MADE IN Dijalozi _ foto Borut BrozovićFoto: Borut Brozović / Drugo more

Seminar Morska dobra održat će se u okviru MADE IN – Platforme za suvremeni obrt i dizajn u petak, 13. listopada 2023. u velikoj dvorani Filodrammatice (Korzo 28/1, Rijeka). Prezentacije i razgovori bit će na engleskom jeziku, a ulaz je slobodan.

Prvi panel («Obala», u 11:00 sati) posvećen je prirodnim resursima korištenima u gradnji i načinima na koji nam ovi materijali i tradicijske tehnike mogu koristiti u suvremenom svijetu. No, kako ne bi idealizirali prošlost, dotaći ćemo se i lokalne deforestacije. Na panelu sudjeluju Matko Šišak, Filip Šrajer i Duje Dorotka. Razgovor će moderirati Henriette Waal.

Drugi panel («More», u 17:00 sati) posvećen je moru kao privlačnoj sili turističke industrije koja dugoročno transformira i obalu i more radi kratkotrajnih užitaka. Na panelu govore Sven Marcelić, Neven Cukrov i Hrvoje Carić, a moderator razgovora je Nebojša Zelič. Prije početka samog panela, publici će se putem snimke obratiti umjetnica Robertina Šebjanič, koja će govoriti o svojim projektima koji istražuju interakciju toksičnih otpada i morskih organizama, te dizajnerski kolektiv Oaza o svom projektu istraživanja utjecaja nautičkog turizma na Jadran.

MADE IN-RIJEKA seminar Morska dobra

Arthur C. Clarke je primijetio kako je neprimjereno što naš planet zovemo Zemlja, kada je očito Ocean. Ali, kao i obično, ljudi sagledavaju stvari tako da sebe postave u središte. Mi živimo na zemlji i zbog toga svaka priča o moru kreće od obale. Od obale krećemo i mi na kratkom seminaru koji smo nazvali Morska dobra, a čija je svrha upoznati se sa zametnutim znanjima i aktualnim problemima vezanima za prostore gdje se susreću zemlja i more.

Kao vrsta doveli smo svijet na rub propasti, a unatoč tome što znamo za negativne učinke našeg djelovanja dulje od 100 godina, samo u posljednjih 30 napravili smo više štete nego u cijelom razdoblju našeg postojanja kao vrste. Zbog toga je važno zagledati se u prošlost i ponovo otkriti materijale, tehnike i znanja koja mogu umanjiti naš utjecaj na zemlju i more, kao i u sadašnji trenutak u kojem su nam na raspolaganju brojne tehnologije koje bi nam mogle omogućiti nastavak komfornog života bez odvođenja planete u propast. Spoznaje o tome što činimo svakim danom se obogaćuju, ali bez nekog posebnog utjecaja na naše djelovanje. I dalje je ključni kriterij kratkoročna dobit, tako da su i naše Jadransko more i obala u fazi ekstenzivne eksploatacije. Pišući o propasti civilizacije na Uskršnjim otocima uslijed intenzivne deforestacije, Jared Diamond se pita što im je bilo u mislima kada su posjekli posljednje drvo. Te odgovora, vjerojatno isto što i nama, kada nastavljamo s međunarodnom trgovinom, fosilnim gorivima, avionima, teškom industrijom, intenzivnom poljoprivredom, itd., unatoč kolapsu koji nam prijeti.

    

   
PROGRAM

Morska dobra


Panel 1: Obala

velika dvorana Filodrammatice (Korzo 28/1, Rijeka)
11:00 sati

Error fetching Flickr photos: A feed could not be found at https://api.flickr.com/services/rest/?method=flickr.photos.search&lang=en-us&format=feed-rss_200&api_key=573eaa4415bc2c99bc4bd2a553a464a5&user_id=62195395@N05&sort=date-taken-asc&tags=sea_sources_panel1_shore&per_page=50. A feed with an invalid mime type may fall victim to this error, or SimplePie was unable to auto-discover it.. Use force_feed() if you are certain this URL is a real feed.

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

IZLAGANJA

MATKO ŠIŠAK

Prirodno graditeljstvo

Matko Šišak predstavit će rad svoje organizacije ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa) i upoznati publiku s temom izgradnje kuća pomoću lokalnih, neobrađenih i prirodnih materijala. Materijali o kojima će biti riječ uključuju drvo, slamu, celulozu, kamen i konoplju. Kroz pregled najznačajnijih projekata, predstavit će svoje arhitektonske radove publici i približiti vrijednost i važnost održivih načina života.

Matko Šišak je povjesničar, strastveni etnolog i dizajner permakulture. Inicijator je i voditelj Recikliranog imanja Vukomerić te jedan od osnivača ZMAG-a. Posljednjih 25 godina istražuje, prakticira i promiče ekološke tehnologije i inovacije u područjima građevinarstva, uradi-sam kulture, agroekologije i permakulture. Od 2006. godine, kada su on i drugi entuzijasti iz ZMAG-a izgradili prvu kuću od slame u Hrvatskoj, izgradio je i sudjelovao u izgradnji oko 50 zgrada različitih tipologija i svrha. Kao edukator, savjetnik i mentor, sustavno prenosi znanje iz spomenutih područja široj i stručnoj javnosti. Autor je nekoliko publikacija i urednik desetak izdanja iz edicije Zeleni alati. Osnivač je i voditelj Akademije prirodnog graditeljstva i Konvencije prirodnog graditeljstva.

 


  

FILIP ŠRAJER

Nove uloge izgradnje suhozida: nekoliko slučajeva iz Hrvatske

Suhozidne strukture predstavljaju značajnu karakteristiku krajolika i jedan od kulturnih simbola jadransko-dinarske Hrvatske. Od prapovijesti do sredine 20. stoljeća, zidanje suhozida bila je neophodna tehnika za izgradnju i prilagodbu terena poljoprivredi, i većina ljudi u ruralnim područjima morala ju je u nekoj mjeri savladati. Važnost ove vještine znatno je opala od tada, što je prijetnja njenom opstanku; s druge strane, javni interes za radionicama i tečajevima zidanja suhozida primjetno je porastao posljednjih godina, potaknut ne samo kulturnom baštinom i ekološkim motivima, već i društvenim, pa čak i osobnim razlozima.

Filip Šrajer, doktor arhitekture, suosnivač je i ključni istraživač u Udruzi 4 GRADA DRAGODID. Ova organizacija dobila je međunarodno priznanje za svoje programe obrazovanja i podizanja svijesti usmjerene na suhozidnu baštinu istočnog jadranskog područja. Filip često održava predavanja o suhozidnoj baštini i vodi praktične radionice u tom području.

 


  

DUJE DOROTKA

Ribolov i deforestacija: interakcija kopnenih i morskih resursa

Izlaganje Ribolov i deforestacija: interakcija kopnenih i morskih resursa povijesni je pregled tradicijske ribolovne prakse lova srdele korištenjem umjetnog izvora svjetla, s posebnim naglaskom na utjecaj ovih aktivnosti na intenzivnu deforestaciju priobalja istočnog Jadrana i s njom prouzročenu krizu resursa na kraju 19. i početku 20. stoljeća. Ekološki, a ujedno i ekonomski izazovi ovog razdoblja potaknuli su tehnološke inovacije koje su uvelike transformirale ovaj način ribolova, a priča o povijesnom razvoju ribarskih ferala reflektira primjenu globalnih otkrića na lokalnoj razini u kontekstu ribarstva kao jedne od najvažnijih privrednih grana priobalja ovom razdoblju.

Duje Dorotka, etnolog i antropolog sa stručnim muzejskim zvanjem kustosa, rođen je u Splitu a od 2019. godine živi na otoku Hvaru. Radi u Muzeju općine Jelsa gdje obavlja stručne muzejske poslove, što uključuje skrb o zbirkama, istraživanja, pripremu stalnih postava i povremenih izložbi, a prema potrebi i pedagoški rad, pripremu programa i rad s korisnicima. Voditelj je Ribarske zbirke u Vrboskoj.

 


  

DISKUSIJA

 


  
* * *

Panel 2: More

velika dvorana Filodrammatice (Korzo 28/1, Rijeka)
17:00 sati

Error fetching Flickr photos: A feed could not be found at https://api.flickr.com/services/rest/?method=flickr.photos.search&lang=en-us&format=feed-rss_200&api_key=573eaa4415bc2c99bc4bd2a553a464a5&user_id=62195395@N05&sort=date-taken-asc&tags=sea_sources_panel2_sea&per_page=50. A feed with an invalid mime type may fall victim to this error, or SimplePie was unable to auto-discover it.. Use force_feed() if you are certain this URL is a real feed.

Foto: Borut Brozović / Drugo more (Flickr galerija)

IZLAGANJA

SVEN MARCELIĆ

Hrvatski turizam je primarno određen jadranskom orijentacijom. Prostorni raspored turističke djelatnosti pokazuje kako je više od 90% aktivnosti vezano uz jadranske županije, a u sklopu njih više od 90% uz samu obalu. Na razini županija i pojedinih gradova pokazat će se prostorni aspekt turizma, a u urbanom smislu i njegov odnos s javnom infrastrukturom.

Sven Marcelić je izvanredni profesor na Odjelu za Sociologiju Sveučilišta u Zadru. Bavi se sociologijom razvoja te odnosom društvenog i prostornog, s posebnim naglaskom na turističke i političke aspekte. U zadnje vrijeme u posebnom mu je fokusu Jadranska Hrvatska.

 


 

NEVEN CUKROV

Naš planet je pod snažnim utjecajem ljudskog djelovanja tako da smo ovo doba nazvali Antropocen. Tri najveće ugroze su: klimatske promjene, onečišćenje okoliša i dramatični gubitak biološke raznolikosti. Sve to se snažno reflektira na mora i oceane, a zaštita ovih najvećih ekosustava na zemlji jednaka je zaštiti planeta. Jadran je malo more tako da su ljudski utjecaji snažnije izraženi. Anorganska zagađivala, organska zagađivala, radionuklidi, kruti otpad, mikrobiološki patogeni i zagađivala u nastajanju svakodnevno ulaze u njega. Kakvo je trenutno stanje?

Neven Cukrov je znanstveni savjetnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša, Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba i trenutno vodi morsku postaju Martinska kraj Šibenika. Redovni je predavač na preddiplomskom i diplomskom studiju Sveučilišta u Zadru u naslovnom zvanju izvanrednog profesora, te na doktorskom studiju oceanologije, Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo polje istraživanja uključuje antropogeni utjecaj na vodeni okoliš istraživanjem biogeokemijskih procesa u njemu. Izučava raspodjelu tragova metala, prirodnih i umjetnih radionuklida, te mikroplastike u vodenim sustavima. Uz to bavi se razvojem reprezentativnog uzorkovanja sedimenata, kao uzorkovanja u speleološkim objektima. Njegovo područje istraživanja su vodeni usustavi, uključujući i podzemne vodene sustave u kršu.

 


 

HRVOJE CARIĆ

Turizam je “povećalo” (dobra i lošeg). Povećava prihode i povećava pritisak na okoliš. Stoga praćenje i kvantificiranje negativnih aspekata (onečišćenja) tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda ili usluge (lanci nabave) omogućuje stvarno razumijevanje rizika i koristi turizma. Trenutačna je praksa ignorirati rizike i ne pratiti ograničenja rasta upravo iz namjerne ili slučajne neinformiranosti i nemeritornosti.

Dr. sc. Hrvoje Carić je istraživač, analitičar i voditelj projekata s 25-godišnjim iskustvima iz područja održivosti te brojnih interdisciplinarnih projekata turizma, zaštite okoliša i održivog razvoja domaćih i stranih organizacija. Viši je znanstveni suradnik na Institutu za turizam, gdje se bavi pokazateljima (ne)održivosti i primjenom okolišne/ekološke ekonomije te zaštite okoliše i prirode u turizmu.

 


 

DISKUSIJA

O MODERATORU

Nebojša Zelič docent je na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje predaje kolegije vezane uz etiku i filozofiju politike. U znanstvenom radu bavi se pitanjima političke legitimnosti i društvene nejednakosti. Bio je aktivan u nizu inicijativa i organizaciji javnih događaja za što je dobio i nagradu za popularizaciju znanosti.







Projekt sufinancira Europska unija. Stavovi i mišljenja izraženi u projektu odnose se isključivo na autore i ne moraju nužno odražavati stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu, koji za njih ne mogu snositi odgovornost.

Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Drugog mora i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.




1 MADE IN-RIJEKA seminar-PLAKAT A3

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV