Luke, tračnice, ceste…

moje, tvoje, naše

 
Dvanaesto izdanje manifestacije Moje tvoje naše održat će se od 20. do 22. travnja na više lokacija u Rijeci. Ovogodišnja tema je logistika, jedan od stupova suvremene ekonomije koji utječe na naš svakodnevni život kroz formiranje struktura koje neposredno određuju naša građanska prava, obrasce kretanja i pitanja nadzora.

Pozivamo vas da kroz filmski i kazališni program, diskusije i izlaganja, radionice i edukacije saznate više o logističkoj revoluciji, današnjem mjestu Rijeke u njoj i tome kako nacionalna prometna politika, globalni trendovi i djelovanje radnika i građana mogu oblikovati budućnost našeg grada kao mjesta gdje se sreću lokalno i globalno.

 

U okviru festivala, u Art-kinu Croatia prikazat će se film Zaboravljeni prostor (The Forgotten Space, 2010.) redatelja Allana Sekule i Noela Burcha, o globalnom lancu distribucije robe velikim teretnim brodovima.

Riječki lukobran bit će mjestom izvedbe umjetničkog projekta SAID TO CONTAIN:, autorskog tima kojeg čine Bojan Đorđev, Laura Kalauz, Maja Leo, Christopher Kriese, Lisa SchröterMiriam Walther Kohn Stephan Stock, dok će riječki umjetnik i tonski snimatelj Ivo Vičić na istom mjestu predstaviti zvučnu instalaciju Zvuk riječke luke u vrijeme njezine najveće aktivnosti. Ulaznice za predstavu je potrebno rezervirati ranije na ivana[at]drugo-more.hr.
 

Pod vodstvom Marka Luke Zubčića i Lea Kirinčića, u Omladinskom kulturnom centru Palach će se održati trodnevna radionica naziva Dizajn sustava Mreže hrane, čiji će polaznici pokušati uspostaviti logistički lanac koji bi omogućavao dostupnost hrane predviđene za bacanje onima kojima je najpotrebnija.

Radionica će se održavati od četvrtka do subote u terminima od 10 do 14 sati. Na radionicu se možete prijaviti slanjem e-maila na adresu dubi[at]drugo-more.hr. Više o radionici saznajte u nastavku teksta i na Facebook stranici događanja.
 

Na diskurzivnom dijelu programa u Filodrammatici sudjelovat će Laleh Khalili (SAD/Iran), Jasper Bernes (SAD), Giorgio Grappi (Italija) i Tomislav Medak, koji će na temelju primjera iz svijeta raspravljati o temi logistike iz različitih perspektiva. Antun Sevšek će predstaviti razultate i zaključke istraživanja o upravljanju željezničkim uslugama u Hrvatskoj koje provodi Institut za političku ekologiju. Na okruglom stolu o riječkoj luci, organiziranom u suradnji s Anom Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), sudionici će razgovarati o pitanjima razvoja luke, razlozima pada poslovanja u posljednja dva desetljeća, uvjetima rada u luci, odnosima luke i grada, te iskustvima iz susjedstva i svijeta. Okrugli stol i predstavljanje istraživanja bit će na hrvatkom, a izlaganja na engleskom jeziku.

Program festivala završava u Klubu Život glazbenim programom Mile Voli Disko.

 

Opširnije o sadržaju programa pročitajte u nastavku!

 

 

RASPORED

Četvrtak, 20. 4. 2017.

× OKC Palach / Kružna 8

    10:00 – 14:00 – Dizajn sustava Mreže hrane – radionica

  
× Art-kino Croatia / Krešimirova 2

    20:00 – projekcija filma Zaboravljeni prostor

 

Petak, 21. 4. 2017.

× OKC Palach / Kružna 8

    10:00 – 14:00 – Dizajn sustava Mreže hrane – radionica

     
× Filodrammatica / Korzo 28/1

    18:00 – Tomislav Medak: Logistička transformacija svijeta i grada – uvodno izlaganje (na engleskom jeziku)

    19:00 – Laleh Khalili (SAD/Iran): Podčasnici kapitala – izlaganje (na engleskom jeziku)

    20:00 – Jasper Bernes (SAD): Logistička (kontra)revolucija u doba ograđenih tokova – izlaganje (na engleskom jeziku)

  
× Riječki lukobran

    20:00 – Zvuk riječke luke u vrijeme njezine najveće aktivnosti – instalacija

    21:00 – SAID TO CONTAIN: – izvedba predstave

  

Subota, 22. 4. 2017.

× OKC Palach / Kružna 8

    10:00 – 14:00 – Dizajn sustava Mreže hrane – radionica

     
× Filodrammatica / Korzo 28/1

    16:00 – Antun Sevšek: Predstavljanje istraživanja o upravljanju željezničkim uslugama u Hrvatskoj

    17:30 – Rijeka – lučki grad – okrugli stol / moderatorica: Ana Vračar; gosti: Mladen Jovičić, Bojana Manojlović

    19:00 – Giorgio Grappi (Italija): Koridori borbe: logistika, prostori, štrajk – izlaganje (na engleskom jeziku)

  
× Riječki lukobran

    20:00 – Zvuk riječke luke u vrijeme njezine najveće aktivnosti – instalacija

    21:00 – SAID TO CONTAIN: – izvedba predstave

  
× Klub Život / Ružićeva 2

    23:00 – Mile Voli Disko – afterparty

 

 

Diskurzivni program
 

Tomislav Medak: LOGISTIČKA TRANSFORMACIJA SVIJETA I GRADA

petak, 21. 4., u 18 h @ Filodrammatica
– uvodna prezentacija i diskusija
* na engleskom jeziku
 

Temeljna transformacija svjetskog ekonomskog sistema proteklih desetljeća koju nazivamo globalizacijom ne bi bila moguća bez revolucije u sistemu povezanog pomorskog, cestovnog i željezničkog prijevoza – takozvanoj logistici. Od početka hladnoratovskog sukoba, standardizacija, kontejnerizacija, kompjuterizacija i povezivanje sistema brodskog, cestovnog i željezničkog prometa omogućili su intenziviranje globalnih tokova dobara bez presedana u recentnoj povijesti. Vrijednost i količina globalne trgovine približno se utridesetorostručila, a istovremeno udio međunarodne trgovine u svjetskom BDP-u je skočio s 5.5 na 20.5%. Eksplozija se dogodila nadasve nakon globalne ekonomske krize 1970-ih godina. Logistika je omogućila izmještanje industrijske proizvodnje iz razvijenih ekonomija i kreiranje globalnih proizvodnih lanaca u kojima multinacionalne kompanije maksimalno eksploatiraju razlike u cijeni rada i troškovima sirovina diljem svijeta. Sjevernoatlantskog lososa postalo je jeftinije izvesti na obradu na Daleki Istok i vratiti ga natrag u prodaju na Zapadno tržište, računala projektirana u SAD-u proizvesti u Kini i uvoziti natrag u zemlju porijekla, a vodu crpljenu u Hrvatskoj uvesti nego li buteljirati vodu u SAD-u.

Tomislav Medak je filozof s interesima za suvremenu političku filozofiju, medijsku teoriju i estetiku. Zajedno s nekolicinom kolega vodi teorijski program i izdavačke aktivnosti Multimedijalnog instituta/MAMA u Zagrebu. Zagovornik je slobodnog softvera i slobodne kulture te jedan od nekolicine ljudi koji rade na pojedinim segmentima projekta Memory of the World/Public Library. Također je autor i izvođač sa zagrebačkim kazališnim kolektivom BADco.


 

Laleh Khalili: PODČASNICI KAPITALA

petak, 21. 4., u 19 h @ Filodrammatica
– prezentacija i diskusija
* na engleskom jeziku

  
Laleh KhaliliVojske i naftne kompanije Velike Britanije i SAD-a – stare i nove imperijalne sile – imale su značajnu ulogu u izgradnji morskih luka i uspostavi infrastrukture za pomorski promet na Arapskom poluotoku. Promišljanjem tih uloga, Laleh Khalili će u svojem izlaganju pokušati proniknuti u sablasnu prisutnost kolonijalnih i merkantilističkih struktura koje se često mogu primijetiti na tom prostoru. Povijesne priče jemenskog grada Adena i Dubaija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pad prvog i uspon drugog, temelje se na isprepletenosti triju važnih čimbenika za nastanak luka i pomorskog prometa: globalnih podjela rada, akumulacija i transnacionalna gibanja kapitala, te upletenost moćnih vojnih snaga u mehanizme lokalnih politika.

Laleh Khalili je profesorica za bliskoistočnu politiku pri Fakultetu za istočnjačke i afričke studije na Sveučilištu u Londonu. Doktorirala je na Sveučilištu Columbia. U svojem se radu primarno bavi logistikom i trgovinom, infrastrukturom, policijom i zatvorima, rodom, nacionalizmom, političkim i društvenim pokretima, izbjeglicama i dijasporama na području Bliskog Istoka. Njezini komentari o događajima na Bliskom Istoku i u Iranu objavljivani su u brojnim medijima, uključujući Washington Post, San Francisco Chronicle, Financial Times i Agence France-Presse. Redovito piše za stranicu Iranian.com.


 

Jasper Bernes: LOGISTIČKA (KONTRA)REVOLUCIJA U DOBA OGRAĐENIH TOKOVA

petak, 21. 4., u 20 h @ Filodrammatica
– prezentacija i diskusija
* na engleskom jeziku

    
Jasper BernesLogistička revolucija je u velikoj mjeri olakšala proces doista globalnog restrukturiranja kapitalističke proizvodnje i cirkulacije, na način da određeni proizvod može biti razložen na komponente i potom više puta okružiti Zemlju prije nego li dospije na svoje konačno odredište. Ipak, logistička bi se “revolucija” u stvari trebala sagledavati kao kontra-revolucija, budući da je glavni razlog njenog pokretanja bio taj da se radništvu oduzme najvažnije oružje borbe protiv kapitala, a to je štrajk. Od cjevovoda do graničnih zidova, proleterske se borbe sve više premještaju prema sferi cirkulacije. Novim reakcionarnim populizmom druge polovice 2010-ih, proturječnosti logističke revolucije – ubrzavanje tokova roba i vrijednosti uz istovremeno kontroliranje kretanja proletarijata – dolaze do izražaja u protekcionističkim i izolacijskim programima koje desničarski pokreti i političari navodno iznose radi borbe s imperativima multinacionalnog kapitala. Društveni pokreti današnjice također preuzimaju te kontradikcije na razini strategije i taktike, pritisnuti između protoka roba i pograničnog zida, prisiljeni na blokiranje i ometanje tokova te istovremeno ometanje i uklanjanje svih prepreka.

Jasper Bernes je autor dviju knjiga poezije, Starsdown (2007.) i We Are Nothing and So Can You (2015.), te znanstvene knjige The Work of Art in the Age of Deindustrialization (Stanford, 2017.). Trenutno radi na knjizi o revoluciji u 21. stoljeću. Njegove pjesme, eseje i ostala djela moguće je pronaći u publikacijama kao što su Modern Language QuarterlyRadical Philosophy, Endnotes, Lana Turner, The American Reader, Critical Inquiry i druge. S Julianom Spahr i Joshuom Cloverom urednik je u izdavačkoj kući Commune Editions. Živi u Berkeleyju s obitelji.

 

 

Antun Sevšek: PREDSTAVLJANJE ISTRAŽIVANJA O UPRAVLJANJU ŽELJEZNIČKIM USLUGAMA U HRVATSKOJ

subota, 22. 4., u 16 h @ Filodrammatica
– prezentacija i diskusija
 

Istraživanje upravljanja hrvatskim željezničkim uslugama provodi se u Institutu za političku ekologiju iz Zagreba. Široka grupa istraživača pokušava razložiti proces i rezultate trenutnog sustava upravljanja promatrajući ga iz rakursa povijesnog razvoja željeznice na ovim prostorima, evolucije zakonodavnog okvira te njegove usporedbe s nizom europskih primjera.

 
Značaj Rijeke unutar nacionalne mreže u jednakoj je mjeri reprezentativan za usloženu povijest politički usmjeravanog razvoja infrastrukture, kao i za prilike njenog unaprjeđenja kroz promjenjive europske prometne prioritete i time uvjetovane mogućnosti financiranja.

 

 

 

RIJEKA – LUČKI GRAD

subota, 22. 4., u 17:30 h @ Filodrammatica
okrugli stol

Gosti: Mladen Jovičić, Bojana Manojlović
Moderatorica: Ana Vračar
 

Foto: Roberta f.Luke i lučki sustavi jedan su od najstarijih simbola prometa i logistike. Njihova je važnost ostala postojana kroz povijest, a i danas igraju važnu ulogu u globalnom lancu transporta. Ipak, kroz godine su luke i njihovi radnici prolazili kroz velike promjene uzrokovane novim koracima u tehnologiji i organizaciji radnih procesa. Te su se promjene odrazile i na poziciju radnika unutar poduzeća: paralelno uvođenju tehnoloških inovacija, radnici i njihove organizacije morali su se boriti protiv smanjivanja broja radnih mjesta, kao i prekarizacije rada i uvjeta na radu. Njihova borba posebno je zanimljiva ako se uzme u obzir da u imaginariju radničkog pokreta lučki sindikati zauzimaju jednu od najmilitantnijih pozicija te se mogu pohvaliti snažnom međunarodnom mrežom solidarnosti i zajedništva.

U lokalnom kontekstu, Luka Rijeka bitan je dio identiteta grada – kako fizički, zbog toga što je smještena u samom centru, tako i iz povijesnih i kulturnih razloga. Konačno, ne treba zaboraviti ni ekonomski aspekt Luke Rijeka, poduzeća koje je zauzimalo mjesto najveće luke SFRJ. Međutim, dok su fizička, povijesna i kulturna važnost ostale nepromijenjene, isto se ne može reći i za ekonomski utjecaj luke na gospodarstvo Rijeke i RH. Unazad dvadesetak godina, Luka Rijeka pretrpjela je velike gubitke u prometu, po poslovanju se našla daleko iza obližnjih luka u Kopru i Trstu te izgubila značajan dio radne snage.

O razlozima tog pada, kao i o pozitivnim primjerima iz susjedstva i iz svijeta, na tribini ćemo govoriti sa sindikalistima i radnicima koji su direktno povezani sa sektorom lučkog prijevoza.

 

 

Giorgio Grappi: KORIDORI BORBE: LOGISTIKA, PROSTORI, ŠTRAJK

subota, 22. 4., u 19 h @ Filodrammatica
– prezentacija i diskusija
* na engleskom jeziku
 

Nastavši kao diskretna grana transportnih i distribucijskih aktivnosti, logistika je postala važan pokretač ekspanzije globalnog kapitala i vodeća sila političke transformacije. Blještavo lice logistike ukazuje na slobodu tokova i fleksibilnost kao krajnje vrijednosti našeg vremena. Ipak, u pozadini diskursa koji navodno generira uglađenost i homogenost, vidimo kako je na djelu zapravo nasilna reorganizacija globalnih političkih prostora. Takva „politika koridora” nailazi na prepreke i otpore koji uzrokuju različite oblike i mjesta borbi oko teritorija i rada: inzistirajući na tome da se radi o pukim tehničkim problemima – uskim grlima – logistika neprestano radi na obnavljanju svoje discipline nauštrb rada i mobilnosti. Standardizacija napreduje nastankom novih hijerarhija i nejednakosti. Ometanje i blokade dolaze u obzir kao strateška mogućnost, no mogućnost ometanja se često svodi na taktički potez koji je uvelike određen vremenom i prostorom. Nijanse političke ekonomije logistike zahtijevaju složenije političke poteze i ponovno promišljanje ideje štrajka.

Giorgio Grappi je znanstveni novak na Odsjeku političkih i društvenih znanosti Sveučilišta u Bologni. U istraživačkom se radu primarno bavi logistikom, transformacijama oblika države i političkom dimenzijom migrantskog rada. Jedan je od autora članka “New Keywords: Migration and Borders” koji je objavljen u časopisu Cultural Studies 2014. godine., a trenutno je uključen u trokontinentalni projekt Logistical Worlds: Infrastructure, Software, Labour. U njegove nedavne radove ubraja se članak “India’s corridors of development and new frontier of capital”, kojeg je s Ishitom Dey objavio u časopisu South Atlantic Quarterly 2015. godine, i knjiga Logistica (Ediesse, Rim, 2016).

 

 

Filmska projekcija
 

ZABORAVLJENI PROSTOR

četvrtak, 20. 4., u 20 h @ Art-kino Croatia

Redatelji: Allan Sekula i Noël Burch
Nizozemska / Austrija, 2010., 112 min. 

Trailer filma Zaboravljeni prostor

 
Na more se zaboravlja sve dok se ne dogodi neka katastrofa. Pritom je globalni lanac opskrbe možda i najveća pomorska katastrofa koja sustavnije od financijskih špekulacija odvodi svjetsku ekonomiju u ponor.

Zaboravljeni Prostor slijedi kontejnerski teret na brodovima, teretnim splavima, vlakovima i kamionima, slušajući radnike, inženjere, političare i one koje globalni sustav prijevoza ostavlja na margini. Posjećujemo raseljene poljoprivrednike i seljake u Nizozemskoj i Belgiji, potplaćene vozače kamiona u Los Angelesu, pomorce na mega-brodovima između Azije i Europe, te tvorničke radnike u Kini čije su niske plaće krhki ključ cijele zagonetke. U Bilbau otkrivamo najsofisticiraniji iskaz uvjerenja da je pomorsko gospodarstvo, kao i samo more, nekako zastarjelo.

Ovaj film obuhvaća široki raspon korištenih izvora materijala, od dokumentarnih eseja i intervjua, preko arhivskih fotografija i snimki do isječaka iz starih filmova. Rezultat je esejističko-vizualni dokumentarni film o jednom od najvažnijih procesa koji utječe na nas. Polazeći od djela Fish Story Allana Sekule, film Zaboravljeni prostor nastoji razumjeti i opisati suvremeni pomorski svijet u odnosu na složeno simboličko naslijeđe mora.

Fotografske sekvence, tekstovi, zvučni zapisi i dijaprojekcije Allana Sekule (1951. – 2013.) od ranih su 1970-ih godina putovali graničnim područjem kinematografije, često se referirajući na određene filmove. Ipak, osim nekoliko video uradaka s početaka 70-ih i 80-ih godina, Sekula se klonio pokretnih slika. To se promijenilo 2001. godine “gradskom simfonijom” Tsukiji, smještenom u istoimenu ogromnu tržnicu ribom u Tokiju, što je bio prvi rad kojeg je Sekula bio voljan nazvati filmom. Sekula je autor knjiga Photography against the Grain (1984), Fish Story (1995), Dismal Science (1999), Performance under Working Conditions (2003), Titanic’s Wake (2003), i Polonia and Other Fables (2009). Navedena se djela bave različitim temama, od teorije i povijesti fotografije, preko istraživanja obiteljskog života u postrojenjima vojne industrije, do proučavanja svijeta pomorskog gospodarstva u djelu Fish Story.

Rođen u San Franciscu 1932. godine, Noël Burch živi u Francuskoj od 1951., gdje je diplomirao na Instututu Des Hautes Etudes Cinèmatographiques. Iako u prvom redu poznat po svojim teorijskim djelima, oduvijek se osobno smatrao filmskim stvarateljem. Režirao je više od dvadeset uglavnom dokumentarnih filmova. Među brojnim djelima koja objavljuje od 1960-ih, nalaze se njegova prva i najpoznatija knjiga, Theory of Film Practice (1973.), i knjiga To the Distant Observer: Form and Meaning in Japanese Cinema (1979.), koja do današnjih dana ostaje najsnažniji povijesni pregled japanske kinematografije napisan perom zapadnjaka.

 

 

Predstava

 

SAID TO CONTAIN: 

petak, 21. 4., u 21 h @ riječki lukobran
subota, 22. 4., u 21 h @ riječki lukobran

Autori: Bojan Đorđev, Laura Kalauz, Maja Leo, Christopher Kriese, Lisa Schröter, Miriam Walther Kohn

Ulaz na predstavu je besplatan, ali zbog ograničenog broja mjesta, ulaznice je potrebno rezervirati ranije na: ivana[at]drugo-more.hr

 

“Said to contain” (STC) je oznaka koja se može pronaći na teretnici, pismenoj prijevoznoj ispravi koju koriste brodarske tvrtke prilikom zaprimanja kontejnera za transport bez provjere njihovog sadržaja. Budući da brodari ne mogu znati što se točno nalazi u kontejneru, oznaka im služi kako bi se zaštitili u slučaju da sadržaj robe ne odgovara navedenom popisu na teretnici.


SAID TO CONTAIN:
je i umjetničko-istraživački projekt Laure Kalauz, Maje Leo i Bojana Đorđeva, nastao 2013. godine. Spomenuta trojka prevezla se u proljeće 2016. godine teretnim brodom iz Hamburga u Buenos Aires, provevši 24 dana na toj logističkoj supermašini.
 

Prilog portala Moja Rijeka

Umjetnici nastoje putem izvedbenih akcija istražiti ekonomske fenomene kako bi ih učinili razumljivima široj javnosti. U istraživanju se bave manifestacijama globalne trgovine u gradovima iz kojih dolaze, a to su Beograd, Hamburg, Buenos Aires i Zurich. Prateći rute kojima se kreću teretni kontejneri, tragajući za kompanijama koje ih posjeduju i analizirajući regulacije koje sve to omogućuju, projekt nastoji prodrijeti kroz pukotine neprozirne ljušture globalnog kapitalizma i doznati kako proizvodnja, potrošnja i cirkulacija dobara oblikuje naša razmišljanja i živote.

Umjetnici se u radu služe metodom “javnog razmišljanja”, što nije samo čin inkorporiranja publike u njihovu (umjetničku/aktivističku) praksu, već i doslovnog istraživanja mogućnosti razmišljanja u javnosti. U suradnji s lokalnim umjetnicima, istraživačima i drugim ljudima koje zanima pokretanje javne rasprave o neo/post-kolonijalizmu, organiziraju tzv. “sesije javnog razmišljanja”, hibridni format između performansa, radionice i rasprave u kojem teretni kontejneri postaju središnjim mjestima dijaloga i izvedbene proizvodnje znanja. Umjetnici koriste u javnom prostoru postavljeni kontejner kao studio za rad, prostor susreta s javnošću, mjesto izvedbe, ali i nešto što se neprestano puni i prazni raznim “dobrima” – znanjem, situacijama, otkrićima, predavanjima – nematerijalnim dobrima koja se nastoje materijalizirati putem izvedbenih sesija javnog razmišljanja.

 

Izvođači: Maja Leo, Bojan Djordjev i Stephan Stock

Suradnički projekt organizacija Nada Especial Tanz, neue Dringlichkeit (nD) i TKH – Teorija koja hoda

Koprodukcija: Zurich University of the Arts, Theater der Künste (Zurich), Kulturni centar Magacin (Beograd) i Art Space La Darsena (Buenos Aires)

Program podržali: Culture Department of the City of Zurich, Ernst Göhner Foundation, Migros Cultural Per Cent and Pro Helvetia

 

 

Zvučna instalacija

 

ZVUK RIJEČKE LUKE U VRIJEME NJEZINE NAJVEĆE AKTIVNOSTI

petak, 21. 4., u 20 h @ riječki lukobran
subota, 22. 4., u 20 h @ riječki lukobran

Autor: Ivo Vičić

 

Zvučna instalacija umjetnika Ive Vičića nastoji dočarati slavnu prošlost riječke luke i doba njezine najveće aktivnosti. Postavljena je na riječkom lukobranu kao podsjetnik na ne tako davne dane kada je luka bila jedna od glavnih pokretačkih industrija našeg grada.

Zvučna je to priča o luci u koju su svakodnevno uplovljavali veliki teretni brodovi i lučki remorkeri, punoj prometa, tereta i teretnih vlakova, o brujanju lučkih traktora, zavijanju brodskih sirena, buci prekrcavanja tereta, vici radnika i neizostavnoj škripi lučkih dizalica. Nestali se zvukovi barem nakratko vraćaju mjestu na kojem se danas više ne mogu čuti.

Dio instalacije – zajedno sa zvukovima ostalih karakterističnih mjesta gradskog prometa i industrije, poput željezničkog kolodvora, ulice Milutina Barača (nekadašnje Industrijske ulice), Zvira i Hartere – uvršten je i u ambijentalnu zvučnu kulisu koja će se u Filodrammatici reproducirati u pauzama diskurzivnog programa
  

Ivo Vičić se bavi snimanjem i oblikovanjem zvučnih instalacija. Radi kao tonski snimatelj i snima za potrebe radijskih programa te igranih i dokumentarnih filmova. Kao samostalni umjetnik ili u suradnji s drugim umjetnicima, u posljednje je dvije godine sudjelovao u oblikovanju niza izložbi, zvučnih kulisa i audio postava, te gostovao na raznim umjetničkim festivalima. Od snimki iz svoje audio arhive izrađuje zvučne kulise za muzeje, festivale i zvučne instalacije (sound art).

Njegovi su se radovi mogli doživjeti u zagrebačkom Etnografskom muzeju, Etnografskom muzeju u Udinama (Italija), riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, Parku prirode Telašćica, na LegendFestu, Venecijanskom bijenalu itd. U suradnji s Drugim morem, Vičić se u izložbenom prostoru Filodrammatice 2015. godine predstavio zvučnom instalacijom Trag u vremenu, a prošle godine instalacijom Riječka luka – zvučna slika podmorja.

 

 

Radionica

 

DIZAJN SUSTAVA MREŽE HRANE

20. – 22. 4. (četvrtak  – subota), 10:00 – 14:00 @ OKC Palach

voditelji: Leo Kiriničić i Marko-Luka Zubčić

 

Ujedinjeni narodi bilježe da se u svijetu godišnje baca otprilike trećina proizvedene hrane. Ako uzmemo u obzir tu informaciju, svjetska se glad između ostalog počinje doimati i kao logistički problem. Proces razvoja globalnih rješenja je dugotrajan i kompleksan, i uključuje probleme geopolitičke kooperacije kojoj je dobrodošao svaki doprinos. U sredinama u kojima je realno moguć, razvoj lokalnih rješenja čini se mnogo izgledniji u kratkom roku, a upravo tome teži ova radionica.

Polaznici radionice bit će stavljeni u poziciju konzultanata Mreži hrane, platformi zajedničkog programskog djelovanja za izgradnju učinkovitog nacionalnog sustava donacije i distribucije hrane, s ciljem osmišljavanja logističkog lanca koji bi omogućavao dostupnost hrane predviđene za bacanje onima kojima je najpotrebnija.

Radionica će se održavati od četvrtka do subote, 20. – 22. travnja, od 10 do 14 sati u Omladinskom kulturnom centru Palach. Sudjelovanje na radionici je besplatno, a na istu se možete prijaviti slanjem maila na dubi [at] drugo-more.hr.

 
Polaznici će istražiti probleme logistike Mreže hrane i razviti moguća logistička rješenja. Zaključke i postignuća posljednjeg će dana radionice oblikovati u mini-kampanju s ciljem obavještavanja javnosti o mogućim rješenjima i trenutno nerješivim problemima.

Prilikom izrade logističkih rješenja, polaznici će se služiti postojećim logističkim sustavima (pri čemu vježba u povratnoj logistici omogućava parazitiranje na postojećim sustavima proizvodnje, čime dopušta upoznavanje njihove strukture, zamki i mogućnosti) i stvarati nove tipove intervencija u logističke lance, ukoliko za to pronađu načine i razloge (pri čemu vježba u spekulativnom dizajnu otvara mogućnosti razvoja novih, nestandardnih rješenja).

Radionica je primjer aktivnosti građanskog think-tanka, potencijalno institucionalnog oblika građanske participacije u rješavanju problema.

 

Leo Kirinčić je student Medijskog dizajna na Sveučilištu Sjever, gdje istražuje medije i njihov utjecaj na društvo. Radi kao dizajner vizualnih komunikacija, a stručno područje mu je tipografija i izrada pisama za posebne namjene.

Marko Luka Zubčić je doktorand Filozofije i suvremenosti na Sveučilištu u Rijeci, gdje su mu polje istraživanja društveni epistemički sustavi. Radi kao copywriter na nizu projekata.

 

Party
  

MILE VOLI DISKO

 

subota, 22. 4., u 23h @ Klub Život

 

Već skoro 6 godina Mile Voli Disko je plejlista, serija žurki, a neki bi se usudili reći i brend. “Guilty pleasure” riječkog Mile Hunda, lista underground disko hitova kasnih 70ih i ranih 80ih godina.

Mile Voli Disko je nastao 2011. godine u klubu Discordia kao nastavak dvogodišnjih Mishu Mitsubishu disko-funk žurki i odlične suradnje sa gdin. Smeđim Šećerom.

 

“Tko je čovjek koji konstantno donosi svjež Disko zvuk u grad na Rječini?
Tko ostavlja podije premazane tjelesnim tekućinama (pazi klizavo!)?
Tko vas tjera da se zaljubite u zvuk i sliku svake žurke koju radi?
Majstor ljigave glazbe 80’ih, ekspert hipster, “novokomponovani” raver poznaje svoje disko kugle i poznaje vaš Disko ukus.
Mile voli Disko,
Disko voli Mileta
i svi se volimo kad Mile radi svoju stvar.”

– gdin. Smeđi Šećer

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV