Što će biti s Jadranom?
Otvorenje izložbe Tvoj, moj, naš Jadran
Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)
Pod naslovom Jadran, petnaesto izdanje manifestacije Moje, tvoje, naše održat će se od 13. do 15. veljače u Filodrammatici, uz izložbeni i diskurzivni program.
Na izložbi Tvoj, moj, naš Jadran u Galeriji Filodrammatica, koja će se otvoriti u četvrtak 13. veljače u 20 sati, predstavit će se projekt Jadranska magistrala istraživačkog dvojca Damira Gamulina i Antuna Sevšeka, te projekti Život nakon turizma i Posljednji mediteranski skiper dizajnera Ivice Mitrovića i Olega Šurana. Izložba ostaje otvorena do 28. veljače, radnim danima od 17 do 20 sati.
U diskurzivnom dijelu koji će se održati u velikoj dvorani Filodrammatice u petak 14. veljače od 17 sati i u subotu 15. veljače od 12 sati, sudjelovat će znanstvenici Igor Ružić (Zavod za hidrotehniku i geotehniku riječkog Građevinskog fakulteta) i Neven Cukrov (Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša), znanstvenica Jelena Basta (predsjednica Instituta Plavi svijet), sociolozi Mirko Petrić i Sven Marcelić, sociologinja Inga Tomić-Koludrović, umjetnica Katerina Duda, i arhitekti Miranda Veljačić i Dinko Peračić.
↓ audio snimke predavanja pronađite u nastavku ↓
Prema procjenama Svjetske banke, životi milijun ljudi u Hrvatskoj su izravno povezani s Jadranom, kroz sektore turizma, ribarstva i prerade ribe, građevine i prometa. Njihovo djelovanje određuje njihovu percepciju, zbog čega Jadran vide različito: kao more za kupanje koje privlači turiste, kao more koje ulazi u trbuh Europe pa je idealno za razvoj luka, kao more izrazito bogato ribom, ili pak kao more koje nastanjuje petstotinjak endemskih vrsta koje bitno pridonose svjetskoj biološkoj raznolikosti.
No, osim činjenice da je Hrvatska ovisna o Jadranu, ništa o Jadranu u Hrvatskoj nije jasno.
Jadranski su gradovi slabo povezani, a prostor je rascjepkan općinskim i gradskim granicama koje onemogućuju kvalitetno planiranje. Država, lokalna samouprava i pojedinci su orijentirani na neposrednu dobit koja često ugrožava dugoročan opstanak. Međudržavna koordinacija je slaba i uglavnom je opterećena realnim i simboličkim sporovima oko pomorskih granica, kvotama izlova ribe i drugim, razumljivim, ali pojedinačnim interesima koji se tiču razvoja prometnih pravaca, rudarske i naftne eksploatacije, migracija, itd.
Turizam? Svakako. Kakav, nemamo pojma. LNG terminal i eksploatacije nafte su teme oko kojih je stručna javnost podijeljena, a građani nemaju nikakvih informacija. Razvoj luka i prometnih pravaca? Zvuči sjajno. No, koje su mogućnosti i posljedice, tko je tu dobitnik, a tko gubitnik – opet razmimoilaženja. Što je s ribarstvom? Industrija? Zaboravljena i napuštena, ali ne treba izgubiti iz vida činjenicu da su naši obalni gradovi Rijeka, Split, Pula, Šibenik bili prije svega industrijski, a ne turistički gradovi. Politika prema okolišu i prostoru se vidi kao zanovijetanje nekolicine aktivista, NGO-a i stručnjaka koji kao da su ljubomorni na razvoj i bogaćenje. Kao da o toj dimenziji ne ovise i turizam i ribarstvo, a prije svega kvaliteta života građana.
Ovogodišnja manifestacija Moje, tvoje, naše svakako neće riješiti ove probleme i pitanja, ali će otvoriti raspravu tako da prije svega razgovaramo o Jadranu, a ne o interesima sektora i pojedinaca. Jadran nas je uvijek povezivao, idemo vidjeti kako to može i danas.
Otvorenje izložbe Tvoj, moj, naš Jadran, prilog Moja Rijeka
RASPORED
Četvrtak, 13. 2. 2020.
Otvorenje izložbe Tvoj, moj, naš Jadran @ Galerija Filodrammatica, 20:00
Izlažu:
Damir Gamulin i Antun Sevšek
Jadranska magistrala
Ivica Mitrović i Oleg Šuran:
Život nakon turizma
Posljednji mediteranski skiper
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače, radnim danima od 17 do 20 sati. Više o radovima i autorima doznajte OVDJE.
Petak, 14. 2. 2020.
Prezentacije i diskusije @ velika dvorana Filodrammatice, 17:00
Društvene transormacije jadranske regije
sudjeluju: Inga Tomić-Koludrović i Mirko Petrić
Utjecaj čovjeka na Jadran
sudjeluju: Jelena Basta i Neven Cukrov
Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu Jadrana
sudjeluju: Igor Ružić i Dinko Peračić
Subota, 15. 2. 2020.
Prezentacije i diskusije @ velika dvorana Filodrammatice, 12:00
Jadran i turizam
sudjeluju: Miranda Veljačić, Sven Marcelić i Katerina Duda
PANELI
petak, 14. veljače, od 17 sati
1) Društvene transformacije jadranske regije
Inga Tomić-Koludrović
Rod i razvoj u jadranskoj regiji: slijedi li demodernizacija?
Suprotno navodima o retradicionalizaciji rodnih odnosa u postsocijalističkom razdoblju, rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da je između 1989. i 2010. godine rodni konzervativizam u Hrvatskoj bio u stalnom opadanju. U razdoblju u kojem su se počele osjećati posljedice globalne financijske krize 2008. i u kojem je porastao pritisak globalno organiziranih „anti-rodnih“ pokreta, došlo je do promjene u smjeru demodernizacije pojedinih stavova i povećane neodlučnosti mladih o rodnim temama. Budući da sociološke teorije roda i razvoja tvrde da su egalitarni rodni stavovi pretpostavka razvoja, u izlaganju se – na temelju podataka pribavljenih istraživanjima provedenim unutar projekta GENMOD (HRZZ 6010) – razmatra kakvi su trendovi u tom pogledu u jadranskoj regiji. Pokazuje se da je demodernizacija rodnih stavova osobito izražena u Dalmaciji, što valja pripisati ne samo migracijskim kretanjima nego i promjeni tipa gospodarstva. Slijedi li Dalmaciji i cijeloj jadranskoj regiji daljnja konzervativizacija rodnih stavova, može li se utjecati na taj proces i kako?
Inga Tomić-Koludrović znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju pri Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar”– Područni centar Split. Autorica je osam knjiga te pedeset znanstvenih članaka u nacionalnim i međunarodnim publikacijama. Vodila je znanstvene projekte koje su financirali Ministarstvo znanosti RH, Švicarska nacionalna zaklada za znanost, Hrvatska zaklada za znanost te program Obzor 2020. Europske komisije. Utemeljiteljica je Međunarodnog združenog doktorskog studija Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Teramu (Italija) (2010). Obavljala je niz dužnosti u nacionalnim i međunarodnim strukovnim udrugama, tijelima ustanova u kulturi te tijelima za vrednovanje znanstvenog rada. Dobitnica je Državne nagrade za znanost 2016. godine, za knjigu „Pomak prema modernosti: Žene u Hrvatskoj u razdoblju zrele tranzicije“, te Priznanja „Rudi Supek“ za iznimna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije i Hrvatskog sociološkog društva (2019).
Mirko Petrić
Pusta zemlja? Globalna dimenzija društvenih procesa u jadranskoj regiji
Iako su se, tijekom tranzicijskog razdoblja, društveni procesi u različitim dijelovima jadranske regije odvijali na različit način i različitom brzinom, danas ih povezuju i brojne sličnosti, čija se globalna pozadina najčešće zanemaruje. Izlaganje polazi od pretpostavke da je – umjesto isključivog fokusa na lokalne aktere i suprotstavljenosti njihovih političkih i razvojnih koncepcija – potrebno društvene procese i način na koji nastaju promatrati u širem povijesnom i političkom kontekstu. Takva nam perspektiva daje osnovu za bolje razumijevanje uzroka procesa koji vode prema depopulaciji, snižavanju obrazovne razine i, općenito, smanjivanju razvojnih mogućnosti i kvalitete života u jadranskoj regiji, unatoč povećanju materijalnog obilja u pojedinim njezinim dijelovima.
Mirko Petrić viši je predavač kulturne sociologije i kvalitativnih metoda istraživanja na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru te stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područni centar Split. Autor je trideset znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u znanstvenim projektima koje su financirali Ministarstvo znanosti RH, Švicarska nacionalna zaklada za znanost, UNESCO, te program Obzor 2020 Europske komisije. Bio je voditelj hrvatske sekcije projekta Britanskog savjeta o kreativnim industrijama u jugoistočnoj Europi (2003.-2004.) te voditelj Radne skupine “Društveni procesi i urbane kulturne politike”Povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita (2012.-2015.). Od 1980-ih do 2010-ih pisao je članke i prikaze u kulturnim rubrikama novina od nacionalnog značaja. Često surađuje s udrugama civilnog društva u kulturi.
2) Utjecaj čovjeka na Jadran
Jelena Basta
Problem otpada u moru
Otpad u moru je jedan od najvećih problema današnjice. Najnovija istraživanja ukazuju na to da svake godine u svjetskim morima i oceanima završi oko 8 milijuna kubičnih metara plastičnog otpada. Plastika predstavlja ogromnu prijetnju morskim organizmima uništavajući njihova staništa i ugrađujući se u hranidbene lance putem kojih izravno utječe i na ljude. Zbog različitih fizikalno-kemijskih svojstava i veličine fragmenata plastični se otpad u moru dijeli u 6 različitih kategorija (plutajući otpad na površini, plutajući otpad u vodenom stupcu, otpad nasukan na obalu, otpad na morskom dnu, otpad u ledenjacima i otpad u živim organizmima) te samim time problem plastičnog otpada u moru postaje vrlo kompleksan. Stoga, postoje različiti pristupi ovome problemu i pronalaženju učinkovitih rješenja ovisno o tome kakva je struktura otpada i gdje se otpad nalazi.
U Institutu Plavi svijet provodimo projekte putem kojih pokušavamo pronaći nova inovativna rješenja za smanjenje ovog problema. Također, organiziramo akcije čišćenja podmorja i obale te svakodnevno radimo na edukaciji naših korisnika i šire javnosti kako se problem otpada u moru može umanjiti usvajanjem nekih jednostavnih pravila u svakodnevnom životu.
Jelena Basta prof. bio. i kem. jedna je od osnivačica i aktualna predsjednica Instituta Plavi svijet. Kao dugogodišnja voditeljica obrazovnog programa Instituta Plavi svijet karijeru je u potpunosti posvetila edukaciji različitih dobnih i interesnih skupina o očuvanju i zaštiti morskog okoliša. Autorica je i ko-autorica nekoliko znanstvenih radova o toj temi s iskustvom u provedbi i vođenju nekoliko projekata financiranih iz različitih EU fondova. U posljednjih nekoliko godina fokus njenog rada je na problemu otpada u moru. Trenutno radi na provedbi EU projekta ‘marGnet’ posvećenog tematici otpada u moru kojeg Institut Plavi svijet provodi u suradnji s partnerima iz Italije.
Neven Cukrov
Ekološki otisak nautičkog turizma
U izlaganju će se predstaviti rezultati našeg nedavno završenog projekta NaTEF (Nautical Torusim Ecological Footprint in MPAs) o utjecaju nautičkog turizma na morska zaštićena područja, na primjeru estuarija rijeke Krke. Projekt su od sredine 2018. godine provodili Institut Ruđer Bošković, Institut za turizam u Zagrebu i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije. Također će biti riječi o problematici toksičnih metala i mikroplastike u Jadranu.
Neven Cukrov je viši znanstveni suradnik u Zavodu za istraživanje mora i okoliša, Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba i trenutno vodi morsku postaju Martinska kraj Šibenika. Redovni je predavač na preddiplomskom i diplomskom studiju Sveučilišta u Zadru, te na doktorskom studiju oceanologije, Sveučilišta u Zagrebu. Njegovo polje istraživanja uključuje antropogeni utjecaj na recentnu sedimentaciju i precipitaciju sedre, zatim istraživanje biogeokemijskih procesa metala, prirodnih i umjetnih radionuklida, te mikroplastike u vodenim sustavima (dio sediment). Uz to bavi se razvojem reprezentativnog uzorkovanja sedimenata kao uzorkovanja u speleološkim objektima. Područje istraživanja se mu vodeni usustavi, uključujući i podzemne vodene sustave u kršu.
3) Utjecaj klimatskih promjena na infrastrukturu Jadrana
Igor Ružić
Utjecaj klimatskih promjena na naseljena područja Kvarnera
Prezentirat će se utjecaj olujnih uspora (‘acque alte’) i podizanja morske razine kao posljedica klimatskih promjena na naseljena područja Kvarnera. Prikazat će se primjeri gradova Rijeke, Cresa i Lošinja, te naselja Stara Baška.
Igor Ružić diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Godine 2014. doktorirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci s radom Dinamika žala u području Kvarnera. U doktorskom radu provedena je znanstvena analiza dinamičkih procesa na minijaturnim šljunčanim žalima u području Kvarnera, dano je znanstveno objašnjenje pod kojim uvjetima su žala stabilna, odnosno pod kojim uvjetima dolazi do njihove erozije. Objavio je preko 90 znanstvenih radova, od toga 13 znanstvenih radova indeksiranih u bazi podataka Web of Science Core Collection, gdje ima 78 citata. Sudjeluje u izvođenju vježbi, seminara i predavanja na predmetima iz područja hidrotehnike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U znanstvenom radu bavi se istraživanjem prirodnih i umjetnih plaža, obalnih konstrukcija, promjenama morfologija obala i riječnih korita, analizama ranjivosti obale, snimanjem obalne infrastrukture, istraživanjima posljedica klimatskih promjena.
Dinko Peračić
Rive i plaže
Po čemu su rive i plaže drugačije od trgova i ulica? Kako mijenjaju gradove i mjesta i zašto su postale važne? Kako na njih utječu sezone i doba dana? Koja je razlika izmedju morskog vala i golog ljudskog tijela? Što plaže i rive trebaju postati i što inženjeri i arhitekti po tom pitanju mogu napraviti?
Dinko Peračić, arhitekt. Bavi se uglavnom projektima javnih sadržaja: fakulteti i škole, muzeji i kulturni centri, tržnice, obalni i drugi javni prostori. Prepoznat po radovima za Dom mladih u Splitu i Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, gdje sudjeluje u procesima njihove transformacije. Među izgrađenim projektima posebno se ističu Tržnica i ribarnica u Vodicama i Građevinski fakultet u Osijeku. Za projekte i realizacije dobio je više nacionalnih i međunarodnih nagrada. 2016. godine zajedno sa Mirandom Veljačić, Eminom Višnić i Slavenom Toljem predstavljao je Hrvatsku na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture sa projektom “to trebamo – to radimo”. Docent i voditelj katedre za projektiranje na studiju arhitekture FGAG u Splitu. Suosnivač i stalni član Platforme 9,81, kolektiva za arhitekturu.
subota, 15. veljače, od 12 sati
4) Jadran i turizam
Miranda Veljačić
“Hotel Susjedstvo”: decentrirani turizam i društveni razvoj
„Divlja gradnja“ i „apartmanizacija“ dva su pojma koja se – u negativnom kontekstu – često upotrebljavaju kad je riječ o planiranju razvojne budućnosti temeljene na turizmu. Procesi povezani s tim pojmovima vode smanjivanju turističke atraktivnosti pojedinog područja i posljedično održivosti razvoja temeljenog na „položajnoj renti“. U izlaganju se razmatraju pretpostavke za promjene postojećeg stanja, potrebne mjere i njihove očekivane posljedice na društveni razvoj pojedinih dijelova jadranske regije, posebno područja pogođenim negativnim posljedicama postojećeg korištenja prostornih resursa.
Miranda Veljačić je arhitektica, spektar njenog djelovanja pokriva aktivizam, arhitekturu i umjetnost. Zajedno sa D. Peračićem i M. Sančaninom 1998. osniva Platformu 9,81. Predsjednica je Platforme 9,81 gdje je zaposlena kao voditelj organizacije a od 2016. dopredsjednica je Saveza udruga Klubtura. Dobitnica je 2. nagrade Salona arhitekture 2009. sa D. Peračićem za Projekt revitalizacije Doma mladih u Splitu i Grand prixa Salona arhitekture 2018. zajedno sa D. Peračićem, E. Višnić i S. Toljem za projekt “to trebamo – to radimo” s kojim je tim predstavljao Hrvatsku na 15. Venecijanskom bijenalu arhitekture.
Katerina Duda
Hvala, a sad više ništa – slučaj Dubrovnika i Rijeke
Izlaganje će se fokusirati na dva rada koja tematiziraju odnos turizma, grada i lokalne zajednice. Rad Hvala, a sad više ništa (2017.) okuplja prizore iz Dubrovnika nastale u specifičnim periodima godišnjeg ciklusa turističkoga grada. Polazi od ideje možemo li sa stanovnicima grada razgovarati o Dubrovniku, a da se ne osvrnemo na turizam ili zapadnemo u nostalgiju. „Nije to nostalgija, to su stvari potrebne za život“, upozorila je jedna stanovnica. U ovom gradu podređenom sezoni, ne postoje trenuci ili razgovori kroz koje se turizam neće provući. S druge strane, Rijeka je primjer grada koji se turizmu okreće tek posljednjih nekoliko godina. Iako statistike noćenja ne drže korak s velikim turističkim središtima na Jadranu, promjene u tkivu grada postaju vidljive. Umjetničko istraživanje Ruke, plahte, metla: statistički ljetopis još uvijek je u procesu, a bavi se pitanjem ženskog rada u turizmu, rada sobarica, čistačica i pralja na području grada Rijeke.
Katerina Duda (1989) je multimedijska umjetnica. Diplomirala je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti, i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima se najčešće bavi temama vezanim uz urbane prostore, i kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene, primjerice kroz arhitekturu ili turizam. Koristi raznolike medije poput društvene prakse, akcija i intervencija u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video.
Sven Marcelić
Privatni smještaj preko internetskih platformi
Hrvatski jadranski gradovi suočavaju se sa sve većim rastom privatnog smještaja koji počiva na korištenju internetskih platformi. Ovaj trend za sobom nosi i socijalne posljedice, primarno vezane uz iseljavanje gradskoj povijesnih jezgri, ali i poskupljenje smještaja i cijena stanova. Mapiranjem odnosa širenja turističkog smještaja i javne infrastrukture pokazat će se da postoje tri prostora grada: centar, poluperiferija i periferija, koji na različite načine sudjeluju u ovim procesima. Promjene najdinamičnije mijenjanju prostore centra, a periferija je isključena iz ekonomskih učinaka nove ekonomije, ali i razvoja javne infrastrukture.
Sven Marcelić radi na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Njegovi primarni interesi vezani su uz razvojne teorije i politike, kulturnu potrošnju i urbane procese u jadranskom prostoru.