Pokret nesvrstanih u fokusu šesnaestog izdanja manifestacije Moje, tvoje, naše

Konferencija Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961. godine. Izvor: Wikimedia Commons, the free media repository. Licensed under the Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Serbia license

Pokret nesvrstanih nastao je 1961. godine na konferenciji u Beogradu, kao transnacionalni politički projekt, koalicija malih i srednjih država, uglavnom bivših kolonija i zemalja u razvoju s globalnog Juga ili Trećeg svijeta. Pokret je predstavljao prvi veliki poremećaj na mapi Hladnog rata, potragu za alternativnim političkim savezima i za “alternativnom mondijalizacijom”.

Šesnaesto izdanje interdisciplinarnog festivala Moje, tvoje, naše bavit će se temom Pokreta nesvrstanih, koji 2021. godine obilježava šezdeset godina postojanja. S obzirom na ekonomske i političke elemente kolonizacije koji su i dalje prisutni u svijetu, a protiv kojih se Pokret nesvrstanih uspješno borio u prošlosti, ova je tema i danas više nego aktualna.

Program će se održati u zgradi Filodrammatice (Korzo 28/1, Rijeka), a sačinjen je od izložbenog, konferencijskog i filmskog dijela. U nastavku pogledajte predviđeni raspored programa.

Otvorenje izložbe održat će se u skladu s trenutno važećim mjerama i preporukama za sprječavanje zaraze koronavirusom, a broj posjetitelja koji mogu istovremeno boraviti u prostoru galerije je ograničen. Posjetitelji se pozivaju na održavanje fizičke udaljenosti te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice.

Zbog velikog broja sudionika i cjelodnevnog trajanja konferencije u zatvorenom prostoru, ulaz i prisustvovanje na programu konferencije moguć je samo uz predočenje EU digitalne COVID potvrde.

Pratite tijek konferencije uživo putem našeg YouTube kanala ili platforme Zoom.

Snimka prvog dana konferencije

Snimka drugog dana konferencije

Snimka trećeg dana konferencije

MOJE, TVOJE, NAŠE: NESVRSTANI

☛ Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

KONFERENCIJA
27. – 29. 9. 2021.

Towards a Conjuctural Political Economy of Non-Alignment and Cultural Politics

POZVANI PREDAVAČI:

Vijay Prashad (Tricontinental: Institute for Social Research), Sara Salem (The London School of Economics), Budimir Lončar (nekadašnji ministar vanjskih poslovo Federativne Republike Jugoslavije), Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Izlagači odabrani putem poziva za prijavu znanstvenih, istraživačkih, empirijskih i/ili teorijskih prezentacija na temu Pokreta nesvrstanih, koje se problemski i sadržajno u širem smislu uklapaju u teme predviđenih panela konferencije.

PROGRAM

• ponedjeljak, 27. rujan 2021.

10.30 – 12.00

VIJAY PRASHAD: Dileme čovječanstva
via Zoom

PLENARNO PREDAVANJE
Moderatorica: Sanja Horvatinčić

+ RASPRAVA

Gdje se danas nalazimo, na rubu provalije između uništenja i izumiranja? Ima li budućnost za čovječanstvo i prirodu?

VIJAY PRASHAD je novinar, pisac, teoretičar i ravnatelj Tricontinental: Instituta za Društvena Istraživanja. Autor je niza knjiga, između ostalih Washington Bullets (Monthly Review Press, 2020), s predgovorom Eva Morales Ayma; Red Star Over the Third World (Pluto Press, 2019); Red October: The Russian Revolution and the Communist Horizon (LeftWord Books, 2017); The Death of the Nation and the Future of the Arab Revolution (University of California Press, 2016); Letters to Palestine (Verso Books, 2015); Poorer Nations: A Possible History of the Global South (Verso Books, 2013), s predgovorom Boutros-Boutros Ghalia; The Darker Nations: A People’s History of the Third World (The New Press, 2007) i mnogih drugih.

PANELI:

12.15 – 13.45

PANEL 1 – Nesvrstani internacionalizam

Moderator: Davor Mišković

Vedran Obućina (Sveučilište u Regensburgu), Religijska i kulturna diplomacija Islamske Republike Irana unutar Pokreta nesvrstanih

George Loftus (Slobodno sveučilište, Berlin), Islamski internacionalizam unutar i izvan Pokreta nesvrstanih: Iranska revolucija u Bosni

Danijela Majstorović (Sveučilište u Banja Luci), Dekolonizacija budućnosti na europskoj periferiji putem kolonijalnih rana: antikolonijalna baština socijalističke Jugoslavije i postkolonijalna sadašnjost

+ RASPRAVA

13.45 – 15.30

PAUZA

15.30 – 17.00

PANEL 2 – Prostor-vrijeme nesvrstavanja

Moderatorica: Branka Benčić

Brigitta Isabella (nezavisna istraživačica, Kunci Study Forum & Collective), Južna Vremena 1995. i nakon njih: trenuci, razdoblja i temporalna logika suvremene umjetnosti nesvrstanih zemalja → via Zoom

Ana Knežević (Muzej afričke umjetnosti, Beograd), Nesvrstani.rs: heritološki eksperiment mapiranja nesvrstanih spomenika i markacija

Mila Turajlić (nezavisna redateljica, Pariz – Beograd), “Oči svijeta danas su uprte u Beograd”: istraživanje audio-vizualnog arhiva Konferencije nesvrstanih 1961. → via Zoom

+ RASPRAVA

• utorak, 28. rujan 2021.

10.30 – 12.00

SARA SALEM: Antikolonijalno arhiviranje i urgentnost prošlosti
via Zoom

PLENARNO PREDAVANJE
Moderatorica: Ljiljana Kolešnik

+ RASPRAVA

Predavanje ispituje antikolonijalno sjećanje i antikolonijalno arhiviranje kao točke ulaska u šira pitanja vremena, temporalnosti i politike sadašnjosti. Imajući na umu egipatski projekt dekolonizacije iz sredine 20. stoljeća, ono će se fokusirati na različite načine izražavanja kolonijalne prošlosti u sadašnjosti, te na ono što nam njezina suvremena ekspresija može reći o budućnosti.

SARA SALEM izvanredna je profesorica sociologije na Londonskoj školi ekonomije. Njezini istraživački interesi uključuju političku sociologiju, postkolonijalne studije, marksističku teoriju i globalnu povijest antikolonijalizma. Naslov njezine nedavne knjige, objavljene u suradnji s Cambridge University Press-om je Anticolonial Afterlives in Egypt: The Politics of Hegemony (2020).

PANELI:

12.15 – 13.45

PANEL 3 – Antikolonijalne antinomije i njihove posljedice

Moderator: Paul Stubbs

Sašo Slaček Brlek (Sveučilište u Ljubljani), Dekolonizacija kulture: slučaj pula novinskih agencija nesvrstanih

Zoltán Ginelli (nezavisni istraživač), Mađarska utrka za antikolonijalnim priznanjem u Trećem svijetu

Ana Sladojević (nezavisna kustosica), Uloga afektivne baštine nesvrstanosti u decentriranju i ponavljanju stereotipa u reprezentaciji afričke umjetnosti

+ RASPRAVA

13.45 – 15.30

PAUZA

15.30 – 17.00

PANEL 4 – Antikolonijalna estetika, socijalistička estetika i diskursi → via Zoom

Moderatorica: Ljiljana Kolešnik

Grega Ulen (Sveučilište Princeton, SAD), Estetika dekolonizacije i nesvrstana komparatistika

Bojana Videkanić (Sveučilište Waterloo, Kanada), Socijalizam, narodna umjetnost i nesvrstanost

Nataša Kovačević (Sveučilište Eastern Michigan, SAD) – Jugoslavenska nesvrstanost i antikolonijalni intelektualni diskurs

+ RAPRAVA

• srijeda, 29. rujan 2021.

10.30 – 12.00

Sjećanje na nesvrstanost: Razgovor Tvrtka Jakovine s Paulom Stubbsom o Budimiru Lončaru

BUDIMIR LONČAR bio je posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova. Kao specijalni savjetnik Saveznog sekretara Koče Popovića, sudjelovao je u pripremama Prve konferencije nesvrstanih zemalja u Beogradu 1961., te u radu Druge konferencije, u Kairu, 1964. Godine 1965. imenovan je ambasadorom u Indoneziji, u razdoblju u kojem su tu zemlju potresale teške unutarnje krize. Od 1969. do 1973. Budimir Lončar bio je savjetnik Saveznog sekretara vanjskih poslova Jugoslavije i igrao važnu ulogu u pripremi Treće konferencije Pokreta nesvrstanih, u Lusaki 1970. Godine 1973. postao je jugoslavenski ambasador u Saveznoj Republici Njemačkoj, pripremivši povijesni posjet Predsjednika Tita toj zemlji, 1974. Podsekretar Saveznog sekretarijata za vanjske poslove postao je 1977., a 1979. imenovan je jugoslavenskim ambasadorom u Sjedinjenim Američkim Državama. Od 1984. do 1987. bio je zamjenik Saveznog sekretara za vanjske poslove. Krajem 1987., Budimir Lončar postao je Savezni sekretar za vanjske poslove Jugoslavije u vladi Branka Mikulića. Ostao je na toj dužnosti i nakon formiranja vlade Ante Markovića, 1989. Lončar je odigrao presudnu ulogu u prihvaćanju organizacije Devete konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu, 1989. godine, te pomogao približiti Jugoslaviju europskim integracijama. Početkom 1991. posredovao je kod Sadama Huseina pri pokušaju mirnog rješavanja kuvajtske krize. Tijekom 1991. godine bavio se intenzivnom diplomatskom aktivnošću kako bi spriječio rat u Jugoslaviji, no u jesen te godine, užasnut agresijom na Hrvatsku, dao je ostavku na mjesto Saveznog sekretara. Od 1992. obnašao je službene dužnosti u Ujedinjenim narodima u Yakarti i New Yorku. Godine 2005. imenovan je za posebnog savjetnika hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića za vanjsku i unutarnju politiku, a imao je presudnu ulogu i u uključivanju Hrvatske među nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, 2007. godine. Tijekom mandata predsjednika Ive Josipovića (2010.-2015.) Lončar je bio predsjednik Vijeća za vanjsku politiku i međunarodne odnose pri Uredu predsjednika.

TVRTKO JAKOVINA redovni je profesor i bivši pročelnik Odsjeka za povijest, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je nekoliko knjiga, uključujući Treću stranu Hladnog rata/ The Third Side of the Cold War (2011), te niza članaka na temu vanjske politike Titove Jugoslavije i hrvatske povijesti 20. stoljeća. Njegova najnovija publikacija, biografija je posljednjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova, Budimira Lončara. Tvrtko je potpredsjednik Udruženja hrvatskih stipendista Fulbrightove zaklade, član Odbora hrvatsko-američkog udruženja, predsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo “Miko Tripalo” te član uredništva nekoliko časopisa. Magistrirao je na Odsjeku za američke studije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu 2002.

PANELI:

12.15 – 14.15

PANEL 5 – Dekolonizacija kulture

Moderatorica: Tamara Bjažić Klarin

Łukasz Stanek (Sveučilište u Manchesteru), Dekolonizacija putem nesvrstavanja: građevinska industrija Gane → via Zoom

Ana Dević (KU Leuven), Amnezije i prevrednovanje izvoza jugoslavenske arhitekture u Pokretu nesvrstanih: promjenjivi okviri modernizma

Ljubica Spaskovska (Sveučilište u Exeteru), Drugovi, pjesnici, političari – Aco Šopov, Léopold Sédar Senghor i kulturne politike nesvrstavanja

Petja Grafenauer i Daša Tepina (Akademija za likovnu umjetnost i dizajn, Ljubljana), Ljubljansko bijenale grafičke umjetnosti: utopije nesvrstanosti

+ ZAVRŠNA RASPRAVA

Moderator: Paul Stubbs

* * *

PROJEKCIJE FILMOVA
27. i 28. 9. 2021.

SELEKTORICE:

Ljiljana Kolešnik i Branka Benčić

ponedjeljak, 27. rujan 2021. u 20 sati

MEASURES OF DISTANCE

Mona Hatoum, 1988., 15’30’’ Distributer: VDB

U ovom videu radu umjetnica pokušava nadvladati učinke udaljenosti, promišljajući o reprezentaciji geografije prilikom egzila uslijed rata i o reprezentaciji psihološke distance u iskustvu odnosa žene prema vlastitoj ženskosti. Rad isprepliće privatne slike i audio zapise intimne prirode, povezujući osobno s političkim. Čitajući naglas pisma koje joj je majka poslala u Bejrut, Hatoum stvara vizualnu montažu kojom odražava osjećaje odvojenosti i izolacije od svoje palestinske obitelji. Osobno i političko neraskidivo su povezani u naraciju koja istražuje osobni i obiteljski identitet u pozadini traumatičnih iskustava društvenog raskida, progonstva i raseljavanja.

JOŠ JEDAN ODLAZAK

Renata Poljak, 2019., 11’11’’ Distributer: Bonobostudio

2016. godine jugoslavenski admiralski brod ‘Vis’ potopljen je kako bi postao turistička atrakcija za ronioce. Danas se brod nalazi u podmorju blizu Brijuna gdje su 1956. Nasser, Nehru i Tito započeli razgovore o Pokretu nesvrstanih. Koristeći vizualno dojmljive kadrove, film uspostavlja autorski prepoznatljiv prostorno-vremenski narativ zalazeći istodobno u područje prožimanja osobne, odnosno kolektivne memorije i zaborava. U kontekstu političkih i gospodarskih promjena što su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća zadesile hrvatsko društvo, ta međuprožimanja poprimaju metaforička i simbolička značenja snažnih sociopsiholoških konotacija.

SUNSTONE

Filipa César, Louis Henderson, 2018., 35’00’’ Distributer: VDB

Film Sunstone prati put Fresnelovih leća, od njihovog mjesta proizvodnje do izložbe u muzeju svjetionika i navigacijskih uređaja. Preispituje različite društvene kontekste koji impliciraju postojanje optike, suprotstavljajući tako atlantsku trgovinu robljem koja je uslijedila nakon prvih europskih dolazaka u “Novi svijet” političkom potencijalu Op-arta na postrevolucionarnoj Kubi. Kombiniranjem slike 16mm celuloidne vrpce, digitalnih slika radne površine i 3D generiranih prikaza film također mapira i tokove tehnologije – od povijesnih metoda optičke navigacije do novih algoritama lociranja: od pojedinačne projekcije do višeperspektivnih satelitskih vizija. Registrirajući tehničke napretke kroz materijale i sredstva proizvodnje Sunstone stvara “kino afekta, kino iskustva – odnosno Op-film”.

* * *