Novi oblici identiteta

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)
Tweet

Trinaesti po redu međunarodni tematski festival Moje, tvoje, naše održat će se u Rijeci od 22. do 24. ožujka. Ovogodišnji naglasak bit će na problematici transnacionalizma, društvenog fenomena i područja znanstvenog istraživanja koji proizlazi iz sve veće povezanosti među ljudima i opadajućom ekonomskom i društvenom važnosti granica između nacionalnih država.

U četvrtak, 22. ožujka u 20 sati, u galeriji Mali salon otvorit će se izložba Transnacionalizmi kustosa Jamesa Bridlea, koja donosi radove renomiranih umjetnika Juliana Olivera, Daniele Ortiz, Jeremyja Hutchisona, Raphaëla Fabrea, Jonasa Staala i skupina Studio Folder (Marco Ferrari i Elisa Pasqual) i They Are Here (Helen Walker i Harun Morrison). Izložba ostaje otvorena do 14. travnja, od utorka do subote od 11 do 20 sati, i nedjeljom od 11 do 13 i od 17 do 20 sati. Više o izložbi na ovom linku.

U petak i subotu, 23. i 24. ožujka, u velikoj dvorani Filodrammatice, prezentacije će održati publicist i umjetnik James Bridle, novinarka Atossa Araxia Abrahamian, umjetnik i net.art pionir Heath Bunting, glavni analitičar Centra za mirovne studije Gordan Bosanac, kulturolog Aljoša Pužar i arhitekt Marco Ferrari. Nakon polusatnih izlaganja svakog od panelista, uslijedit će rasprava.

Predavanja će biti na engleskom jeziku.

Ulaz na sve događaje je besplatan. U nastavku saznajte više o programu manifestacije, pojedinim prezentacijama i njihovim izlagačima.

Program

Mali salon (Korzo 24, Rijeka)
Četvrtak, 22. ožujka 2018.

 
otvorenje izložbe Transnacionalizmi u 20 sati
(ostaje otvorena do 14. travnja)
 

Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka
Petak, 23. ožujka 2018.

 
prezentacije i diskusije (na engleskom), od 18 sati:

James Bridle: The Real Name Game
Atossa Araxia Abrahamian: Kozmopoliti i podatkovne oaze
Heath Bunting: The Status Project
         

Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka
Subota, 24. ožujka 2018.

 
prezentacije i diskusije (na engleskom), od 18 sati: 

Aljoša Pužar: Sjebana etika broja 3
Gordan Bosanac: Kako migracije utječu na nove tehnologije, državljanstvo i nacionalne države
Marco Ferrari: Italian Limes: Mapiranje pomične granice na alpskim glečerima

Ljudi su u pokretu. Diljem svijeta, 65 milijuna ljudi istjerano je iz svojih domova, 20 milijuna je izbjeglo, a 10 milijuna nema državljanstvo: lišeni su nacionalnosti i temeljnih prava poput obrazovanja, zdravstvene zaštite, zaposlenja i slobode kretanja. Istovremeno, populističkim i antiimigrantskim strankama raste popularnost u cijeloj Europi, razne etničke skupine zahtijevaju nezavisnost, dok Europska unija, koja je u protekla dva desetljeća ukidala granice između 26 svojih članica, očekuje svoje prvo smanjenje u povijesti. No, usprkos tome što vlade grade zidove, zatvaraju granice, ukidaju putovnice i deportiraju migrante, ljudi iz različitih zemalja se sve više međusobno povezuju i organiziraju, razvijaju se novi oblici identiteta, a digitalne tehnologije omogućavaju postojanje novih vrsta državljanstva.

Stara samo 370 godina, nacionalna država se rastače, a s njom i identiteti koji su je oblikovali. No što će ih zamijeniti? Hoće li se tehnologije i zajednice koje ne poznaju granice nastaviti razvijati, rušeći barijere između naroda i građana, ili će rastući valovi migracije, klimatskih promjena, separatizma i nacionalizma voditi prema još razlomljenijoj budućnosti. Transnacionalizmi okupljaju umjetnike koji istražuju kako nove tehnologije, nove vrste zajednica i novi oblici identiteta preoblikuju geografiju, kao i istraživače, mislioce i aktiviste koji nastoje razumjeti ove transformacije i dati im oblik.

Petak, 23. ožujka, u 18 sati @ Filodrammatica

The Real Name Game
James Bridle

Nove tehnologije omogućuju novim oblicima identiteta da se razvijaju i budu prepoznati: od virtualnog državljanstava i digitalnih nacija, do rodnih identiteta i ne-ljudskih aktera. Istovremeno, sustavi moći i upravljanja nastoje ograničiti i pokoriti identitet unutar geografskih granica i baza podataka. James Bridle istražuje korištenje i zloupotrebu identiteta, kako u vlastitoj praksi, tako i u tuđem radu.

James Bridle je publicist i umjetnik koji u svom radu istražuje povijest tehnoloških predviđanja, komputacijskog procesiranja i alternativnih modela razmišljanja o svijetu. Njegove radove su naručivale mnogobrojne galerije i institucije diljem svijeta i interneta. Tekstove o književnosti, kulturi i tehnologiji objavljivao je u časopisima Wired, Domus, Cabinet, Atlantic, New Statesman, Guardian i Observer. Redovito gostuje na fakultetima, konferencijama i drugim događajima. Njegov pojam nove estetike kao istraživačkog projekta potaknuo je raspravu i inspirirao mnoge umjetničke i teorijske odgovore. Ove će godine biti objavljena njegova knjiga New Dark Age u kojoj se bavi tehnologijom, znanjem i krajem budućnosti.

Kozmopoliti i podatkovne oaze
Atossa Araxia Abrahamian

Atossa Abrahamian će govoriti o novim oblicima i neobičnim varijacijama državljanstva koje istražuje u knjizi The Cosmopolites: od pustolovina superbogataša koji kupuju nacionalnost radi stjecanja geopolitičke moći, do onih bez imovine i države koji se nalaze na samom rubu trgovine putovnicama. Osim što će se baviti pitanjima državljanstva, osvrnut će se i na načine na koje se podaci i informacije – od poreza i novca do poslovnih tajni i osobnih povijesti – razmještaju, obrađuju, krijumčare i skrivaju širom svijeta.

Atossa Araxia Abrahamian je novinarka koja živi i radi u New Yorku. Autorica je knjige The Cosmopolites: The Coming of the Global Citizen (Columba Global Reports, 2015.) u kojoj istražuje globalno tržište državljanstva. Piše za The New York Times, The Nation, London Review of Books, Dissent i druge publikacije, a radila je za medijsku kuću Al Jazeera America i novinsku agenciju Reuters.

The Status Project
Heath Bunting

Heath Bunting će govoriti o vlastitom radu i umjetničkoj praksi u kontekstu izložbe Transnacionalizmi. U prezentaciji će se osvrnuti na niz pitanja, od stvaranja otvorenih i demokratskih sustava prilagođavanjem komunikacijskih tehnologija i društvenih sustava, do poroznosti granica u fizičkom i u online svijetu.

Heath Bunting je suosnivač net.art i sport-art pokreta. Doživotno mu je zabranjen ulaz u SAD zbog kritičkih radova o genetskoj modifikaciji i prelaženju granica, a velik mu je broj radova bio cenzuriran ili izbrisan od strane britanskih tajnih službi. Njegovo najveće djelo, The Status Project, koristi umjetnu inteligenciju za pronalaženje umjetnog života u društvenim sustavima. Trenutno radi na obučavanju umjetnika o sigurnosti i tehnikama preživljavanja, kako bi mogli u šumi nadživjeti mreže organiziranog kriminala kada nastupi konačna kriza.

Subota, 24. ožujka, u 18 sati @ Filodrammatica

Sjebana etika broja 3
Aljoša Pužar

Govor će pokušati upozoriti na trostruke, trokutaste i troslojne strukture kulture i društva. Pokušat će promisliti o konceptualnim sredstvima poput trećeg prostora, hibridnosti i međuprostora kao o varkama niskoetičnog života. Obuhvatit će svakodnevnu traumu nacionalnih granica i ogavnost etnocentričkog uma, ali i problem samostojne fikcije multikulturalne “Granice”. Govorit će o retoričkim alatima direktnog i istinitog govora i o ideji pozitivnog antagonizma kao o osnovi dobrog života. Kritizirat će ideju političke korektnosti, povijesnih dijaloga, nacionalnih pomirenja i svih sličnih rituala pronalaženja lažnog zajedničkog jezika.

Aljoša Pužar je kulturolog i pisac rođen u Rijeci. Njegova područja interesa pružaju se od antropološke i kulture teorije među-bivanja, do korejskih studija roda i mladih. Na Sveučilištu u Rijeci bavio se književnom teorijom, kulturalnim studijima i studijima prevođenja, a na južnokorejskim sveučilištima HUSF i Yonsei kulturnom geografijom, rodnim studijima i antropologijom. Trenutno predaje na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Autor je knjiga, kolumni, eseja i kratkih priča. Trenutno živi na relaciji između Rijeke i Ljubljane.
 

Kako migracije utječu na nove tehnologije, državljanstvo i nacionalne države
Gordan Bosanac

Mnogi tvrde da se Europa promijenila od 2015. godine: Poljska i Madžarska postale su bolesne demokracije, Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo je napustiti Europsku uniju, a populističke, antisistemske i ekstremno desne političke stranke ulaze u nacionalne parlamente. Iznenadni priljev ljudi koji bježe od ratova, korupcije, nezaposlenosti i vjerskih sukoba, stigao je u Europu, a mnogi su još uvijek zaglavljeni na nekoj od europskih granica. Naša stvarnost možda nikada do sada nije bila toliko globalna (možemo izravno vidjeti i osjetiti posljedice društvene nepravde iz raznih dijelova svijeta) i toliko lokalna (porastom nacionalnih identiteta, što je odgovor na prijetnje globalne prisutnosti u našim dvorištima). U tako napetom kontekstu, sve je na kocki: od državljanstva i nacionalne države, do novih načina korištenja tehnologije. Tehnologija je omogućila izbjeglicama snalaženje po ruti koja vodi do Europe; štoviše, u migracijskom slengu, ruta prema Europi naziva se Igrom koja ima više različitih nivoa. Tehnologija je također postala utočištem migrantskog digitalnog naslijeđa, budući da mnogi nose svoje uspomene u mobilnim telefonima. Usporedo s tim, sve se više tehnologije razvija radi zaštite granica upravo od onih koji igraju Igru. Ukratko, tehnologija istovremeno pomaže globalnom kretanju ljudi i brani ideju države-nacije.

Gordan Bosanac je glavni analitičar zagrebačkog Centra za mirovne studije. Nakon što je diplomirao na Odsjeku za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, završio je neformalni program Mirovnih studija u organizaciji Centra za mirovne studije. 2004. godine stekao je zvanje magistra ljudskih prava u školi za javne politike na University College London. Stručnjak je za područja politika ljudskih prava, sigurnosti, razvojne suradnje, suzbijanja diskriminacije i zločina iz mržnje, LGBT prava, migracija i razvoja civilnoga društva. U posljednje se vrijeme bavi zaštitom prava izbjeglica i migranata, te se zalaže protiv politika militarizacije. U sklopu Centra za mirovne studije u Zagrebu, predaje kolegij Ljudska sigurnost.

Italian Limes: Mapiranje pomične granice na alpskim glečerima
Marco Ferrari

Granica između Italije i njezinih susjednih zemalja prolazi poljima snijega i leda u visokim predjelima Alpa, uglavnom prateći put alpske razvodnice. Zbog utjecaja globalnog zatopljenja na smanjenje ledenjaka, na nekoliko je mjesta uočen značajan pomak razvodničke linije.

Projekt Italian Limes je nastao u svrhu nadvladavanja praznina koje nastaju uslijed povećanja brzine promjena u prirodi i sporosti u njihovoj kartografskoj i političkoj reprezentaciji. Između 2014. i 2016. godine, projektni tim Studio Foldera postavio je mrežu posebno izrađenih senzora na jedan mali dio austrijsko-talijanske granice na glečeru Similaun, čiji je zadatak bio da u stvarnom vremenu šalju podatke o položaju linije. Marco Ferrari će govoriti o nastanku projekta i obavljenom terenskom radu u Alpama. Također će predstaviti trenutna istraživanja o povijesti mjerenja talijanske granice, kao i neke druge projekte kojima Studio Folder želi razviti sličnu metodologiju istraživanja u području kartografske reprezentacije.

Marco Ferrari je arhitekt i dizajner koji živi i radi u Milanu. Od 2007. do 2011. godine bio je urednik časopisa Abitare, a od 2011. do 2013. kreativni direktor časopisa Domus. Od 2010. godine predaje Metode i alate reprezentacije na institutu ISIA u Urbinu, a između 2013. i 2016. godine vodio je istraživački laboratorij informacijskog dizajna na diplomskom studiju Komunikacijskog dizajnu na Sveučilištu IUAV u Veneciji. U istraživačkom se radu najviše zanima za razumijevanje odnosa između kartografije i politike, koristeći raznolike podatke i metodologije. Zajedno s Elisom Pasqual, 2012. godine osnovao je milansku agenciju za vizualna i prostorna istraživanja Studio Folder. Osim trenutnog istraživačkog projekta i interaktivne instalacije Italian Limes, Studio Folder među ostalim projektima broji sudjelovanje na Trijenalu arhitekture u Oslu 2016., s projektom Uncharted koji istražuje političku infrastrukturu suvremene kartografije, online izložbu Åzone Futures Market za Muzej Solomon R. Guggenheim o utjecaju tehnologija u nastajanju, itd.