Razumijevanje reprezentacije sustava

Nikola BojićNikola Bojić, foto: Tanja Kanazir

Strukture i funkcije različitih tehnoloških i znanstvenih modela dramatično utječu na komunikaciju, formiranje političkih stavova i doživljavanje vlastite stvarnosti. Umjetna inteligencija, algoritmi za društveni inženjering te urbanizacija koja je tehnosferu nepovratno stopila s prirodom, tek su neke od povijesnih manifestacija modela i modeliranja. Skriveni u pozadini korisničkih sučelja te kodirani neutralnim, teško dohvatljivim jezikom znanosti, modeli proizvode politički i društveni prostor, no pritom ostaju van našeg dosega. Razumijevanje modela stoga je nužno izgurati iz zone znanstveno-objektivnog i ideološki neutralnog te ga podvrgnuti kritičkom propitivanju.

U petak, 2. lipnja 2017. godine, Nikola Bojić će održati predavanje De/formiranje modela u kojem će se baviti problematikom modela te umjetničkim i dizajnerskim taktikama njihove analize i destabilizacije. Predavanje u velikoj dvorani Filodrammatice počinje u 20 sati, a ulaz je besplatan.

 
  

Nikola Bojić je dizajner i povjesničar umjetnosti fokusiran na odnos politike, prostora i tehnologije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i informacijske znanosti, a poslijediplomski studij završio je na Harvard Graduate School of Design. Uz Damira Prizmića koautor je izložbe Objekti opasnih namjera koja je u travnju 2016. godine bila predstavljena u Filodrammatici.

Kao gostujući predavač na sveučilištu MIT, Nikola je na jesen 2016. s profesorom Gediminasom Urbonasom kreirao i vodio kolegij Advanced Studio in Production of Space. Kolegij se provodio unutar odjela Art, Culture and Technology, a bavio se razvojem umjetničkih operacija na znanstvenim i tehnološkim modelima. Trenutno je pridruženi istraživač na MIT School of Architecture + Planning te doktorand i asistent na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

 

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV