Sve se slaže dok se sve raspada

Otvorenje izložbe, foto: Istog Duško Žorž / Drugo more (Flickr galerija)

Nakon gotovo tri mjeseca neočekivane pauze, u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28, prvi kat) otvara se nova izložba, prigodnog naziva Prošlost je otkazana, budućnost je nepovratna. Riječ je o filmskom projektu u nastajanju nagrađivanog bečkog umjetnika Olivera Resslera, koji od 2016. godine aktivno prati napore klimatskog pokreta diljem svijeta u rušenju ekonomskog sustava koji je u velikoj mjeri ovisan o fosilnim gorivima.

S obzirom na situaciju u kojoj i dalje treba biti na oprezu kako bi se spriječilo daljnje širenje koronavirusa, ovaj put nažalost nećemo organizirati uobičajeno otvorenje i okupljanje velikog broja ljudi. Umjesto toga, vrata galerije otvorit će se bez velike pompe u utorak, 19. svibnja u 18 sati, i ostati otvorena do 20 sati.
 
Izložbu možete posjetiti do 6. lipnja, radnim danima dvokratno od 11 do 13 od 17 do 20 sati, i subotom od 11 do 13 sati. Ulaz je slobodan, a svi filmovi su titlani na hrvatski jezik.
 
U skladu s potrebnim mjera koje su na snazi, u galeriji će istovremeno moći biti najviše 12 posjetitelja, koji će na ulazu moći dezinficirati ruke. Pozivamo vas da prilikom posjete održavate fizički razmak od 1,5 metra i da u galeriju ponesete vlastite zaštitne maske i rukavice.
Iako ćemo redovito dezinficirati prostor i sve slušalice koje se koriste prilikom gledanja videa, možete za tu priliku koristiti i vlastite slušalice.


Online razgovor s Oliverom Resslerom o izložbi

 

Iako je globalno zatopljenje donedavno smatrano znanstvenom fantastikom, danas je to znanstvena činjenica i stvarnost u kojoj već živimo. Posljednja izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) navode kako se naš planet na više načina i brže nego što se ikad očekivalo približava pragu čijim će prelaskom učinjena šteta biti nepovratna. Izložba Prošlost je otkazana, budućnost je nepovratna bavi se situacijom u kojoj već postoji sva potrebna tehnologija za okončanje ere fosilnih goriva. Hoće li se trenutna ekološka, društvena i ekonomska kriza moći nadvladati, prije svega je pitanje političke moći.

Klimatski pokret nikad nije bio snažniji: aktivisti ometaju razne projekte izgradnje naftovoda kao što je Keystone XL u SAD-u, spriječeno je bušenje nafte na Arktiku i diljem svijeta se zabranjuje hidraulično frakturiranje (eng. fracking), pod pritiskom oporbenih skupina zatvorene su mnoge elektrane na ugljen, a uspjehe broji i deinvesticijski pokret koji poziva institucije da povuku svoj novac iz kompanija povezanih s fosilnim gorivima.

Video prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

Priča ovog filmskog projekta u nastajanju možda postane priča o počecima klimatske revolucije, o trenutku u kojem je narodni otpor počeo rekonfigurirati svijet. Projekt prati napore klimatskog pokreta u rušenju ekonomskog sustava koji je u velikoj mjeri ovisan o fosilnim gorivima, bilježeći ključne događaje i povezujući mnoge situacije, kontekste, glasove i iskustva. Svaki je događaj popraćen jednim filmom.

 

 

U prvom filmu, COP21 (17 min., 2016), aktivisti prosvjeduju protiv Konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Parizu, gradu u kojem je tada bilo proglašeno izvanredno stanje. Kao i dvadeset godišnjih konferencija o klimi prije ove, COP21 u Parizu 2015. godine pokazala je nesposobnost vlada da prihvate bilo koji obavezujući sporazum koji bi umanjio globalno zagrijavanje putem jedne nedvosmislene strategije za prestanak korištenja fosilnih goriva. Postignutim klimatskim sporazumom je izbjegnuta bilo koja odluka koja bi naštetila interesima korporacija.

Fokus filma o akciji Ende Gelände („Kraj puta“, 12 min. 2016) je na masovnoj akciji građanske neposlušnosti na poljima ugljena lignita u Lužicu, blizu Berlina. Oko 4.000 aktivista ušlo je na površinski kop, blokirajući stanicu za utovar i željezničku vezu do elektrane na ugljen. Blokadama je prekinuta opskrba ugljenom, a švedski vlasnik Vatenfal bio je prisiljen isključiti elektranu. Akcija je bila dio međunarodne „globalne eskalacije” prosvjeda protiv industrije fosilnih goriva na kojima se svijet pozivao na „oslobođenje od fosilnih goriva” i na kojima se taj zahtjev izravno provodio u praksu.

Film ZAD (36 min. 2017) bavi se temom najvećeg autonomnog teritorija u Europi, koji se nalazi u blizini Nantesa u Francuskoj. ZAD (eng. Zone to Defend, tj. zona za obranu) nastala je iz borbe protiv izgradnje novog aerodroma. Tijekom 2012. godine više od 40.000 ljudi žestoko se suprotstavilo pokušaju francuske države da iseli stanovnike zone, u koju se policija od tada više nije vraćala. Danas u ZAD-u stalno živi 250 ljudi u 60 zajednica, zauzimajući močvare, polja i šume. ZAD je uspješan primjer načina na koji se istovremeno organizira otpor i stvaraju alternative. Film je nastao na temelju grupnih razgovora s aktivistima koji žive u ZAD-u. Preuzimanjem kontrole nad svojim životima kroz samoorganizirane pekare, radionice, pivnicu, vrtove ljekovitog bilja, glazbeni studio, tjedne novine i knjižnicu, ti ljudi aktivno sprječavaju nepotrebni i po okoliš katastrofalni projekt izgradnje aerodroma.

U filmu Everything‘s coming together while everything‘s falling apart: Code Rood, („Sve se slaže dok se sve raspada: Šifra crveno“, 14 min. 2018.) prikazana je akcija građanskog neposluha u amsterdamskoj luci u lipnju 2017. godine. Blokada druge najveće europske luke za ugljen povlači crvenu liniju protiv tog važnog infrastrukturnog objekta fosilnog kapitalizma. Najveći pojedinačni izvor pošiljki ugljena je Kolumbija, gdje se ta sirovina vadi pod ekološki i društveno devastirajućim uvjetima.

Oliver Ressler, “New Model Army”, stand-in activist, 2016; “Everything’s coming together while everything’s falling apart”, 4-channel video installation, 2016-ongoing (Installation view: “How to Occupy a Shipwreck”, Kunst Haus Wien, Vienna, 2018; photo: O. Ressler). Courtesy the artist, àngels Barcelona, The Gallery Apart, Rome

Everything‘s coming together while everything‘s falling apart: Limity jsme my („Sve se slaže dok se sve raspada: Granice smo mi“, 10 min, 2019.) izravno nas vodi do blokade rudnika ugljena Bilina u sjevernoj Bohemiji u Češkoj. U lipnju 2018. godine, klimatski aktivisti ušli su u rudnik u pokušaju obustavljanja svih aktivnosti. Rudnik je blokiran nakon što je postignut konsenzus da se ne nanosi materijalna šteta i da se pokuša izbjeći direktan sukob s policijom. Ipak, 280 aktivista, od oko 400 koliko je sudjelovalo, bilo je pritvoreno. Kamera prati grupu aktivista koji su čekali deportaciju u policijskom obruču, a u pozadini se vidi pejzaž opustošen zbog iskopavanja lignita. Dok se na ekranu prikazuju slike snimljene iz policijskog kombija, čuje se glas polu-fikcionalnog lika koji promišlja o masovnom građanskom neposluhu.

Film Everything‘s coming together while everything‘s falling apart: Venice Climate Camp („Sve se slaže dok se sve raspada: Venecijanski Klimatski kamp“, 21 min, 2019.) prati venecijanski Klimatski kamp koji je u rujnu 2019. godine organiziran od strane odbora No Grandi Navi („ne velikim brodovima“) u suradnji s međunarodnim pokretom Fridays for Future i mnogim drugim aktivistima iz raznih dijelova Europe. Nakon što su napustili kamp smješten na otoku Lido, 200 aktivista probilo se na zatvaranje Venecijanskog filmskog festivala, gdje su devet sati okupirali crveni tepih. U potpunosti koristeći međunarodnu medijsku prisutnost, aktivisti su svjetsku pozornost sa ceremonije dodjele nagrada preusmjerili na agendu klimatskog pokreta. Ideja pritom nije bila blokirati Venecijanski filmski festival, ali su aktivisti zauzeli oštar kritički stav o njegovom zanemarivanju važne prilike da javno pozovu na klimatsku pravdu.

 

Usprkos naporima vlada i korporacija da nas različitim PR strategijama uvjere u suprotno, hoće li fosilna goriva biti napuštena i kada će se to dogoditi odlučivat će društveni pokreti i njihovi pritisci na institucije. Strukture moći nas navode na životni stil koji uništava samu našu egzistenciju. Upravo te strukture treba mijenjati, a to možemo učiniti samo zajedničkom akcijom.

– Oliver Ressler

 

Projekt je prvo predstavljen kao dvokanalna video instalacija kao dio Resslerove samostalne izložbe „Vlasništvo je krađa“ (Property is Theft) u MNAC-u – Nacionalnom muzeju suvremene umjetnosti u Bukureštu 2016. godine, a 2020. godine je proširen u šestkanalni video.

 


 

http://www.ressler.art
https://vimeo.com/oliverressler
→ https://www.instagram.com/oliver.ressler/
→ https://www.facebook.com/oliver.ressler.1

Oliver Ressler je umjetnik i filmski autor koji živi i radi u Beču. Njegov umjetnički rad obuhvaća instalacije, projekte u javnom prostoru i filmove na temu ekonomije, migracija, demokracije, klimatske katastrofe, formi otpora i društvenih alternativa. Snimio je 34 filma koji su bili prikazani širom svijeta na više od tisuću događaja koje su organizirali društveni pokreti i umjetničke institucije, kao i na filmskim festivalima. Imao je samostalne izložbe u: Berkeley Art Museum, SAD; Muzej suvremene umjetnosti, Beograd; Centro Cultural Conde Duque, Madrid; Alexandria Contemporary Arts Forum, Egipat; The Cube Project Space, Taipei; Kunsthaus Graz, Austrija; Centro Andaluz de Arte Contemporaneo – CAAC, Sevilla; Wyspa Institute of Art, Gdanjsk; Lentos Kunstmuseum, Linz; MNAC – National Museum of Contemporary Art, Bukurešt; SALT Galata, Istanbul, i Kulturni centar Beograda. Ressler je sudjelovao na više od 350 grupnih izložbi: Museo Reina Sofía, Madrid; Centre Pompidou, Pariz; Van Abbe Museum, Eindhoven; MASSMoCA, North Adams, SAD; 49. Oktobarski salon, Beograd; na bijenalima u Pragu (2005), Sevilli (2006), Moskvi (2007), Taipeiju (2008), Lionu (2009), Veneciji (2013), Quebecu (2014), Jejuu (2017), Kijevu (2017), Göteborgu (2019), Stavangeru (2019), kao i na documenta 14, Kasel, 2017 (izložbu organizirao EMST). Od 2019. godine, Ressler radi na istraživačkom projektu “Barricading the Ice Sheets” o pokretu za klimatsku pravdu, uz podršku Austrian Science Fund, koji će završiti izložbom u Camera Austria u Grazu u rujnu 2021. godine. --- Foto: Lineematiche, Luca Guadagnini
Oliver_Ressler_ar:ge_kunst_Bolzano_photo_Lineematiche_Luca_Guadagnini_04

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV