Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Veliko nam je zadovoljstvo prvi put u Rijeci ugostiti putujuću izložbu plakata u okviru edukativnog kulturno-umjetničkog projekta Tolerancija, nastalog prema koncepciji dizajnera i ilustratora svjetskog glasa, Mirka Ilića.

Odabrani plakati na temu tolerancije, čiji autori potječu iz raznih dijelova svijeta, postavljeni su na panelima na riječkoj žili kucavici – Korzu – od 16. do 23. ožujka. Izložba je otvorena u utorak 16. ožujka u 12 sati.
 
Istog dana, kustos izložbe i pokretač projekta Tolerancija Mirko Ilić videovezom iz New Yorka održao je online predavanje Dizajn s desna nalijevo, koje se moglo uživo pratiti putem Facebook stranice Drugog mora. Snimku predavanja pronađite niže u ovom postu!

NOVO: od 23. do 30. ožujka, u izlozima zgrade Grada Rijeke (Korzo 16, Rijeka) bit će postavljeno osam novih plakata!

 

Projekt Tolerancija je putujuća kolekcija plakata koja slavi i odaje počast toleranciji kao polaznoj točki svake smislene rasprave. Besplatan, fleksibilan i neprekidno rastući, projekt Tolerancija je dosad prenio poruku socijalne prihvaćenosti više od 250 000 ljudi u dvadeset i četiri zemlje diljem svijeta. Ova odvažna inicijativa umjetnika i aktivista Mirka Ilića prikazuje radove više od 170 iznimno talentiranih dizajnera – dijelom već etabliranih, dijelom onih koji su tek u usponu.

Ideja ovog programa je doprinijeti pokretanju razgovora o uključivosti, koji može počivati samo na temeljima tolerancije – i širiti poštovanje u svijetu koji je sve više razdijeljen kada je riječ o rasi, religiji, seksualnosti i nacionalnom podrijetlu. U plakatima koji su naizmjenično razigrani i ozbiljni, iznenađujući i originalni, projekt Tolerancija koristi jedinstvenu snagu dizajna da nas podsjeti na ono što nam je svima zajedničko i što je potrebno da se premosti jaz među ljudima.

– Projekt Tolerancija

 

Tolerancija predstavlja odnos među ljudima koji u potpunosti prihvaća druge, njihove drugačije običaje, prihvaća druge narode, mišljenja, političke, vjerske, jezične razlike u sklopu snošljivosti i trpeljivosti. U želji i nadi o postizanju prihvaćanja i toleriranja svakog pojedinca, Mirko Ilić iz godine u godinu okuplja veliki broj svjetskih dizajnera koji na rast govora mržnje, nacionalizma, ksenofobije i netrpeljivosti odgovaraju pozivom na toleranciju.

Plakati su na izložbama diljem svijeta većinom izloženi na otvorenom prostoru s idejom što veće dostupnosti običnom prolazniku i onim ljudima koji nemaju običaj često posjećivati galerije. Samo u 2020. godini, putujuća izložba predstavljena je u dvadesetak gradova diljem svijeta – od Bangkoka do Reykjavika – među kojima su se našli i hrvatski gradovi Zagreb, Split i Sisak.

Od domaćih dizajnera, na izložbi će biti predstavljeni plakati Dejana Kršića, Borisa Bućana, Roberta Čanaka, Borisa Ljubičića i Svena Sorića.

Prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

 

NOVO: u izlozima Grada Rijeke (Korzo 16, Rijeka) od 23. do 30. ožujka bit će postavljeni plakati čiji su autori Bonnie Siegler (SAD), Charles S. Anderson (SAD), Saki Mafundikwa (Zimbabve), Nja Mahdaoui (Tunis), Joreld Dhamo (Albanija), Keith Kitz (SAD), Piyapong Bhumichitra (Tajland) i Renata Mihaly (Rumunjska).

 

 

ONLINE PREDAVANJE “DIZAJN S DESNA NALIJEVO”

→ utorak, 16. ožujka, u 18 sati
→ pratite uživo putem Facebook stranice Drugog mora

 

Grafički simbol / logo / brand je danas najvrjednija potrošačka roba, razlog zbog kojeg su potrošači spremni platiti deset puta veći iznos za majicu koja je iste kvalitete kao i ona koja nije brendirana određenim logom.
    
Takav trend prate i desničarske, neonacističke i rasističke grupe. Iako se djelomično može tvrditi su njihovi prethodnici iz razdoblja Drugog svjetskog rata uopće „izmislili“ brendiranje, korištenje simbola kukastog križa u propagandne svrhe je danas zakonski zabranjeno u mnogim dijelovima svijeta. Iako je riječ o vrlo starom simbolu koji su tisućama godina koristili narodi i civilizacije na gotovo svim kontinentima, danas ga se neodvojivo povezuje sa zločinima nacizma i time isključuje iz javne upotrebe, zbog čega su navedene skupine morale posegnuti za rebrendingom i kreiranjem novih simbola.
   
U predavanju namijenjenom u prvom redu srednjoškolskoj i studentskoj populaciji, Mirko Ilić je govorio upravo o načinima prepoznavanja i dekodiranja tih novih simbola, ali i o korištenju grafičkog dizajna za promicanje društvene ravnopravnosti i pravde.

 

Tolerance Project _ color

 


 

MIRKO ILIĆ

www.mirkoilic.com
www.behance.net/MirkoIlic
www.tolerance-project.org

Smatran najpoznatijim i najutjecajnijim grafičkim dizajnerom s prostora Balkana, Mirko Ilić je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za širok raspon klijenata – od omladinskog tiska, diskografskih tvrtki i kazališta do utjecajnih političkih magazina i novina. U SAD odlazi 1986. godine, gdje radi kao ilustrator za vodeće časopise i novine. Godine 1991. postaje umjetnički direktor časopisa Time Interantional, a godinu kasnije i umjetnički direktor editorijala u New York Timesu. Godine 1995. osnovao je Mirko Ilić Corp., studio grafičkog dizajna i 3-D računalne grafike koji, prepoznatljiv po snažnim vizualnim konceptima, radi dizajn za naručitelje u rasponu od neprofitnih organizacija do luksuznih ugostiteljskih tvrtki. Suautor je više od deset knjiga, a za svoj rad je dobio brojne nagrade, uključujući one Society of Illustrators, Društva ilustratora, Društva dizajnera u izdavaštvu, Društva novinskog dizajna, Kluba umjetničkih direktora i ID Magazina. 1994. i 1995. godine radio je kao potpredsjednik AIGA ogranka u New Yorku. Radovi su mu zastupljeni u zbirkama institucija kao što su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela. Držao je naprednu nastavu dizajna na Cooper Unionu s Miltonom Glaserom, a predaje ilustraciju studentima magistarskih School of Visual Arts u New Yorku. Cjelokupan rad Mirka Ilića objavljen je u monogorafiji Dejana Kršića «Mirko Ilić» (AGM, Zagreb, 2007) i «Mirko Ilic: Eye to Hand» (MikserBooks, Beograd 2011). >>> FOTO: Senja Vild
Mirko Ilic, foto Senja Vild

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV