Seksualni rad u fokusu

Deveto izdanje festivala izvedbenih umjetnosti Zoom održat će se od 24. do 29. listopada u prostorima Filodrammatice i Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku.

U nastojanju da se na razne načine uhvatimo u koštac s problematikom rada u suvremenom svijetu, za temu ovogodišnjeg festivala odabrali smo nematerijalni rad, s posebnim fokusom na seksualni rad.

Često nazivan „najstarijim zanimanjem“, što se pak ne temelji ni na jednoj povijesnoj ili znanstvenoj argumentaciji, seksualni rad u vidu prostitucije je svakako jedan od prvih oblika rada koji je od radnika zahtijevao i na današnjem tržištu obavezne kvalitete: prilagodljivost, emocije, društvenost, predanost, fizičku prisutnost, identifikaciju, lojalnost i sl. Stoga se seksualni rad kroz Zoom neće sagledavati kao puko prodavanje tijela, već kao raznovrsni spektar usluga koji je u današnjim društvima intenzivno posredovan novim komunikacijskim tehnologijama.

Kroz novomedijske instalacije, performanse i predstave, u ovogodišnjem će programu sudjelovati umjetnice  Eisa Jocson (Filipini), Ina Sladić (HR), Olja Grubić (HR) i Živa Petrič (SLO) i  Iza Pavlina (SLO), dok će u dodatnom programu festivala biti prikazana nova predstava  redatelja Žige Divjaka, nastala u koprodukciji ljubljanske Maske i Slovenskog mladinskog gledališča.

 

– ulaz na instalaciju Digitalni KupleRaj i izložbu Pravilo 34 je besplatan
– za sudjelovanje u instalaciji Digitalni KupleRaj potrebno je rezervirati termin (dan i sat) slanjem imena, prezimena i telefonskog broja na adresu info[at]drugo-more.hr (broj sudionika je ograničen)
– cijena ulaznica za ostale predstave je 20,00 kuna
– ulaznice se mogu kupiti sat vremena prije početka predstave na mjestu izvedbe (Filodrammatica i Hrvatski kulturni dom na Sušaku)

 

PROGRAM

Digitalni KupleRaj

Olja Grubić i Živa Petrič 

digitalizirana performativna instalacija

srijeda, 24. listopad, 18:00 / 19:30 / 21:00
četvrtak, 25. listopad, 18:00 / 19:30 / 21:00

Filodrammatica (Korzo 28, Rijeka)
ulaz slobodan / obavezna rezervacija

Olja Grubić i Živa Petrč: Digitalni KupleRajFoto: Nada Žgank

Digitalni KupleRaj je digitalizirana performativna instalacija koja oponaša seksualnu chatsobu na internetu, u kojoj Olja Grubić i Živa Petrič stavljaju svoje gledatelje na kušnju, povezujući uz pomoć sučelja intimno i javno, i propitujući prostor koji se nalazi između.

Umjetnički rad u središte interesa stavlja intimni odnos gledatelja kao aktivnog komunikatora i performerice (izvođačice) prilikom njihovog susreta na nekom seks-portalu. Bavi se individualnom interakcijom izvođačice s posjetiteljem i u pitanje dovodi granice komunikacije, razine percepcije i postupno jačanje fantazije – što se javlja kao posljedica novog doba digitalne stvarnosti kao fantazma koji zamagljuje granicu između javnih i privatnih prostora.

Digitalni KupleRaj je korisničko iskustvo prostora čovjekove intime, koje istovremeno uključuje i stvarnog i fikcionalnog Drugog, kao i različite performativne strategije koje proizvode i izmjenjuju taj odnos. Radi se o fuziji digitalne komunikacije u performativnu situaciju koja se ostvaruje u interakciji korisnikove želje i njezinog (ne)ispunjenja: osobni podaci su vrijedna roba… Granice mojeg sučelja su granice mojeg svijeta… Što klikneš, to ćeš i dobiti… Sloboda je svuda oko nas…

Zainteresirani se pozvaju da se jave e-mailom na info<at>drugo-more.hr, pošalju svoje ime, prezime i broj telefona, i rezerviraju željeni termin svojeg dolaska: srijeda ili četvrtak, u 18:00, 19:30 ili 21:00 sat.

 

>> O AUTORICAMA

Olja Grubić (1990.) je izvedbena i vizualna umjetnica mlađe generacije. Diplomirala je na Akademiji za Vizualne Umjetnosti u Ljubljani, smjer konceptualizacija prostora. Bavi se suvremenom i angažiranom tematikom koristeći različite medije, poput performansa, kabareta, videa i instalacije. Njezin rad odražava širok spektar osjećaja i socijalnog stanja današnjega društva. U posljednje je vrijeme surađivala s brojnim umjetnicima, među kojima su Bojan Jablanovec (Via Negativa), Janez Janša (Maska), Julia Bardsley, Ursula Martinez, Kate McIntosh i La Pocha Nostra.

Živa Petrič (1981.) je 2015. godine diplomirala na Akademiji za Vizualne Umjetnosti u Ljubljani, smjer konceptualizacija prostora. Kroz studij se usmjerila na istraživanje odnosa između različitih medija (prostor, pokret, tekst), pri čemu se posebno bavila konceptom fizičkih ograničenja, intimne i kolektivne slobode i problematikom identiteta. Također djeluje u području kazališne i filmske scenografije, i autorica je dva kratka filma, Omejenost razsežnosti i Fuck machine, od kojih je potonji 2013. godine bio nominiran za nagradu Essl Art Award. U svojem posljednjem video projektu Sistem suicide (aka Eta Carinae), nastalom u suradnji s glazbenikom Kristjanom Kropa i koreografkinjom Kristinom Aleksovom, kroz propitivanje tjelesnog istražuje osnovne principe sustava i funkcioniranja suvremenog društva unutar njega.

 

Mentori: Teja Reba, Andreja Kopač, Janez Janša

Produkcija: Aksioma – Zavod za sodobne umetnosti, Ljubljana, 2016

Koprodukcija: Društvo Mesto žensk


 

Pravilo 34

Iza Pavlina

izložba

otvorenje: petak, 26. listopada 2018., u 20 sati
izložba ostaje otvorena do 1. studenog, od 17 do 21 sat

Galerija Filodrammatica (Korzo 28, Rijeka)
ulaz slobodan

Iza Pavlina - KoulrofilijaIza Pavlina: Koulrofilija

Internetska pornografija značajno je izmijenila dostupnost seksualnog sadržaja mlađim generacijama. Na mreži je sve lako dostupno, eksplicitno i kategorizirano na način da zadovoljava svačije želje i/ili perverzije, a eksplozija amaterske pornografije preobrazila je reprezentaciju seksualne sfere u nešto što potencijalno uključuje sve ljude.

Vizualna umjetnica Iza Pavlina nedavno je počela istraživati neobične seksualne fetiše i na tom tragu izrađivati video uratke, koristeći vlastito tijelo kao medij. Sadržaji koje je proizvela razlikuju se od tipičnih pornografskih materijala, budući da ih odlikuje potpuni nedostatak eksplicitnog, umjesto kojeg se u središtu pažnja nalazi objekt koji se fetišizira. Umjetnica je svoje materijale prenijela na jednu popularnu pornografsku stranicu, gdje je pasivno promatrala odaziv i komentare internetske publike. Taj početni pokušaj potaknuo ju je da nastavi istraživati takve vrste praksi, oblika komunikacije i odnosa, ovaj put s većim naglaskom na razvijanje vlastitog online identiteta i načina na koji se njezin alter egopovezuje i komunicira s publikom.

Projekt Pravilo 34 je rezultat tog daljnjeg istraživanja. Izložba sadrži video i foto materijale koji ilustriraju različite vrste seksualnih fetiša, kao što su egzofilija (uzbuđenje potaknuto ne-ljudskim oblicima života), plišofilija (seksualna želja prema plišanim igračkama), agalmatofilija (seksualna privlačnost prema statuama ili lutkama), koulrofilija (seksualna privlačnost prema klaunovima) i slično, koje je redovito objavljivala na svim većim pornografskim stranicama i društvenim mrežama.

Svakodnevne razgovore, komentare i privatne poruke koje je razmjenjivala s publikom i novim fanovima redovito je dokumentirala i potom pažljivo obradila kako bi mogli postati dio multimedijalne instalacije. Do spomenutog sadržaja posjetitelji galerije mogu doći putem Wi-Fi rutera, od kojih svaki sadrži niz reakcija na određeni fetiš…

 

>>> O AUTORICI

Iza Pavlina (1991.) završava postdiplomski studij slikarstva na Akademiji likovne umjetnosti i dizajna u Ljubljani, gdje je, između ostalog, 2015. godine primila nagradu za posebna dostignuća. Njezin rad okarakteriziran je njezinim zanimanjem za problematiku seksualnosti, parafilije i pornografije. Stvarajući fiktivne identitete, ulazi u virtualne prostore kako bi istraživala fenomene društvenih anomalija, odnose moći i načine manipuliranja vlastitom slikom radi uspostavljanja komunikacije s ciljanim skupinama internetskih korisnika. Prije izložbe Pravilo 34 koja je prvotno prikazana 2017. godine u Aksiominom projektnom prostoru u Ljubljani, samostalno je izlagala na izložbama Talk to Strangers (Galerija erotike – Račka, Celje, 2014.), Isabelle Peacocks (Galerija suvremene umjetnosti Celje, 2016.) i Pravilo 34 (Projektni prostor Aksioma, Ljubljana, 2017.). Također je sudjelovala u nekoliko grupnih izložbi: To ni ljubezenska pesem (Ovo nije ljubavna pjesma, Galerija Miklova hiša, Ribnica, 2014.), Situacija Dogville (Projektni prostor DUM, Ljubljana, 2015.),Bienale mladih umjetnika Mediterranea 17 – No Food’s Land (Fabbrica del Vapore, Milano, 2015.), 3. trienale ladih umjetnika Premiera 2015 (Galerija suvremene umjetnosti Celje, 2015.).

 

Produkcija: Aksioma – Zavod za sodobne umetnosti, Ljubljana, 2017


 

Ola

Ina Sladić

konceptualno-plesna predstava

subota, 27. listopada 2018., u 20 sati

Filodrammatica, velika dvorana (Korzo 28, Rijeka)
cijena ulaznice: 20 kuna

Ina Sladić: OlaIna Sladić

Ola je cjelovečernja konceptualno-plesna predstava koja istražuje koncept nestajanja, koncept umjetnosti koja se ne može uloviti i umjetnosti koja nastaje u trenutku izvedbe. Temeljeći se na konceptualnom propitivanju izvođačke improvizacije, predstava je projekt umjetnice Ine Sladić koji nastaje uz pomoć Olke Osadzińske i glazbenu potporu Simona Pilkingtona.

Izvođačica u trenutku stupanja na scenu ne zna što joj je činiti, a upute za izvedbu prvi put čuje preko razglasa. Za vrijeme izvedbe, likovna umjetnica Ola Osadzińska (Olka iz milja) tretira izvođačicu kao vlastiti koncept: govori joj što da radi na sceni, pri čemu izvođačica, kao školovana plesačica koja je naučena slušati tuđe upute u funkciji stvaranja predstave, prvi put čuje njezine instrukcije i reagira na njih u samom trenutku izvođenja.

Predstava je pod nazivom Ahmet premijerno prikazana na festivalu Perforacije 2017. godine, uz instrukcije Ahmeta Oguta. U njujorškom izdanju festivala, upute je za prvu izvedbu pripremila kultna umjetnica Penny Arcade, a u drugoj ih je davala sama publika.

„Ovaj okvir proizvodi jednu zanimljivu formu unutar koje je zapravo sve moguće. Time ja kao autorica dobivam ogromnu slobodu, budući da ništa nije previše. Kako je cijela predstava improvizirana, ja odabirem način na koji ću instrukcije preuzeti i izvesti.“

>>> O AUTORICI

Ina Sladić (1986., Zagreb) nakon plesne edukacije na Školi za klasični balet i Školi suvremenog plesa Ane Maletić odlazi na Folkwang University of Arts u Essenu, Njemačka, gdje je diplomirala 2011. godine. Živi i radi između Njemačke i Hrvatske, surađujući s brojnim umjetnicima kao što su Xavier Le Roy, Marten Spangberg, Marina Abramović, Joan Jonas, Simone Forti, Mike Kelley, Johannes Wieland, Kainkollektiv, Vrum, Isabelle Schad i Saša Božić i Irena Mikec. Godine 2013. napravila je plesni solo Navigating Darkness u produkciji Dana suvremenog plesa u Varaždinu i trio As The Dark Wave Swells u koprodukciji s Zagrebačkog plesnog centra. Na Berlinaleu 2014. godine predstavila je projekt 100 Years of Paranoia u suradnji s Eberhardom Kranemannom (Kraftwerk). Svojim radovima kontinuirano istražuje fenomene pop kulture, društvenih mreža i društva spektakla. U koprodukciji Domina i Lab &TD-a zajedno s umjetnicom Dorom Đurkesac ostvarila je rad #sveštotrebateznati, a od 2015. svoje radove predstavlja pod imenom Dirty Dollhouse.

 

Koncept: Ina Sladić

Upute, kostim i scenografija: Olka Osadińska

Glazbena potpora: Simon Pilkington


 

6

Žiga Divjak (redatelj)

predstava

nedjelja, 28. listopada 2018., u 20 sati

Filodrammatica, velika dvorana (Korzo 28, Rijeka)
cijena ulaznice: 20 kuna

Žiga Divjak: 6; Photo: Matej PovseFoto: Matej Povse  

Dana 19. veljače 2016. godine, ravnateljicu Đačkog i studentskog doma Kranj iznenada posjećuju zamjenik gradonačelnika i načelnik službe za civilnu zaštitu Gradske općine Kranj.

Kako ćemo to spriječiti? Kako ćemo to spriječiti?
Spriječiti što? Spriječiti da u studentski dom dođu maloljetni tražitelji azila, ili spriječiti protivljenje od strane roditelja đaka i studenata?

„Iz vašeg Doma dolaze zlatni olimpijci s Olimpijskih igara mladih, dobitnici nagrada na međunarodnim natjecanjima, sportaši koji će predstavljati Sloveniju na Svjetskom prvenstvu mladih sljedećeg tjedna u Rumunjskoj. To su naši najbolji i budući veleposlanici Slovenije u svijetu, pa vas molimo da se odlučite za premještanje djece migranata, kao što to žele roditelji i vaši stanovnici.“

– majka učenice

„Vijeće Gradske općine Kranj je na 11. redovitom sastanku, održanom 18. studenog 2015. godine, donijelo odluku. Vijeće je obaviješteno o namjeri Ministarstva unutarnjih poslova Republike Slovenije da privremeno ili trajno smjesti migrante u Gradsku općinu Kranj. Vijeće Gradske općine Kranj, zbog sigurnosnih i razvojnih razloga, protivi se takvoj namjeri i u ime građanki i građana očekuje da će ovo stajalište uzeti u obzir.“

– Boštjan Trilar, načelnik Gradske općine Kranj

>>> AUTORSKI TIM

Režija: Žiga Divjak

Koprodukcija: Slovensko mladinsko gledališče i Maska, Ljubljana, 2018

 

Glumci: Iztok Drabik Jug, Alja Kapun, Katarina Stegnar, Vito Weis, Gregor Zorc

Pomoć pri istraživanju: Maja Ava Žiberna

Oblikovanje videa: Domen Martinčič

Video: Sajjad Ahmadi, Ojalan Alothman, Sayed Mahdi Hashemi, Erfan Gulzari, Omid Moradi, Majid Tahiri

Oblikovanje zvuka: Iztok Drabik Jug

Oblikovanje svjetla: David Orešič

Savjetnica za kostimografiju: Slavica Janošević

Savjetnica za jezik: Mateja Dermelj

Stage manager: Mato Marinček

Voditeljica produkcije: Tina Dobnik


 

Macho Dancer

Eisa Jocson

plesna predstava

ponedjeljak, 29. listopada 2018., u 20 sati

Hrvatski kulturni dom na Sušaku (Strossmayerova 1, Rijeka)
cijena ulaznice: 20 kuna

Eisa Jocson i Macho Dancer u spotu kanadske pjevačice Peaches 

Macho dancing je ples kojeg mladi muškarci u noćnim klubovima izvode za jednako mušku kao i žensku publiku. Riječ je o jedinstvenom filipinskom plesnom fenomenu sa specifičnim vokabularom i fizikalnošću pokreta, o ekonomski motiviranom jeziku zavođenja koji instrumentalizira maskulinitet kao tjelesni resurs.

Plesna izvedba Macho Dancer je samostalni projekt filipinske umjetnice Eise Jocson u kojem ona, kao žena, izvodi i dekonstruira spomenuti macho ples. Utjelovljujući macho plesača, ona izaziva našu percepciju seksualnosti i pitanja roda kao sredstva društvene mobilnosti: iako svojim plesom simuliraju sliku snažnog muškarca, društveni položaj macho plesača zapravo je marginalan i slab. Žena koja izvodi macho ples stoga preuzima ulogu snažnog muškarca i prekoračenjem granice roda naizgled unaprjeđuje svoj društveni status. Ipak, budući da se upušta u marginalnu praksu kao što je macho ples, i dalje ostaje ranjiva i slaba, te zadržava status žene-objekta. Izvedba stoga proizvodi ironičnu situaciju u kojoj se isprepliću izvođačica i publika.

Sam čin da žena izvodi ples koji nije primjeren njezinom rodu, skreće pozornost prema njezinom tijelu kao robi koja se nudi na konzumaciju. Oponašajući i postajući Macho Plesačem, umjetnica također razbija sociokulturne i ekonomske okvire, čime u konačnici razotkriva da to savršeno normativno tijelo nije ništa drugo nego puka konstrukcija.

>>> O AUTORICI

Eisa Jocson je suvremena koreografkinja i plesačica s Filipina. Kao vizualna umjetnica s iskustvom u baletu, pobijedila je u svom prvom natjecanju u plesu na šipki u Manili 2010. godine i počela se baviti plesom na šipki i drugim javnim intervencijama na Manhattanu i različitim gradovima. Na uspješnim rezidencijama u Belgiji, Eisa je razvila umjetničku praksu koja preispituje stereotipe i kontekst plesačice na šipki. Od plesa na šipki do macho plesa, Eisa istražuje rad i reprezentaciju tijela u pokretu u uslužnim djelatnostima, te izlaže formiranje spola, politiku zavođenja i društvenu pokretljivost na Filipinima. Sa svojim je solo triptihom Death of the Pole Dancer (2011.), Macho Dancer (2013.) i Host (2015.) nastupala na velikim svjetskim festivalima suvremenog plesa.

 

Koncept, koreografija i izvedba: Eisa Jocson

Oblikovanje svjetla: Jan Maertens

Glazba: Lina Lapelyte

Trenerica: Rasa Alksnyte

Savjetnik za dramaturgiju: Arco Renz

 

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV