Kad svakodnevni predmeti podivljaju

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

  
Premijerno predstavljena u zagrebačkoj HDD galeriji tijekom siječnja i veljače ove godine, u četvrtak 14. travnja 2016. u 19 sati u galeriji Filodrammatica otvara se izložba Objekti opasnih namjera dizajnera Damira Prizmića i Nikole Bojića. Izložba problematizira upotrebne predmete, usluge, sustave i tehnologije s kojima smo u svakodnevnoj interakciji, a koji izazivaju osjećaje između paranoje i potpunog povjerenja. Jedan od objekata uključenih u izložbu, “USB killer”, također čini dio izložbe Spekulativno – postdizajnerska praksa ili nova utopija?, kojom se Hrvatska predstavlja na 21. Milanskom trijenalu dizajna.

 

Izložbu Objekti opasnih namjera moguće je besplatno posjetiti do 29. travnja 2016. godine.

     
Video prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

    

Koncepcija izložbe polazi od šest paradigmatskih slučajeva koji uključuju primjere poput USB sticka, kreditne kartice, plinske boce, tehnologije prepoznavanja lica, usluge „službe za korisnike“ i obrasca ponašanja korisnika u susretu sa strojevima koji „odbijaju suradnju“. Osim tekstova i dokumentacije o svakom od slučajeva, izložba uključuje i različite interaktivne predmete, fotografije, spekulativne scenarije i prototipove novih objekata koji su proizašli iz istraživanja „objekata opasnih namjera“.

Iz teksta Nikole Bojića i Damira Prizmića:

Mogu li objekti imati opasne namjere? Štoviše, mogu li imati ikakve namjere budući da smo ih pribavili s jasnim i nedvojbenim ciljem da u našem svakodnevnom životu imaju određenu svrhu? Lako se prisjetiti osjećaja frustracije objektima koji nepredviđeno i kontinuirano odbijaju izvršiti svoju funkciju. Usprkos svojoj neposlušnosti, ovi objekti najčešće nastavljaju egzistirati u našem životnom prostoru i time ga mijenjaju protiv naše volje i svijesti. Ovo je prostor na rubu kontrole, prostor paralelne stvarnosti u kojoj objekti imaju opasne namjere. Bavljenje neposlušnim objektima vodi nas u centar složene psihološke i političke pozadine proizvodnih procesa. Polazeći od osobnih iskustava, izložba predstavlja narativne i dizajnerske intervencije na šest slučajeva iz svakodnevnog života koji postaju točke urona u dubinu nevidljivog i vibrantnog svijeta upotrebnih predmeta.

Više o radovima predstavljenima na izložbi pročitajtne niže u tekstu.
   


zvijezda
    

PLINSKA BOCA / PARFEM CH3CH2SH

Foto: HDD

Više od 300 osoba, većinom djece, poginulo je 1937. godine u silovitoj eksploziji plina u osnovnoj školi u američkom gradu New Londonu (Teksas). Do tragedije je došlo jer se zemni plin koristio u izvornom obliku, bez boje i mirisa pa kobno curenje nije bilo moguće detektirati. Sličan plin (ukapljeni naftni plin) bez boje i mirisa i danas se nalazi u plinskim bocama.

Intenzivan miris koji za njega vežemo dodaje se procesom odoracije (sigurnosnog “bojenja” mirisom) standardiziranim nakon velike teksaške eksplozije. Poznat kao etil-merkaptan (CH3CH2SH), ovaj spoj na sebe preuzima svu hostilnost plina i eksplozivnost plinske boce. Premda ima isključivo sigurnosnu svrhu, bezopasni miris postaje utjelovljenje razorne snage koja je konstantno na rubu izmicanja kontroli.

Projekt Parfem temelji se na ideji ponovnog razdvajanja ukapljenog naftnog plina i njegova mirisa. Etil-merkaptan ekstrahira se iz standardne plinske boce procesom otapanja u alkoholu te se pretače u bočicu s raspršivačem. Sadržaj ovog parfema može biti zapaljiv i toksičan.

   

TELEVIZOR / TROUBLESHOOTING

Troubleshooting

Televizor je jedan od onih arhetipskih objekata koji na površini prikazuju čaroliju, istovremeno skrivajući načine kojima do te čarolije dolazi. To nas zapravo i ne zanima, odbijamo znati kako objekti funkcioniraju sve dok rade. No kada do izvjesnih problema dođe, uvučeni smo u nepoznati interijer crne kutije, gurnuti u bitku koju najčešće gubimo. Drska neposlušnost objekta koji nam treba bespogovorno služiti od nas zahtijeva ubrzano učenje novog jezika, novi način mišljenja unutar kutije, veliko strpljenje i pažnju. U eri instantnih klikova i brze konzumacije, malo tko je spreman na takvu žrtvu.

Objekt koji nismo sposobni vratiti pod našu kontrolu treba biti uništen. Trenutak ispucavanja fizičke agresije označava finalni čin naše kapitulacije nad tim objektom.

Rad Troubleshooting inspiriran je afektivnim udaranjem uređaja kao posljednjom fazom troubleshootinga. Agresivna reakcija motivirana iracionalnim očekivanjem da bi predmet mogao magično proraditi, istovremeno nosi i rizik od nepovratnog uništenja. Troubleshooting je zato uvijek igra na sreću.

    
KREDITNA KARTICA / RFID REZAČ

Kreditna kartica s bežičnim RFID čipom, rentgenska snimka
http://niebezpiecznik.pl/post/przeswietlona-zblizeniowa-karta-kredytowa-x-ray/

  
Zbog osobnih i bankovnih podataka koje sadržava, kreditna kartica pripada kategoriji osobnih objekata visokog sigurnosnog rizika. Brojevi, PIN-ovi, lozinke, različite aplikacije, sigurnosni protokoli i kodovi tek su dio slojevite sigurnosne aure omotane oko ovog objekta. Pod izlikom olakšavanja korisničkog iskustva (odnosno potrošnje), prisiljeni smo prihvaćati nove usluge čak i kada ih ne želimo. Jedna od takvih je i implementacija RFID (Radio-frequency identification) čipova u kartice koje omogućuju neometano bežično kartično plaćanje.

Karticu je prilikom plaćanja potrebno tek približiti čitaču koji putem elektromagnetskog polja iščitava osobne i bankovne podatke. No RFID čitač ne nalazi se samo na blagajnama već i u pametnom telefonu i tabletu, a aplikacije za čitanje kartičnih podataka besplatne su, dostupne na internet i sve naprednije. Ionako nesiguran osobni predmet tako postaje još nesigurniji ili neugodniji. Naš identitet, zajedno s imovinom mogao bi nestati u sekundi, bežično.

RFID tag sastoji se od dva dijela: integriranog kruga (čip) 
i tanke zavojnice (antene). Integrirani krug služi za spremanje i procesiranje informacija, moduliranje i demoduliranje radiofrekvencijskog signala, skupljanje energije čitača itd. Antena služi za primanje i slanje signala. Poziciju čipa i zavojnice moguće je vidjeti pod jakim usmjerenim izvorom svjetlosti prislonjenim na karticu.
 RFID rezač prigodno je radno okruženje za analizu i ukidanje RFID funkcionalnosti kartica. Zavojnicu je potrebno na jednom djelu prekinuti (vidi shemu), nakon čega kartica gubi bežičnu funkciju (kartica i dalje radi normalno).

 

SLUŽBA ZA KORISNIKE / KORISNICI ZA SLUŽBU

Foto:HDD

Služba za korisnike na prvi pogled teško može biti sagledana kao objekt. Ova karakteristika nije slučajna
 i upravo se iza nje kriju opasne namjere. Cjelovit uvid
 u dizajn Službe za korisnike u pozadini otkriva korporativni realitet koji teži maksimalnoj redukciji ljudskih agenata kako bi se ostvarile što veće uštede. Tako nastaje hostilni, automatizirani labirint govornih usluga, složen i nepregledan koliko je složena i komunikacija, posebno
 ako se s druge strane linije nalazi robot.

Rad Korisnici za službu razvija se u dva smjera. S jedne strane pragmatično sugerira stvarni niz brojeva koje treba birati kako bi se maksimalno skratio put do živog agenta. S druge strane, predlaže spekulativni scenarij u kojem poziv upućen službi ne preusmjerava korisnika na agenta ili automat, već na drugog, nasumično odabranog korisnika mreže s kojim treba doći do rješenja problema.

 

PAMETNI UREĐAJ / POZNATA LICA

Greška u Vijugastoj ulici (Varoš, Split)
Izvor: Google Street View
Koordinate: 43.5104545,16.4334914

  
Sredinom 2015. kompanija Volvo na tržište je plasirala model XC60 s ugrađenim sigurnosnim sustavom automatskog prepoznavanja pješaka. Zaposlenici Volvova salona odlučili su napraviti jednostavan test. Jedan se zaposlenik autom zaletio u skupinu kolega koji su sve snimali mobitelima, očekujući da će ih automobil prepoznati i zaustaviti se. To se nije dogodilo.

Službeno objašnjenje bilo je da su zaposlenici greškom testirali jeftiniju verziju istog modela bez ugrađenog sigurnosnog sustava za zaštitu pješaka, kojeg je potrebno dodatno platiti. Umjetna inteligencija, umjetne neuralne mreže
i deep learning algoritmi putem različitih “pametnih” uređaja i usluga već su standardna oprema naše svakodnevice. Umjetna inteligencija objekte čini superiornim saveznicima kojima, unatoč inherentnoj netransparentnosti, bespogovorno vjerujemo. Sve dok nas ne izdaju. Gubitak povjerenja u objekte označava oštar i bolan prijelaz s umjetne inteligencije na onu humanu.

Algoritmi za računalnu analizu slike na kojima se temelji servis Google Street View sposobni su, između ostalog, prepoznati lica slučajnih prolaznika te ih digitalno cenzurirati kako bi se sačuvala njihova privatnost. Tijekom Googleova mapiranja uskih uličica povijesnog splitskog predgrađa Veli Varoš došlo je do poremećaja u radu algoritma. Organska struktura prostora onemogućila je razabiranje ljudi od njihova urbanog okruženja.
Sva lica snimljena unutar Varoša ostala su vidljiva. Serija fotografija Poznata lica bilježi trenutke susreta humane i umjetne inteligencije ― stanovnika Varoša i naprednog Googleova robota.

    

USB FLASH DRIVE / RUSKI RULET

USB killer v2.0
Autor: Dark_Purple
http://habrahabr.ru/post/268421/


USB flash drive
je objekt koji poput plemenskog totema cirkulira unutar određenih društvenih krugova taložeći uzorke digitalne (ne)higijene svojih korisnika. Zbog visoke dostupnosti, pouzdanosti i funkcionalnosti najpopularniji
je medij za prijenos podataka, ali i za nekontroliranu distribuciju različitih digitalnih prijetnji. Jedan od najgorih USB scenarija nedavno je realizirao ruski haker Dark Purple. Potaknut internetskom pričom o USB flash driveu koji može uništiti hardver računala, dizajnirao je naizgled standardni flash drive koji se pri spajanju s računalom napuni, a zatim putem signalnih linija USB sučelja izbaci -220V, pritom pržeći USB kontroler i matičnu ploču računala.

Od električnog udara, kodova za preuzimanje kontrole nad računalom reprogramiranjem firmwarea uređaja (BadUSB) pa do trojanskih virusa, velik je gradijent opasnosti. Svijest o digitalnim nepoznanicama upisanim između redova vidljivih podataka pretvara USB flash drive u tehnološki objekt okružen složenom aurom visoke funkcionalnosti i potpune nepouzdanosti.

Rad Ruski Rulet korisnicima nudi na izbor tri naizgled identična USB flash drivea. Jedan od tri primjerka ima ugrađenu intervenciju koja ga čini samostalnim
i nekontroliranim akterom. “Flash drive” računalu se predstavlja kao standardna tipkovnica i miš (uređaji iz klase Human Interface Devicea), pa će mu ono bezuvjetno vjerovati. Svi suvremeni operativni sustavi ranjivi su na ovakav tip manipulacije.


zvijezda

Damir Prizmić djeluje kao samostalni umjetnik-dizajner na području kulture. Aktivan je i na području edukacije te na promicanju otvorene kulture. Jedan je od osnivača Radione, makerspacea i udruge za razvoj DIY kulture temeljene na povezivanju umjetnosti, znanosti i tehnologije. Diplomirao je dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nikola Bojić je istraživač i dizajner usmjeren na urbani prostor, tehnologiju i politike interakcija s objektima. Autor je nekoliko izložbi i intervencija u javnom prostoru, a nedavno je uredio tematski broj časopisa Život umjetnosti kojeg izdaje Institut za povijest umjetnosti gdje je trenutno zaposlen. Magistrirao je muzeologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te dizajn u javnoj domeni na arhitektonskom fakultetu Sveučilišta Harvard.
Nikola Bojic i Damir Prizmic, foto - HDD galerija

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV