U moru zvukova riječke luke

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Kako pod vodom zvuči remorker koji isplovljava iz luke? Ili brodski vijak, propela, udaljen desetak metara od lukobrana? Kakav je zvuk mora – ispod vodene crte – koji udara u krmu ribarice vezane za kraj? Kako ribe “čuju” udaljen zvuk lanaca lučkih bova na buri?

Nakon što je je početkom prošle godine izložio zvučnu instalaciju Trag u vremenu koja je tematizirala riječku industrijsku baštinu, Ivo Vičić je od 17. ožujka do 2. travnja 2016. godine u galeriji Filodrammatica predstavio svoj novi rad: Riječka luka – zvučna slika podmorja. Otvorenje izložbe bilo je u četvrtak, 17. ožujka u 19 sati.
   

Video prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

Zbog činjenice da voda odlično prenosi zvuk, čak četiri puta brže od zraka, zvukovi u vodi dobro se čuju i na velikim udaljenostima, a to fizikalno svojstvo vode intenzivno koriste morski sisavci u komunikaciji, navigaciji i lovu. Nažalost, podvodna buka koju stvaraju ljudski strojevi također se jednako dobro prenosi na veće udaljenosti, što danas predstavlja sve veći globalni problem.

Snimanje zvuka pod vodom različito je od “normalnog” snimanja jer se pritom koriste specijalni podvodni mikrofoni – hidrofoni – koji su jako osjetljivi na vibracije, pa je i snimanje s njima prilično zahtjevno. U vodi se udaljeniji izvori zvuka čine bližima nego što doista jesu i teško je odrediti smjer iz kojeg dolaze. Razlog tome leži u fizikalnom svojstvu vode da lakše absorbira više frekvencije (tj. one kojima lociramo zvuk u prostoru), a teže one srednjeg i nižeg čujnog spektra. Stoga je podvodnu prostornu sliku (stereo) zvuka jako teško postići, pa je puno bolja (ako ne i jedino moguća) ona koja je vezana za bliže izvore zvuka.

U moru postoji i sveprisutno pozadinsko “pucketanje” mora, zvuk koji je to glasniji što smo bliže obali ili plićem moru. Uzrokuju ga milijuni sitnih morskih organizama, vrlo malih račića ili kozica koji uzrokuju kavitaciju u vodi naglim i jako brzim zatvaranjem svojih kliješta, čime omamljuju plijen kojeg love. Na podvodnim snimkama riječke luke vrlo je izraženo pucketanje koje proizvode, jer se snima s lukobrana koji je njihovo stanište. Osim toga, more u riječkoj luci je relativno plitko pa je podvodni mikrofon bliži tim organizmima nego što bi bio tijekom snimanja u dubokom – odnosno na otvorenom moru.

Uz sveprisutni zvuk živih organizama, ostali zvukovi koje možemo čuti u ovoj zvučnoj kompoziciji/instalaciji su zvukovi ljudske aktivnosti: zvukovi brodova, brodskih agregata, propelera, lučkih dizalica koje udaraju u štivu dok iskrcavaju rasuti teret, itd.

Podmorje riječke luke vrlo je zanimljivo i prilično bučno mjesto s nizom zvukova koji su, na ovaj način, prvi put predstavljeni javnosti. Zvučna kompozicija/instalacija Riječka luka – zvučna slika podmorja rezultat je višegodišnjeg snimanja podvodnog akvatorija riječke luke i sadrži odabir zanimljivih snimki.

Osim snimljenog materijala korištenog u zvučnoj kompoziciji/instalaciji, u galerijskom prostoru Filodrammatice posjetitelji imaju priliku poslušati podmorje luke u stvarnom vremenu. Naime, tijekom izložbe će u moru biti postavljeni hidrofoni s kojih će se putem interneta zvuk prenositi s botela Marina u galerijski prostor.