Otvorenje izložbe. Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)
Svjetlosni stožac budućnosti (2022.) je multimedijalna instalacija atenske umjetnice Kyriaki Goni, u čijem je središtu serija od šest velikih tapiserija pod nazivom Marsovski krajolici, koju prati dvanaest crteža, videi i kocka napravljene od metala volframa.
Tkanjem složenih kozmoloških priča o tehnologiji, istraživanju i kolonijalizmu u spomenute tapiserije, instalacija otvara pažljivu raspravu o aktualnim temama naše sadašnjosti i budućnosti.
Kakvu međuplanetarnu budućnost želimo? Kako istraživanje svemira utječe na sadašnjost planete Zemlje? Što je dugoročnost i kako je ona postala polazište ove instalacije?
Otvorenje izložbe u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) održat će se u četvrtak, 23. veljače u 20 sati, nakon čega ju je moguće posjetiti do 17. ožujka 2023. Ulaz je slobodan.
Prije samog otvorenja, u četvrtak 23. veljače u 19 sati, umjetnica Kyriaki Goni održat će artist talk u velikoj dvorani Filodrammatice, u kojem će ispričati više o predstavljenoj instalaciji.
Radno vrijeme galerije:
ponedjeljak – petak od 11 do 13 i od 16 do 20 sati
subota od 16 do 20 sati
Svjetlosni stožac budućnosti, tapiserija iz serije Marsovski krajolici
© Kyriaki Goni, 2022., ljubaznošću umjetnice
U ovoj instalaciji Kyriaki Goni dijeli s nama neke važne uvide u trenutno stanje istraživanja svemira. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo porasta ekspanzionističke, kolonijalne retorike oko (privatnog) istraživanja svemira. Izlazeći iz antropocentričnih ideologija, Kyriaki nastoji istkati alternativnu priču o odnosu svemira i ljudi kroz jezik, situirana i tradicionalna znanja, te suvremene uvide iz post-kolonijalnih studija.
Ovo će biti druga samostalna izložba Kyriaki Goni u okviru našeg programa (→ Brojeći Mjesečeve kratere).
Svjetlosni stožac budućnosti naručilo je i produciralo 2. Varšavsko bijenale 2022. godine.
Razgovor o instalaciji. Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)
1. Jezik. Javni diskurs o istraživanju svemira od 2016. godine nadalje, s epicentrom u Silicijskoj dolini, usvaja jezik koji zaziva narative i imaginarije kolonijalizma. Takav jezik utječe na sadašnje političke i ekonomske uvjete na planeti Zemlji. Možemo li smisliti novi antikolonijalni jezik za razgovor o istraživanju svemira? Kakvu bi ulogu u tome mogao imati feminizam?
2. Svijet ili krajolik. Kako u znanosti, tako i u znanstvenoj fantastici, istraživanje svemira razvija se oko antropocentričnih pogleda na svjetove i krajolike, koji se istražuju, osvajaju, teraformiraju, oblikuju ili uništavaju ljudskim djelovanjem, koje se opetovano i isključivo stavlja u prvi plan. Drugi svjetovi mogu imati posrednike s „s kojima moramo naučiti razgovarati“ (Haraway, 1991). Pažljivo i obzirno promatranje drugih svjetova moglo bi djelovati protiv reprodukcije kolonijalističke logike ekspanzije. Jesmo li sposobni raspoznati sustave znanja koji postoje izvan ljudskih kozmologija?
3. Ideologija dugoročnosti. Prihvaćen i podržan od strane multimilijunskih tehnoloških kompanija, dugoročni terminizam (eng. longterminism) daje prednost „svemirskom ekspanzionizmu”, naglašavajući nužnost „koloniziranja našeg svjetlosnog stošca budućnosti” kako bismo izbjegli egzistencijalne rizike na zemlji. Pojam svjetlosni stožac budućnosti odnosi se na područje prostor-vremena koje nam je teoretski dostupno. Prema zastupnicima dugoročnosti, naš budući svjetlosni stožac sadrži ogromnu količinu iskoristivih resursa koje čovječanstvo mora iskoristiti za ostvarenje vlastitog prosperiteta. Na koje se načine ovakvo razmišljanje uklapa u nastajuće svemirske ekonomije, ekstraktivizam i politička stajališta?
☛ Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka
RAZGOVOR S UMJETNICOM
četvrtak, 23. veljače, u 19 sati
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 23. veljače, u 20 sati
RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 sati i od 16 do 20 sati
sub od 16 do 20 sati
(mogućnost dogovora drugih termina posjeta uz prethodnu najavu; nedjeljom i praznikom zatvoreno)
KYRIAKI GONI
