Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Lana Stojićević ovom izložbom ne obuhvaća baš stotinu lica, ali ima Dalmaciju u svom oku. Ona lica Dalmacije koja su obuhvaćena ovom izložbom možda je najbolje sažeo jedan od poznatijih lapsusa hrvatske politike, u kojem su građani zamijenjeni za građevine.

Nakon uprizorenja u Splitu, Osijeku i Grazu, izložba Mizanscena okuplja i po prvi puta u Rijeci predstavlja četiri serije fotografija – Crno brdo (2015.), Fasada (2018.), Sunny Side (2018.) i Betonicus (2020.) – fotografske performanse koji su nastali sličnim pricipom: imaginarni narativi inspirirani lokalnim specifičnostima vizualizirani su pomoću site-specific kostima, maketa i rekvizita.

Izložba će se otvoriti u četvrtak, 16. studenog u 19 sati u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka), gdje ju je moguće posjetiti do 7. prosinca.

Radno vrijeme galerije:
ponedjeljakpetak od 11 do 13 i od 16 do 20 sati
subota od 16 do 20 sati

Lana Stojićević _ FasadaLana Stojićević, Fasada. Ljubaznošću umjetnice

Građevinska estetika dominira postavom i sadržajem izložbe pokazujući nam transformacije krajolika koje su u prošlosti imale futurističku viziju, a danas pseudo-historijsku. Građani u tim vizijama i nemaju neku ulogu, oni su prije trpitelji radnje nego njeni vršitelji, kao Lanini likovi Betonicus i Plasticus koji sanjaju o tome kako su sazdani od drugog materijala i kako ih je pomazio neki slavniji vladar.

Autoričino audio vodstvo kroz izložbu, snimljeno u suradnji s portalom Kulturpunkt

Postav izložbe. Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

I kao što su se njujorški arhitekti 30-tih godina maskirali u građevine koje su izgradili, tako se i Lana u radu Fasada transformira u tipičnu dalmatinsku suvremenu kuću, kako bi naglasila vlastito trpljenje pod teretom turističke transformacije oblika rada, prostora i međuljudskih odnosa.

Lana Stojićević, Sunny Side. Ljubaznošću umjetnice

Likovni kritičar John Berger rekao je kako ultimativna potreba imperijalizma nisu sirovine, eksploatacija radnika i kontrola tržišta, nego čovječanstvo koje se ništa ne pita. Tako i u radu Lane Stojićević ljudi nema na horizontu, osim kao rekvizita onog ogranka imperijalizma koji je Dalmaciji odredio ulogu destinacije, a ne mjesta za život. Ljudi se ionako ništa ne pitaju kada treba zadovoljiti potrebe turističke industrije. Radi sanacije terena bivše tvornice TEF u Šibeniku, na njive u Biljanima Donjim preseljeno je crno brdo troske te je nastao nestvaran, fotogeničan, post-apokaliptični pejzaž, moguće još jedan turistički potencijal, ali istovremeno je nestala njiva od koje su ljudi u Biljanama Donjim živjeli. Na mjestu tvornice uređuje se, naravno, plaža. Lanina intervencija je stvaranje odjeće za boravak u ovom prostoru koja kombinira elemente narodne nošnje sa zaštitnim odijelom i maskom za lice koji su neophodni za preživljavanje u ovom ekocidu.

Primoštenski hotel Zora čija je futuristička kupola bazena nadahnula Orsona Wellesa da snimi putovanje na Mjesec, koje na koncu nije snimio, predstavlja stilski kontrapunkt recentnim apartmanskim građevinama. Radi se o izrazu planske vizije razvoja turizma koji Lana u radu Sunny Side preoblikovala u retrofuturističku viziju jednog drukčijeg vremena u kojem se činilo kako možemo otići tamo gdje još nitko nije bio. Putem možemo svratiti i na Crno brdo.

Lana Stojićević, Crno brdoLana Stojićević, Crno brdo. Ljubaznošću umjetnice

 


 

LANA STOJIĆEVIĆ

MIZANSCENA

Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

16. 11. – 7. 12. 2023.

 
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 16. studenog, u 19 sati

RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 sati i od 16 do 20 sati
sub od 16 do 20 sati
(mogućnost dogovora drugih termina posjeta uz prethodnu najavu; nedjeljom i praznikom zatvoreno)

 

Lana Stojićević _ plakat

 

 


 

LANA STOJIĆEVIĆ

lanastojicevic.com

Lana Stojićević (1989., Šibenik) je vizualna umjetnica koja djeluje u području umjetničkog istraživanja. Performativnim i insceniranim serijama fotografija, kostimima, rekvizitima i arhitektonskim maketama istražuje teme poput divlje gradnje, arhitektonskog i industrijskog nasljeđa, zagađenja okoliša, suvremenih neostilova, devastacije kulturne baštine i transformacije krajolika kao posljedice masovnog turizma. Diplomirala je 2012. na Odsjeku za slikarstvo Umjetničke akademije u Splitu. Od 2022. je u zvanju docentice zaposlena na Odsjeku za likovnu kulturu i likovnu umjetnost Umjetničke akademije u Splitu. Dobitnica je više strukovnih nagrada, među kojima su Erste 3. nagrada 36. salona mladih (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb, 2022.), Nagrada Radoslav Putar (YVAA, Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, 2021.), treća Nagrada Ivan Kožarić (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2021.), nagrada Metro Imaging na izložbi New East Photo Prize (Fondacija Calvert 22, London, 2016.), godišnja nagrada za mlade umjetnike (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb, 2015.). Sudjelovala je na više rezidencijalnih programa, među kojima su Residency Unlimited u New Yorku, Cité Internationale des Arts u Parizu i Kulturvermittlung Steiermark u Grazu. (Foto: Lana Stojićević, 'Betonicus'. Ljubaznošću umjetnice)
Lana Stojićević, Betonicus

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV