Luce Moreau - curiosity

Izložba Bestežinsko stanje okuplja niz eksperimentalnih, fotografskih i kinematografskih radova francuske umjetnice Luce Moreau, realiziranih uz pomoć astronomskog stativa, čiji ekvatorijalni nosač omogućuje bestežinski pogled na zemaljske krajolike, danju i noću. Takav pogled stvara specifične odnose između gledatelja, tehnoloških alata i snimljenih nebeskih tijela koji nas vuku za sobom u svom kretanju, bilo da se radi o zvijezdama, Suncu ili našem vlastitom planetu.

Poslušajte audio vodstvo kroz izložbu u izdanju Kulturpunkta, nastalo u suradnji Kurziva i Drugog mora

Error fetching Flickr photos: A feed could not be found at https://api.flickr.com/services/rest/?method=flickr.photos.search&lang=en-us&format=feed-rss_200&api_key=573eaa4415bc2c99bc4bd2a553a464a5&user_id=62195395@N05&sort=date-taken-asc&tags=luce_moreau_filodrammatica&per_page=50. A feed with an invalid mime type may fall victim to this error, or SimplePie was unable to auto-discover it.. Use force_feed() if you are certain this URL is a real feed.

S otvorenja izložbe. Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Oko kamere štiti samo sebe od prelijevanja sunčeve svjetlosti u Pulsaru, što izaziva analogni efekt perzistencije vida u krajolicima Rupa; Volta nas vodi na noćno putovanje u bestežinskom stanju, dok nas trzaji mehaničke slike Paysage Provençal upozoravaju da ponekad moramo izokrenuti točke gledišta kako bismo osjetili djelovanje kozmičkih i tehnoloških sila u našem svakodnevnom životu.

Izložba se otvara u četvrtak, 11. svibnja u 18 sati u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka), gdje ostaje do 1. lipnja.

Radno vrijeme galerije:
ponedjeljakpetak od 11 do 13 i od 16 do 20 sati
subota od 16 do 20 sati

PREDSTAVLJENI RADOVI:
 

Pulsar

video, 2012.

Luce Moreau - Pulsar _ screenshot

Videokamera korištena za snimanje videa Pulsar je zastario tip videokamere na čiji se senzor momentalno „upisuju“ jaka svjetla, slično kao i kod ljudskog oka. Prema korisničkim uputama, kamera se ne bi trebala izravno usmjeravati prema suncu. Ipak, Pulsar gleda suncu ravno u oči, prikazujući borbu između prirode i tehnologije. Kratki trenuci treptaja – koji nastaju prilikom povremenih automatskih zatvaranja blende objektiva radi zaštite kamere od prejakog sunčevog svjetla – pružaju nam mogućnost da ugledamo sve Sunčeve duhove, dok zumiramo u tamne predjele izložene leće.

Snimljeno uz korištenje motoriziranog ekvatorijalnog nosača, sunce u kadru ostaje nepomično, unatoč svojoj prirodnoj rotaciji na nebu. Pored učinaka loma sunčeve svjetlosti kroz lentikularnu mrežu kamere, slika sunca „upisuje se“ u senzor na različitim razinama zumiranja, na isti način kao što bi to učinila biološka perzistencija vida. Kamera, kao alat koji je podešen na automatski način rada, štiti samog sebe od agresivnog izvora sunčeve svjetlosti otvaranjem i zatvaranjem blende objektiva.

Video «Pulsar» se obično prikazuje u kombinaciji s video instalacijom «Rupe».

Rupe

tri videa, 2012.

Luce Moreau - Holes _ screenshot

Predlažući analogiju između ljudskog oka i kamere, video instalacija Rupe proizlazi iz dugotrajnog promatranja sunca u fiksnom položaju pomoću trocijevnog video senzora (proces korišten u videu Pulsar). Sunce prži senzor, stvarajući na njegovoj površini svoju sliku u negativu, poput radikalne varijacije poznatog fenomena perzistencije vida. Ta postojanost zapravo je greška, kvar, nedostatak povezan s dizajnom starih trocijevnih senzora, koji su se iz tog razloga prestali 1985. godine, ali koje Luce Moreau koristi kako bi istražila njihov plastični potencijal.

Taj je defekt bio dobro poznat audiovizualnim tehničarima, snimateljima i videografima koji su koristili takvu kameru. Efekt „traga“, koji kamera ostavlja na svom senzoru, metaforički se naziva „kometom“.

Kamera koju je na taj način modificirana (odnosno, oštećena) prilikom snimanja Pulsara čuva sliku sunca: snimka bilo kojeg drugog prizora tom istom kamerom prikazat će u središtu svog kadra i trag ovog mrtvog sunca. U tom smislu krajolici Rupa nasljeđuju neprekidno, nepokretno i trajno sunce, nepromjenjivi plavi satelit. Nose biljeg iskustva i kupaju se u plavičastom povlačenju.

Volta

video, 2011.

Luce Moreau - Volta

Volta predstavlja statičan pogled na naš pokretni svijet. Zemaljski krajolik nastavlja svoju utrku u stvarnom vremenu, dok potpuno ne izađe iz kadra kamere, pri čemu zvijezde ostaju nepomične.

U fokusu rada je korištenje motoriziranog ekvatorijalnog nosača pričvršćenog na stativ, kojim se astronomi koriste pri promatranju i snimanju svemirskih objekata. Pomoću tog jednostavnog motoriziranog mehanizma – koji omogućuje da se kamera okreće oko središnje osi, paralelne s osi rotacije Zemlje – moguće je kompenzirati kretanje našeg planeta, našeg vlastitog neprimjetnog kretanja, čime se ostvaruje paradoksalna „fiksnost“ pri promatranju zvijezda.

Dok poznati krajolik postupno izmiče iz kadra, zvjezdani svemir ostaje fiksiran, a s njim i naša veoma osobita točka gledišta: ona „bestežinskog“ gledatelja, slobodnog od Zemljine gravitacije.

Projekt je ostvaren u tehničkoj suradnji s Olivierom Labrevoirom (astronomom amaterom) i Patrickom Pourcierom (glavnim operaterom) u Zvjezdarnici Haute Provence (CNRS), uz podršku Panavision Marseille.

Paysage Provençal

fotografija, digitalni tisak na matiranom papiru, 60 x 90cm, 2012.

Lue Moreau - Paysage provencal

Stijene koje uzmiču na slici Paysage Provençal („provansalski krajolik“) odaju vlastito kretanje, rotaciju našeg planeta. Motorizirani ekvatorijalni nosač koji je korišten prilikom izrade ove fotografije, a koji se obično koristi u astronomiji, omogućuje motoriziranu rotaciju fotoaparata u osi koja je suprotna s onom Zemljinom, i time nudi bestežinsku točku gledišta koja kao da je zamrznuta u svemiru.

Putanja krajolika otkriva se gomilanjem nekoliko desetaka noćnih fotografija pomoću astronomskog softvera Starmax, dok se u mehaničkim „potezima“, koji zazivaju francuski pokret impresionizma i njegove prikaze efemernog karaktera svjetla, mogu razabrati trzaji zatvarača kamere, sugerirajući unutarnju vremenitost stroja.

Ovdje, jedan sat kretanja kopna, zapadna orijentacija.

Rad nastao tijekom rezidencije Continuum na otočju Frioul, u suradnji s galerijom Vols de Nuits.

 


 

LUCE MOREAU

BESTEŽINSKO STANJE

☛ Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

11. 5. – 1. 6. 2023.

 
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 11. svibnja, u 18 sati

RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 sati i od 16 do 20 sati
sub od 16 do 20 sati
(mogućnost dogovora drugih termina posjeta uz prethodnu najavu; nedjeljom i praznikom zatvoreno)

 

Luce Moreau - Bestežinsko stanje, plakat Oleg Šuran

 


 

LUCE MOREAU

lucemoreau.com

Rođena 1982. u Parizu, Luce Moreau je fotografkinja i umjetnica koja živi i radi u Marseilleu. Suosnivačica je organizacije OTTO-Prod, koja od 2006. godine potiče umjetničke produkcije, rezidencije umjetnika i razmjenu izložbenih programa između Francuske i Slovenije. Nakon nekoliko godina izlaganja na festivalima i stranim umjetničkim programima (Backlight Festival – Finska, Italija, Njemačka, Europski mjesec fotografije – Luksemburg), 2011. godine režirala je na Zvjezdarnici Haute Provence – CNRS video rad «Volta», u kojem prikazuje bestežinski pogled na okolni krajolik u stvarnom vremenu. U jesen 2012. godine, na galerije Vol de Nuits na otoku Frioul provela je 45 dana na umjetničkoj rezidenciji, na čijoj je završnoj samostalnoj izložbi «Continuum» izložila svoja istraživanja i radove o perzistenciji vida u području optike i predstavila svoja zapažanja u uvjetima izolacije. Moreau 2013. godine na festivalu Accès-s proširuje svoj rad na temu «digitalnih sunca» (Soleils Numériques). Zahvaljujući stipendiji DICRéAM i partnerstvu s M2F Créations-LabGamerz, iste je godine predstavila svjetlosnu instalaciju pejzažnog mjerila «Constance», u kojoj noćna brda povezuje s grafičkim tragovima koji povezuju prostor s vremenom. Od 2015. godine razvija projekt «Uređena priroda» (Nature Ordonnée), čije se prvo poglavlje pod nazivom «Palače» (Les Palais) bavi trajnim i dugoročnim istraživanjem pčela u suradnji s domaćim i stranim pčelarima, križajući utopijsku arhitekturu i divlje instinkte eusocijalnih organizama poput pčelinjih košnica.
Luce Moreau - foto

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV