Prvi dan jedanaestog izdanja festivala Moje, tvoje, naše obilježilo je otvorenje izložbe Crna komora u Malom salonu (četvrtak, 7. travanj, u 20 sati), nakon čega se u petak i subotu (8. i 9. travanj) program najprije na nekoliko sati preselio u OKC Palach, a potom u veliku dvoranu Filodrammatice.

U petak je Amy Suo Wu, umjetnica i dizajnerica s prebivalištem u Rotterdamu, u Omladinskom kulturnom centru Palach održala radionicu nevidljive tinte i steganografije, s početkom u 11 sati.

Popodne istog dana u Filodrammatici krenuo je ciklus od tri prezentacije u kojima su zanimljivi gosti ponudili vlastito viđenje suvremenog svijeta isprepletenog od “fizičkog” i “umreženog”, gdje su se razvijajuće tehnologije komunikacije pokazale kao ultimativno sredstvo nadzora. S osvrtom na vlastiti rad koji čini dio izložbe Crna komora, američki umjetnik Evan Roth (17 sati) proveo je okupljene internetskim krajolicima koji su se značajno izmijenili u posljednja dva desetljeća. U sličnom tonu nastavio je i filozof Tomislav Medak (19 sati) iz Zagreba, koji je, nakon osvrta na ratoborne primjere otpora kontroli unutar kibernetičkog svijeta, pokušao proniknuti u strategije i resurse uz pomoć kojih bi tehnologija mogla (p)ostati emancipatorska. James Bridle (21 sat), britanski umjetnik i autor čiji je rad također uključen u izložbu Crna komora i koji je u listopadu prošle godine održao predavanje u prepunom Palachu, ponudio je moguće načine izlaska iz tjeskobne atmosfere koju stvara suvremeni sveprisutno-nevidljivi nadzor. U pauzama između spomenutih predavanja, u 18:30 i 20:30 sati, nizozemska umjetnica Nina Boelsums performansom Unveil na vlastitoj je koži metaforički dočarala problematiku gubitka privatnosti na mreži.

Idućeg dana, u subotu 9. travnja s početkom u 18 sati, prezentaciju je održao Bani Bradusin, jedan od kustosa izložbe Crna komora. Diskurzivni dio festivala svojom je prezentacijom o važnosti obrane privatnosti i borbe protiv globalnog sigurnosnog nadzora u 20 sati zaključila doista zanimljiva gošća – Annie Machon – nekadašnja zaposlenica britanske obavještajne službe MI5 od koje je morala bježati i živjeti u egzilu nakon što je s tadašnjim partnerom odlučila prokazati određene kriminalne radnje i nekompetencije britanskih špijunskih agencija.

Prezentacije i radionica održale su se na engleskom jeziku, a ulaz na sve sadržaje bio je besplatan. Više detalja o sadržaju i izlagačima pročitajte u nastavku.

⇒ PETAK, 08. 04. 2016. ⇐

11:00 h, OKC Palach (Kružna 8)

Amy Suo Wu: TAKTIKE I POETIKE NEVIDLJIVOSTI
– radionica nevidljive tinte

Foto: Drugo more (Flickr galerija)

Taktike i poetike nevidljivosti je radionica o tome kako napraviti, primijeniti i aktivirati različite vrste nevidljivih tinti, kao što su one izrađene od mlijeka, limunovog soka, škroba, praška za pecivo i sline. Nevidljive tinte su neke od najstarijih oblika steganografije, umjetnosti i nauke o pisanju skrivenih poruka. Polaznici radionice će također moći saznati nešto više o povijesti i osnovnoj teoriji nevidljive tinte i steganografije.

Radionica je dio istraživanja o steganografiji i načinima na koje analogne forme steganografije mogu nadvladati nedostatke digitalne komunikacije i pružiti moguće rješenje za sigurniju komunikaciju u razdoblju sveprisutnog nadzora na mreži. Povijesno gledano, u usporedbi s kriptografijom koja se smatra znanstvenijom i sofisticiranijom s obzirom da je u prvom redu bila pokušaj proizašao iz polja matematike, steganografija je njezin mračni rođak, uronjen u alkemiju, magiju i misteriju. Kroz analogne forme steganografije, radionica s jedne strane nastoji istražiti praktične radnje izbjegavanja digitalnog pogleda, a s druge poetički i kreativni potencijal u formiranju alternativnih modaliteta komunikacije radi osnaživanja veza unutar zajednica.
https://amysuowu.hotglue.me/tpi

Amy Suo Wu je umjetnica, dizajnerica i edukatorica, koja istražuje utjecaj tehnologije, jezika i medija na oblikovanje ljudi, i obrnuto. Njezin hibridna praksa temelji se na istraživanju i pokušaj je pronalaženja kritičkih i razigranih načina za aktiviranje i sudjelovanje. Od 2013. godine radi na akademiji Willem de Kooning (nizozemska Akademija umjetnosti i dizajna sa sjedištem u Rotterdamu), podučavajući istraživanje dizajna, koncept i sliku na Odsjeku za grafički dizajn. Iste godine sudjelovala je u osnivanju studija za (grafički) dizajn Eyesberg, koji kreće od konceptualnih i eksperimentalnih pristupa. Također pokreće i organizira festivale i radionice izrade fanzina u Nizozemskoj.
http://amysuowu.net/

17:00 h, Filodrammatica (Korzo 28/1)

Evan Roth: INTERNETSKI KRAJOLICI
– prezentacija i diskusija

Snimka prezentacije
Kamera i montaža: Filmaktiv

U Internetskim krajolicima, Evan Roth će raspravljati o svojem radu i njegovim poveznicama s vizualizacijom i razumijevanjem fizičkih, digitalnih i kulturnih krajolika interneta. Također će predstaviti svoj mrežni video uradak, Internet Landscapes: Sweden, kojeg je 2015. godine osmislio u okviru projekta Masters & Servers, te se osvrnuti na vlastiti izazov ponovnog povezivanja s internetom koji se značajno izmijenio otkad se 1990-ih godina prvi puta spojio na mrežu.

Evan Roth je američki umjetnik koji djeluje u Parizu i koji u svojem radu vizualizira i arhivira kulturu pomoću nenamjenske upotrebe tehnologije. Izrađujući tiskane natpise, skulpture, videe i web stranice, Roth istražuje odnose između zloupotrebe i osnaživanja, kao i učinke koje filozofije proizašle iz hakerskih zajednica mogu imati u primjeni na digitalne i nedigitalne sustave. Njegov je rad uključen u stalnu zbirku Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku i Izraelskog muzeja, a izlagao je između ostalog u Centre Pompideu, Kunsthalle Wien i Tate. Suosnivač je organizacija Graffiti Research Lab i Free Art & Technology Lab (F.A.T.). Primio je mnoge nagrade za svoj rad, među kojima su Golden Nica Prix Ars Electronice, Rhizome/The New Museum i nagrada Smithsonian’s Cooper-Hewitt National Design Award.
http://www.evan-roth.com/

19:00 h, Filodrammatica (Korzo 28/1)

Tomislav Medak: PREVAZIĆI PARADIGMU TEHNOLOGIJA KONTROLE
– prezentacija i diskusija

Snimka prezentacije
Kamera i montaža: Filmaktiv

“Proteklo desetljeće osnovni ton rasprava o digitalnim mrežama radikalno se promijenio. Tehnološki sistemi još su se nedavno činili inherentno emancipatorskima, jer su nosili obećanje da svatko može adresirati i mobilizirati najširu moguću javnost, stvarajući time osnove za globalnu javnu sferu. Uslijed sve veće centralizacije komunikacijskih servisa, komercijalizacije sadržaja i nadzora prikupljanjem podataka oni su poprimili suprotan predznak. Svi smo sada uhvaćeni u mrežu algoritamskog upravljanja društvom pod kontrolom komercijalnih operatora i države nadzora. Naša egzistencija kao podatkovne točke ograničava našu moć djelovanja kao liberalnih subjekata u demokratskom kontekstu. Predviđajuća analitika koja se zasniva na praćenju elektroničkih tragova našla je primjenu i izvan trgovine te zajedno s bespilotnim letjelicama transformiraju same osnove ratovanja. Ukratko, kapitalizam se dokopao interneta. A vojno-industrijski kompleks ionako nikada nije bio daleko. U skladu s time, naši su politički heroji oni koji su raskrinkali ovaj svijet nadzora: Chelsea Manning, Julian Assange i Edward Snowden. Kritička medijska kultura je opsjednuta fantazijom kontrole u kojoj samo oni tehnički vješti mogu umaći njenom prokletstvu. — Špijuni, hakeri, anonymousi. Međutim, takva fantazija o tehnološkom svijetu duboko je de-emancipirajuća i elitistička. Nakon rasprave o ovim procesima, u svom govoru usredotočit ću se posve drugačiji projekt — Javna knjižnica — pokušavajući analizirati kakve resurse i strategije još uvijek imamo dostupne da ustrajemo na emancipatornoj fantaziji o tehnologiji.”

Tomislav Medak je filozof s interesima za suvremenu političku filozofiju, medijsku teoriju i estetiku. Zajedno s nekolicinom kolega vodi teorijski program i izdavačke aktivnosti Multimedijalnog instituta/MAMA u Zagrebu. Zagovornik je slobodnog softvera i slobodne kulture te jedan od nekolicine ljudi koji rade na pojedinim segmentima projekta Memory of the World/Public Library. Također je autor i izvođač sa zagrebačkim kazališnim kolektivom BADco.

James Bridle: CRNA KUTIJA, CRNA KOMORA
– prezentacija i diskusija

Snimka prezentacije
Kamera i montaža: Filmaktiv

Nadzor je danas sveprožimajući, ali nevidljiv. Kod ljudi koji o njemu razmišljaju javlja se opća tjeskoba, kod onih koji ne – disocijativna rezigniranost. To nekako podsjeća na atmosferu koja je vladala tijekom Hladnog rata i koja je trenutno sve prisutnija u kontekstu promišljanja o klimatskim promjenama. Što možemo naučiti iz asocijacija koje se javljaju između navedenih globalnih nevolja? Koji su oblici djelovanja i znanja mogući unutar njihovih složenih mreža? Kako umjetnost može do njih doprijeti?

James Bridle je britanski umjetnik i pisac koji trenutno živi i radi u Ateni. Njegova djela naručuju galerije i institucije, a izlaže ih po cijelome svijetu i na internetu. Njegovi tekstovi o književnosti, kulturi i mrežama objavljivani su u časopisima i listovima među kojima su Wired, Domus, Cabinet, Atlantic, New Statesman, Guardian, Observer i mnogi drugi. Redovito predaje na konferencijama, sveučilištima i drugim događajima, a njegova je formulacija istraživačkog projekta Nova estetika potaknula rasprave i nastanak kreativnih radova u području raznih disciplina.
http://shorttermmemoryloss.com/
http://booktwo.org

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more

Kao fizička metafora za invaziju na privatnost na internetu, Unveil je haljina koja se rastvara sa svakom pohranom novog kolačića na računalu. Pretraživanjem interneta nositeljica haljine gomila sve više tragača (eng. tracker), a njezino se tijelo sve više razotkriva. Dok se u virtualnom svijetu gubitak privatnosti može činiti kao apstraktni i trivijalni koncept, Unveil otjelovljuje taj problem i razotkriva naše povijesno najprivatnije dijelove: golo tijelo. Time se vizualizira stvarnost povrede privatnosti, pri čemu se ne čini razlika između svijeta na internetu i “stvarnog” svijeta.

Za vrijeme njezinog boravka na internetu, programski kod broji kolačiće koji se pohranjuju na računalu, pri čemu se podaci o porastu njihovog broja prenose na Arduino koji se nalazi na stražnjoj strani haljine. Dva ugrađena servo motora okreću se prilikom pojave svakog novog kolačića, navijaju niti kojima su povezani prorezi haljine i time razotkrivaju umjetničinu golu kožu.

Nina Boelsums (20) je studentica industrijskog dizajna na University of Technology Eindhoven i aktivistkinja koja se zalaže za pravo na privatnost. Prilikom dizajniranja svojih kreacija, istražuje mogućnosti programiranja u umjetnosti te interakciju između tehnologije i društva. Živi u Amsterdamu.
   

20:00h, Filodrammatica (Korzo 28/1)

Annie Machon: PANOPTIKON: OTPOR NIJE UZALUDAN
– prezentacija i diskusija

Snimka prezentacije
Kamera i montaža: Filmaktiv  

U Općoj deklaraciji o pravima čovjeka iz 1948. godine, privatnost je uzdignuta kao osnovno ljudsko pravo. No, razvoj world wide weba ozbiljno je zaprijetio toj vrednoti panoptičkim i špijunskim nadzorom te korporacijskim vrebačima po bespućima interneta.

Kao nekadašnja službenica britanske kontraobavještajne službe MI5 koja se potom prometnula u zviždačicu, Annie Machon je iskusila obje strane ovog pitanja, a u svojoj će se prezentaciji dotaknuti problema, posljedica i mogućih rješenja u vezi Panoptikona današnjice. S naglaskom na važnost koju bi privatnost trebala posjedovati, u svojem obraćanju industriji tehnologije Machon proglašava kako je “tech zajednica naša posljednja linija obrane” protiv globalnog sigurnosnog nadzora.

Annie Machon 1990-ih je godina radila za britansku sigurnosnu službu MI5, prije nego što je dala ostavku kako bi doprinijela raskrinkavanju zločina i nekompetencije britanskih špijunskih agencija. Trenutno se bavi pisanjem, komentiranjem u medijima, političkim aktivizmom i međunarodnim javnim predavanjima na temu rata protiv terorizma, zviždača, droge i interneta. Voditeljica je europskog ogranka međunarodne neprofitne organizacije LEAP koja javno progovara o neuspjesima postojećih političkih odnosa prema pitanjima droge i s njima povezanih problema ovisnosti, kriminala i terorizma (www.leap.cc). Jedna je od upravitelja inicijative Code Red (https://codered.is/) koja se bavi formiranjem globalnog pokreta za borbu protiv nadzora. Članica je odbora Sam Adams Associates for Integrity in Intelligence koji godišnju nagradu Sam Adams dodjeljuje službenicima obavještajnih službi koji se, neovisno o posljedicama, zalažu za visoke moralne i etičke standarde u svojem radu. Diplomirala je na Sveučilištu Cambridge i autorica je knjige Spies, Lies and Whistleblowers: MI5 and the David Shayler Affair.
http://anniemachon.ch/
https://twitter.com/anniemachon
https://about.me/anniemachon