Photo: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr gallery)
Kao nastavak naše prakse sustavnog predstavljanja umjetničkih instalacija i radova koji primjenjuju digitalnu tehnologiju, umjetnu inteligenciju i algoritme, s ciljem kritičkog sagledavanja suvremenih događanja u svijetu, pozivamo vas da posjetite samostalnu izložbu Hipertèlia novomedijske umjetnice Mónice Rikić iz Barcelone.
Izložba će se otvoriti u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) u četvrtak, 9. svibnja u 20 sati, gdje ostaje do 31. svibnja.
Prije otvorenja, u 19 sati, Mónica Rikić će održati prezentaciju o svojem radu u velikoj dvorani Filodrammatice (na engleskom jeziku).
Radno vrijeme galerije:
ponedjeljak – petak od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
subota od 17 do 20 sati
– nedjeljom i praznikom zatvoreno
SIMULACION, ljubaznošću umjetnice
REVOLUCION, ljubaznošću umjetnice
U svojoj umjetničkoj praksi, Mónica Rikić kombinira kreativno programiranje i elektroniku s ne-digitalnim objektima, oblikujući interaktivne projekte, robotske instalacije i ručno izrađene elektroničke uređaje.
Autoričino audio vodstvo kroz izložbu, snimljeno u suradnji s portalom Kulturpunkt
Hipertèlia je pojam koji na katalonskom jeziku označava povećanje organa do te mjere da više ne obavlja svoju funkciju. Kognitivne tehnologije postale su prenapuhani organ, izazivajući anksioznost i neizvjesnost o budućnosti. Kakvu kontrolu imamo u definiranju te budućnosti? Ova izložba predlaže moguće alternative za razvoj umjetne inteligencije putem ručno izrađenih elektroničkih uređaja.
Hipertèlia
EVOLUCION, ljubaznošću umjetnice
Hipertèlia proizlazi iz namjere da se predlože alternativni pristupi budućnosti umjetne inteligencije, iz perspektive umjetnosti i kritičkog mišljenja. Za razliku od drugih prijedloga koji djeluju unutar poveznice umjetne inteligencije i umjetnosti – općenito usmjerenih na kreativne mogućnosti strojeva – ovaj projekt se temelji na propitivanju, istraživanju i eksperimentiranju s karakteristikama koje umjetni kognitivni sustavi moraju imati kako bi ih se moglo smatrati živim organizmima. Projekt počiva na tvrdnji da bilo kakvoj raspravi o kreativnosti strojeva nužno treba prethoditi upravo ovaj proces tehničke autonomije sustava (iako je to druga tema koja se ovdje ne razmatra).
Glavno pitanje koje stoji iza ovog umjetničkog istraživačkog procesa bilo bi sljedeće: Jesmo li sposobni prihvatiti umjetne neorganske sustave kao neovisan, aktivni dio oblikovanja svijeta? I, ako je tako, koje uvjete ovi sustavi moraju ispuniti?
Osim što propituje tehnološke resurse potrebne za razvoj umjetnih ‘svijesti’, ovaj projekt tvrdi da su mogućnosti njihovog postojanja također utemeljene na pitanju filozofske pripadnosti. Umjetna je inteligencija tradicionalno uvijek bila prikazivana kao simulacija ljudskog uma, pokušavajući definirati samu sebe kroz skup filozofskih pretpostavki koje tvrde da su univerzalne: racionalizam, dualizam, formalizam i mehanicizam. Ove pretpostavke stvaraju specifičnu perspektivu iz koje se pristupa problemu kako modelirati um.
Ovaj se projekt stoga zasniva na tvrdnji da se moramo povezati s alternativnim filozofskim tradicijama kako bismo oblikovali održivu alternativu dominantnoj računalnoj metafori umjetne inteligencije.
Na temelju toga, projekt svojom metodologijom predlaže niz uvjeta koje algoritamski sustavi moraju ispuniti kako bi se smatrali kognitivnima, na temelju alternativnih filozofskih prijedloga. Glavni cilj bio je oblikovati praktičnu simbiozu između tehnologije i filozofije kroz umjetnost, kreiranjem osjetljivog ekosustava ručno izrađenih elektroničkih objekata. Ove uređaji ne prati potreba za bilo kakvom funkcionalnošću ili produktivnošću. Oni jednostavno služe svrsi slobodnog eksperimentiranja s ne-svjesnom spoznajom.
GENESIS, ljubaznošću umjetnice
U svojoj cjelini, projekt ponavlja evoluciju tehnoloških sustava u organske sustave kroz izložbenu kompoziciju prostora, podijeljenog na šest međusobno povezanih faza ili instalacija: geneza, simulacija, replikacija, stvaranje, evolucija i revolucija. Prema njihovoj osnovnoj fizionomiji, kodu i emergentnom autonomnom razvoju, uređaji koriste fizičko-digitalno ponašanje kako bi simulirali procese koji nas pozivaju da ih prepoznamo kao žive organizme. Algoritamska, mehanička struktura samog umjetničkog objekta ponuđena je kao dramaturški uređaj koji igra ulogu izražavanja vlastitog načina postojanja.
Hipertèlia ima za cilj ilustrirati kako umjetničko istraživanje može imati odlučujuću ulogu u razvoju tehnološko-znanstvenog znanja. Razumijevanje tehnologije kao kulture pomoći će nam razbiti monolitni pogled na tehnološki razvoj i prihvatiti suživot raznih tehno-različitosti. Ovaj proces krije nadu da ćemo prepoznati našu ulogu i odgovornost u tehnološkom i kulturnom razvoju koji nas očekuje.
PREDSTAVLJENI RADOVI:
Među predstavljenim radovima na ovoj izložbi je i projekt Hipèrbole (2023.), nastao u suradnji s Gemom FB Martín.
Osnovni cilj ovog rada je izazvati prevladavajuću ulogu govornog i pisanog jezika u izražavanju spoznaje i komunikaciji između strojeva i ljudi. Kroz robotičku konfiguraciju koju je umjetnica ručno izradila, rad posebno naglašava pitanje izražavanja pomoću tijela. Glavna umjetnička strategija eksperimentiranja uključuje dizajniranje različitih mehaničkih osobnosti koje omogućuju uređajima komunikaciju i preuzimanje uloga, potičući publiku da u njima prepoznaju nešto što je istovremeno slično i različito, ali ne i prijeteće. Radom se kod posjetitelja nastoje pobuditi doživljaji postojanja i života u ovim mehaničkim organizmima.
Ovaj rad je ostvaren u okviru rezidencije European Media Art Platform u interdisciplinarnoj mreži Hexagram, sufinancirane od strane Europske unije.
Prezentacija rada je sufinancirana od strane organizacije m-cult.
Izložba je održana uz podršku Instituta Ramon Llull.
MÓNICA RIKIĆ
HIPERTÈLIA
☛ Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka
9. – 31. 5. 2024.
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 9. svibnja, u 20 sati
RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 sati i od 17 do 20 sati
sub od 17 do 20 sati
(mogućnost dogovora drugih termina posjeta uz prethodnu najavu; nedjeljom i praznikom zatvoreno)
MÓNICA RIKIĆ
