Povratak na temu mreže

Izvor: Wikipedia
Tweet

Međunarodni projekt State Machines propituje utjecaj novih tehnologija na nove odnose među državama i građanima, kao i na situacije u kojima država više nema nikakvu ulogu.

Jedan od ciljeva projekta je u proučavanju i vrednovanju učinaka umrežavanja, pogotovo u domeni kulture. S velikim utjecajem na stvaranje brojnih kreativnih susreta u vremenu i prostoru tijekom 20. stoljeća, kao i tehnologiziranih i transkulturalnih suradničkih platformi karakterističnih za 21. stoljeće, mreže su imale iskonsku važnost u razvoju kulture. Istovremeno, raznolikost modela umrežavanja je u različitim društvenim okruženjima spontano ili namjerno dovodila do stvaranja hijerarhija, mjehura i segregacija.

Zamišljen kao jednodnevni diskurzivni događaj koji će se održati u subotu 30. lipnja u Filodrammatici, konferencija Network effect će okupiti nekoliko europskih stručnjaka koji se bave ovim temama i koji će raspravljati o političkim i društvenim posljedicama umrežavanja, s posebnim fokusom na domenu kulture.

Razgovori će se voditi na engleskom jeziku oko dvije osnovne podteme, pri čemu će panel na temu modela trajati od 10 do 13 sati, a razgovori i prezentacije na temu sučelja od 16 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

Na konferenciji će sudjelovati Annelie Berner (Copenhagen Institute of Interaction Design), Donato Ricci (médialab, Sciences Po, Pariz), Ljiljana Kolešnik (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb), Sanja Sekelj (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb), Nikola Bojić (Institut za povijest umjetnosti, Zagreb), Edgar Buršić (Fakultet za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije, Pula) i Davor Mišković (Drugo more, Rijeka)

Paneli

Modeli
– 10:00 – 13:00 h

Bilo da su spontano proizašli iz dinamike određenog historijskog trenutka, ili da su nastali kao posljedica matematički definiranih algoritama, modeli umrežavanja stvaraju prostor za komunikacijske kanale i produktivne društvene obrasce i istovremeno u sebi sadrže tragove predrasuda i ugnjetavanja. Prvi dio programa će se stoga baviti modelima umrežavanja i njihovim analizama kroz različite studije slučaja, kao i povijesnim modelima kao što su Schellingov model segregacije (1978.) ili Hägerstrandov model vremensko-prostorne geografije (1970.). Ovi su modeli istaknuti jer na različite načine istovremeno upućuju na socio-generativnu prirodu umrežavanja i propituju veze prostora i vremena u mrežnoj analizi i vizualizaciji.

• Prezentacije

ART NET Project: Visualizing Networks and Collaborative Art Practices in 20th and 21st Century
– Ljiljana Kolešnik

Sagledavanjem digitalnih fenomena kao prilike za značajni epistemološki pomak u humanističkim znanostima, prezentacija će se baviti modelima proizvodnje znanja koji proizlaze iz projekta ART NET i za njega vezanih alata za kolaborativnu vizualizaciju mreža.
 

Local Platforms, Transnational Networks, and the Tactical Organizing of the Independent Cultural Scene in Zagreb
– Sanja Sekelj

Premošćujući jaz između kvantitativne i kvalitativne mrežne analize, u prezentaciji će se zagrebačka nezavisna kulturna scena 90-ih i ranih 2000-ih analizirati kao prostor složenih osobnih, društvenih i prostorno-vremenskih odnosa.
 

Networking Through Persistence
– Edgar Buršić i Davor Mišković

Clubture je mreža utemeljena na otprije postojećim mrežama nevladinih organizacija i pojedinaca. Njezino postojanje imalo je velik utjecaj na očuvanje tih veza kroz formalizaciju odnosa među organizacijama i ostvarivanje njihovih ciljeva.

Sučelja
– 16:00 – 19:00 h

Problemi koji su upisani u modele umrežavanja ne samo da se često nekritički prevode u različite vizualizacije i strukture sučelja, već se dodatno pojačavaju zavodljivim jezikom vizualnog, interaktivnog medija. Pitanja koja želimo otvoriti ovom podtemom usredotočena su na mogućnost „vizualizacije u proširenom polju“ koja s jedne strane može obuhvatiti modele, a s druge strane sadržaj (podatke) mreža, te dovesti u pitanje skrivenu politiku sučelja. Ponovno, temeljeći diskusiju na različitim slučajevima, bavit ćemo se mogućnostima smještanja vizualizacija u prostor putem tehnologija kao što su AR (proširena stvarnost) i VR (virtualna stvarnost). Također, pokušat ćemo konačno promisliti ideju mrežnog efekta kao procesa kritičkog uključivanja nove publike/korisnika/sudionika.

• Prezentacije:

Future Erasure: Diegetic Interfaces
– Annelie Berner

Prezentacija će predstaviti Future Erasure, radionicu futurističke imaginacije (eng. futurescaping) koja je nastala u organizaciji Instituta za interakcijski dizajn u Kopenhagenu (Copenhagen Institute of Interaction Design) u svrhu poticanja muzeja na promišljanje složenog, ali gorućeg problema: da istraže i osmisle moguće budućnosti baštine u svijetu u kojem ne postoji univerzalni kanon prema kojem se može odrediti što je vrijedno pamćenja i očuvanja, a što nije.
 

Protocols For a Useful Uselessness
– Donato Ricci

Dok nove metode temeljene na podacima obećavaju da će “učiniti Drušveno ponovno razumljivim”, njihovi rezultati – njihov način da učine Društveno iznova vidljivim – se često oslanjaju na reduktivnu mimetičku povezanost s mrežama i grafovima. Unatoč neumornom upletanju dizajnerskih rješenja u takva pitanja, “mrežna anestezija”, kako je naziva Anna Munster, ne nailazi na osporavanje: kako istraživački protokol postaje sve stabilniji, sve je manje prostora za eksperimentiranje. Ovo izlaganje će se baviti pitanjem postoji li mogućnost ponovnog nalaženja tog prostora pomoću eksperimenata koji su usmjereni prema ritmovima i napetostima mreža, radije nego prema mrežnoj metrici i strukturi.
 

Spatializing Networks, Materializing Data: Curatorial Experiments in AR/VR Environments
– Nikola Bojić

Smještajući se između opipljivih izložbenih prostora, neopipljivih podatkovnih okoliša i postojećih tehnologija proširene i virtualne stvarnosti, prezentacija će se baviti problemom kustoskih modela vezanih za fenomene umrežavanja u području umjetnosti i kulture.