Djelatnost kulture kontinuirano je na prekretnici. Iako se u kulturnom sustavu vrlo malo toga mijenja ipak dominira paradigma promjene. Dakle, radi se o iščekivanju promjene u uvjetima ekonomske krize, privatizacije javnih dobara, političke korektnosti, imperativa zabave, itd. U ovakvim uvjetima promjene ne znače nužno napredak, neki boljitak za nas koji radimo u kulturi, osobito ako i sami ne djelujemo proaktivno, u smislu da stvaramo uvjete za rad. Zato činjenica da se vrlo malo toga mijenja zapravo i nije negativna. Naime, u sadašnje vrijeme promjena sustava uglavnom znači njegovu redukciju i to je vidljivo u sustavima koji se mijenjaju, npr. obrazovni i zdravstveni sustav. Redukcija je plod nametanja određene logike, paradigme ekonomskog učinka, koja potiskuje sve druge logike. Ako je tome zaista tako onda je stvarno sumanuto držati se po strani, kao da nas se ne tiču uvjeti vlastitog rada, odbacivati logiku o kojoj nam ovise sredstva za rad i prihvatiti svojevrsni umjetnički autizam. Kulturno djelovanje odvija se u društvu, među ljudima, a ljudima je mnogo stvari važno, ne samo novac, i tu je na nama da pronađemo nit koja naše djelovanje veže sa zajednicom u kojom živimo.

 

Dvodnevni seminar u Motovunu je drukčiji od uobičajenih seminara u kojima se odvija transfer znanja između znalca/eksperta i onih koji žele znati/polaznika. U njemu se transfer znanja odvija difuzno i svi pristuni su dvostrukoj poziciji eksperta i korisnika. Naime, želimo iskoristi bogata iskustva ljudi koji već godinama rade u kulturi na različitim poslovima, a sve ih veže inovativni pristup resursima (što je uvijek posljedica toga da im nisu naprosto dostupni po milosti Zakona o ustanovama ili im pak ta milost ne zadovoljava), svijest o pripadnosti zajednici, o tome da rade među ljudima i da ovise o ljudima i, na koncu, unutarnju motivaciju da rade u kulturi.

Ono što želimo saznati u Motovunu je što je sadržaj naših prosotra, što se događa u našim kućama. Naime, prostor bez sadržaja nije ništa više nego prazna ljuštura, ono što ga definira jest njegov sadržaj. S druge strane, i sam prostor određuje sadržaj. Naime, sama oblik prosotra, njegova veličina i pozicija određuju mogući sadržaj, ono što se u dotičnom prostoru uopće može događati. Zato smo u programu predvidjeli vrijeme za razmišljanje o idealnom prostoru, prostoru koji bi zadovoljio naše potrebne na osnovu dosadašnjih iskustava korištenja prostora i stvaranja sadržaja. Prostor i sadržaj ovisni su o dostupnim resursima, a novac kao razmjenska vrijednost putem koje možemo dobiti i druge resurse, iako ne svude i ne uvjek, ističe se kao ključni faktor. Ovdje treba istaknuti da svi mi koji dolazimo u Motovun smatramo da zaslužujemo financiranje naših projekata, no naši donatori imaju svoje ideje o tome što žele postići i to nije uvijek u skladu. Zbog toga je vrlo važno uvidjeti što oni žele i kako se naše djelovanje uklapa u njihove želje. Da li smo spremni za njihove želje i ciljeve? Ciljevi su promjenjivi i definirani s obzirom na mogućnosti, potrebe, stvarnost. Naše je da svojim djelovanjem utječemo na ciljeve koji se formiraju u javnom prostoru i u tom smislu nam je ključno zajedničko zagovaračko djelovanje. No, prije svega moramo uopće i utvrditi po kojoj osnovi mi možemo krenuti u zajedničke akcije. Što nas to povezuje, koji su nam interesi zajednički i na koji način oni doprinose kvaliteti života zajednice u kojoj živimo. Razgovor o ovim temama trebao bi nas dovesti do određenih zaključaka nakon kojih ćemo više znati što bi trebali činiti.

Program seminara:

6. srpanj

11 sati: Upoznavanje sudionika – Što i kako radimo?

16 sati: Sadržaj naših prostora

19 sati: Prostorpad – skica idealnog prostora u kulturi; radionica temeljena na generatoru ideje o idealnom prostoru u nepovoljnim uvjetima

 

7. srpanj

10 sati: Financijski nadrealizam – kako financirati umjetnički rad, kako financirati skloništa kulture?

16 sati: Što da se radi? – Istraživanje osnove zajedničkog djelovanja

19 sati: Zaključak

 

moderatori seminara su Zvonimir Dobrović i Davor Mišković

Projekt je podržala Europska komisija i dio je projekta Balcan can contemporary.

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV