Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Slovenska intermedijska umjetnica Sanela Jahić predstavit će u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) samostalnu izložbu Pogled niotkuda, u kojoj se bavi problematikom i mogućim odgovorima na primjenu umjetne inteligencije u svakodnevni život brojnih skupina koje na društvenoj ljestvici moći zauzimaju niži položaj.

Izložba će se otvoriti u četvrtak 4. travnja u 19 sati, a moguće ju je razgledati do 25. travnja.

Radno vrijeme galerije:
ponedjeljakpetak od 11 do 13 i od 17 do 20 sati
subota od 17 do 20 sati
– nedjeljom i praznikom zatvoreno

 

Projekt Pogled niotkuda istražuje kako umjetna inteligencija u svojoj primjeni na društvo nije samo izravno povezana s neriješenim nepravdama prevladavajućeg socioekonomskog sustava, već zapravo omogućuje prijelaz prema autoritarizmu prisutnom u samoj tehnološkoj industriji, u politici različitih država i institucija, te u usponu ekstremne desnice. Umjetna inteligencija jača postojeću dinamiku moći i promiče društvene podjele kroz hijerarhijsku kategorizaciju pojedinaca na temelju isključivih i ideološki utemeljenih kriterija vrijednosti.

Ciljane skupine opsežnog digitalnog nadzora i algoritamske optimizacije obično se mogu pronaći u “okolini s niskim pravima”, gdje je lakše zanemariti očekivanja o političkoj odgovornosti i transparentnosti. Kao odgovor na to, na izložbi su predstavljene kolektivne prakse samoorganizacije, kod kojih nepovoljni društveni i politički položaj potiče solidarnost izvan modela algoritamske vlasti.

 

PREDSTAVLJENI RADOVI:

No to AI, Yes to a Non-fascist Apparatus 

– video

Sanela Jahić - Screenshot 1, No to AI Yes to a Non-fascist Apparatus

Video No to AI, Yes to a Non-fascist Apparatus istražuje način na koji matematičke separacije ‘ponavljaju trik rangiranja i razvrstavanja postojanja – posebno u idejama vrijednosti, veće vrijednosti i manje vrijednosti – unutar sustava koji omogućuju pojavu raznih oblika isključivanja i povređivanja. Pripovjedač je Dan McQuillan, autor teksta ovog videa, koji uključuje animirane 3D skenove stvarnih mjesta otpora.

Umjetnica je, koristeći fotogrametriju, okupila različite lokalitete i situirana svjedočanstava koje povezuje zajedničko zalaganje za bolje društvene uvjete: od društvenog centra 56a Infoshop u južnom Londonu koji se zasniva na principima uradi-sam kulture i samoupravljanja, preko ‘tensegritetnih struktura’ korištenih u blokadi Amazonovih skladišta, do Rozbrata, neovisnog društvenog i kulturnog centra u Poznanu. Ove samonikle mreže solidarnosti primjeri su kontra-moći koja procese izdvajanja i isključivanja dovodi u iskušenje iz perspektive koja je suštinski relacijska.

1s and 0s, haves and have-nots 

– grafike

Sanela Jahić _ 1sand0splakati-100x70B1-lezeci-T-1

Sposobnost umjetne inteligencije da razumije društvo i klasificira ga u aktuarske rizične kategorije često se koristi kako bi se određenim skupinama ograničio pristup kreditima, potporama, zaposlenju, medicinskoj skrbi i olakšavanju boli, kao i kako bi ih se spriječilo u prelaženju međunarodnih granica.

1s and 0s, Haves and Have-Nots je serija digitalnih grafika koja stvaranjem izrazito standardiziranog pseudo-marketinškok okruženja prikazuje brojne konkretne primjere diskriminirajućih i štetnih praksi proizašlih iz probabilističkih algoritama i primjena sustava umjetne inteligencije.

Workers’ Initiative: Union

– video

Poslovni model tvrtke Amazon predstavlja značajno pogoršanje u pogledu radničkih prava. Umjesto usmjeravanja tehnološke automatizacije u korist poboljšanja radnih uvjeta, tvrtka je koristi kao sredstvo za sustavnu i potpunu kontrolu tijela, rada i radnog okoliša samih radnika. Skenerima i računalima tvrtka bilježi i analizira svaku sekundu njihove smjene, a dobivenim ih podacima pritišće na ispunjavanje kvota produktivnosti koje generiraju algoritmi.

Godine 2018., grassroots sindikat Inicjatywa Pracownicza (Radnička inicijativa) uvjerio je Nacionalni inspektorat rada Poljske da izmjeri potrošnju energije radnika tijekom njihove smjene u skladištu, a rezultati ispitivanja pokazali su da su neki zaposlenici sagorijevali dva do tri puta više kalorija od zakonskog ograničenja.

Amazon se također nemilosrdno suprotstavlja svakoj organizaciji koju radnici formiraju kako bi se borili za svoja prava i bolje uvjete rada. Magda Malinowska, predstavnica sindikata Inicjatywa Pracownicza koja je šest godina radila u skladištu Amazona u Poljskoj, otpuštena je u studenom 2021. godine kada je Amazon pokušao dodatno suzbiti otpor radnika na radnom mjestu. Dok se bori za povratak na posao, Malinowska nastavlja svoj angažman u okviru međunarodne organizacije Amazon Worker International (AWI).

Video Workers’ Initiative: Union prati njezino iskustvo organiziranja na radnom mjestu i korištenja sindikata kao snažnog alata u borbi protiv korporativnog sustava koji radnike tretira kao puke brojeve, iskorištava njihova tijela preko granice iscrpljenosti, a zatim ih odbacuje.

Workers’ Initiative: Resistance 

– video

Sanela Jahić - Screenshot 2, Workers' Initiative Resistance

Iako ih se medijski prikazuje kao bespomoćne žrtve algoritamskog kapitalizma, radnici Amazona u svojim skladištima aktivno organiziraju kolektivne akcije koje ometaju rad i izravno utječu na tvrtkinu dobit.

Zaposlenici u Amazonovim halama stječu duboko razumijevanje o globalnoj proizvodnoj i distribucijskoj mreži tvrtke, koja ovisi o radu više od 1,5 milijuna radnika u praktički identičnim logističkim centrima diljem svijeta. Budući da je riječ o izrazito standardiziranom radnom okruženju, svi zaposlenici dijele iste probleme i traže načine da se međusobno povežu kako bi ih riješili. S druge strane, kompanija koristi svaku moguću pravnu okolnost u zemljama u kojima posluje kako bi onemogućila bilo kakvu koheziju među zaposlenicima.

Radnici pružaju otpor transnacionalnim organiziranjem i razmjenom informacija o svojim borbama i strategijama. Grassroots mreža razmjene, podrške i solidarnosti Amazon Workers International (AWI) koristi globalni lanac Amazonovih skladišta za vršenje koordiniranih i raspršenih pritisaka na tvrtku.

Agnieszka Mróz, sindikalna organizatorica i članica AWI i Inicjatywa Pracownicza, zaposlena je u prvom poljskom skladištu Amazona od njegovog osnutka 2014. godine. U videu Workers’ Initiative: Resistance, Mróz daje uvid u prakse iskorištavanja radnika od strane tvrtke, kao i u njihovu borbu. 

 

IZ MEDIJA

Distopija kao pojam svakodnevice: Sanela Jahić u Filodrammatici (ArtKvart)

“Pogled niotkuda” Sanele Jahić. Umjetnica istražila negativnu stranu umjetne inteligencije (Novi list)

 

SANELA JAHIĆ

POGLED NIOTKUDA

Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

4. – 25. 4. 2024.

 
OTVORENJE IZLOŽBE:
četvrtak, 4. travnja, u 19 sati

RADNO VRIJEME GALERIJE:
pon-pet od 11 do 13 sati i od 17 do 20 sati
sub od 17 do 20 sati
(mogućnost dogovora drugih termina posjeta uz prethodnu najavu; nedjeljom i praznikom zatvoreno)
 

Sanela Jahić Rijeka plakat B2

Tehnički voditelj: Andrej Primožič

Autor eseja ‘No to AI, Yes to a Non-fascist Apparatus’: Dan McQuillan

Grafičko oblikovanje: Jaka Neon

3D animacija: Toni Mlakar

Postprodukcija zvuka: Julij Zornik

Postprodukcija slike: Art Rebel 9

Zahvale: Magda Malinowska, Agnieszka Mróz, Inicjatywa Pracownicza, Matti, Lenart J. Kučić, Extinction Rebellion, Jacqueline Serrato / South Side Weekly, Hedi Tounsi

Produkcija: Aksioma – Institute for Contemporary Art, Ljubljana, 2023., u okviru platforme konS – Platform for Contemporary Investigative Art

 


 

SANELA JAHIĆ

sanelajahic.com

Sanela Jahić (1980, Kranj) završila je studij slikarstva na ALUO u Ljubljani 2008. Kao stipendistica Ministarstva kulture Republike Slovenije, 2010. godine završila je diplomski studij međunarodnog smjera "Umjetnost u javnom prostoru i nove umjetničke strategije" na Bauhaus Sveučilištu u Weimaru. Kao intermedijska umjetnica, izrađuje tehnološki podržane kinetičke objekte i uređaje. Njezina umjetnička praksa često uključuje suradnju sa stručnjacima za strojarstvo, automatizaciju, programsku opremu i elektroniku. Živi i radi u Škofjoj Loki. Svoje je radove predstavila na brojnim izložbama u Sloveniji i inozemstvu. (Foto: Domen Pal / Aksioma)
Sanela Jahić, foto Domen Pal, Aksioma

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV