Povratak u neolitsko doba interneta
Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)
Daleke 1994. godine, dok je internet još bio novotarija s kojom se većina ljudi tek počela hvatati u koštac, rođen je pokret net.art-a. Danas široko poznati i prihvaćeni pojam skovao je umjetnik Vuk Ćosić, kao oznaku za određeni tip radova i vizualnih intervencija koje internet doživljavaju istovremeno i kao sredstvo i kao subjekt, i kao medij i kao poruku.
“Kako ističe novomedijski umjetnik Alexei Shulgin, Ćosićeva fraza je duchampovski readymade: u zbrkanoj email poruci Ćosić je ugledao riječi ‘net’ i ‘art’ spojene točkom i počeo koristiti naziv za umjetnost koja polazi od interneta.”
– Tribe, Mark i Jana, Reena. New Media Art, Tachen, 2009.
Sabrane historije donose u prostor Galerije Filodrammatica djelomičnu ili ortogonalnu retrospektivu radova ovog pionira net.arta, odnosno internetske umjetnosti.
Izložba se otvara u četvrtak 13. travnja u 20 sati, i ostaje u Filodrammatici do 5. svibnja. Ulaz je slobodan.
Izložba obuhvaća seriju radova Official History of net.art koja sadrži čuvene projekte History of Art for the Airports, Net.art Classics, ASCII History of Moving Images, ASCII History of Art for Blind i Compressed History of Film. Pored navedenih radova koji su rađeni primarno za internetski prostor, izložba predstavlja i dva Ćosićeva galerijska rada – History of Arts for the Intelligence Community i Very Deep ASCII.
Video-prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe
Net.art je oblik digitalne umjetnosti koja uspješno zaobilazi tradicionalnu dominaciju galerijskih i muzejskih sustava, omogućujući proživljavanje estetskih iskustava putem interneta kroz interakciju sa samim djelom.
Ćosićeve pionirske net.art radove karakterizira upotreba ASCII kodova, low-tech estetike, on se bavi ekonomijom, ekologijom i arheologijom medija, prostorima sjecišta između teksta i kompjuterskog koda, upotrebom praznog prostora i razmaka kao segmentima informacije, fluidnom prirodom i beskonačnom prilagodbom digitalnog svijeta.
Nekoliko citata o Ćosiću iz poznatih svjetskih medija:
Zaobilaženje tradicionalnih metoda stvaranja i predstavljanja umjetničkih djela osiguralo je Ćosiću i njegovim kolegama oznaku radikala, a mnogim njihovim radovima kultni status.
– BBC
Ćosićeva dekonstrukcija klasičnih ostvarenja potiče gledatelje na shvaćanje kako novomedijska umjetnost mora napustiti staromedijske modele, istovremeno tražeći od digitalnih umjetnika ponovno razmatranje pretpostavke da se visokotehnološka umjetnost mora oslanjati na najsuvremenija oruđa visoke tehnologije.
– New York Times
Krunski slučaj krađe identiteta zasigurno je trenutak kada je slovenski umjetnik i zloćko Vuk Ćosić web stranicu Documenta X klonirao u Documenta Done.
– Artforum
