Zoom festival 2023 | Rijeka, 24. - 28. svibnja 2023.

Svijet bez žena, Pokret nesvrstanih, Stranac i Krize. Da, to je sve. Već nekoliko godina pred gašenjem, zahvaljujući porastu troškova i smanjenju podrške, Zoom festival se ipak održava i ove godine – od 24. do 28 svibnja. Ne zahvaljujući nama organizatorima, nego umjetnicima i publici. Najmanje izdanje ikada po broju predstava, ali ne i po broju izvođača i umjetnika. Samo jedan solo.

Ove godine na festivalu predstave se dotiču suvremenih kriza koje svoje izvorište imaju u neravnopravnostima, zanemarivanju i otvorenom neprijateljstvu prema okolišu, ženama, drugima. Mogućnost opstanka u takvom svijetu počiva na neprimjećivanju, zaboravu i licemjerstvu. Koncentriramo se samo na ono što je neposredno pred nama i ne vidimo ništa izvan toga, kao da kontekst ili okolina ne postoje. Ono što je pred nama je sve što postoji i to nam je dovoljno da i dalje donosimo odluke koje će potvrđivati postojeće i voditi u nove neravnopravnosti, zanemarivanja i neprijateljstva. Sve dok nam pred očima ne ostanu samo te neravnopravnosti i neprijateljstva, te postanu sve ono što postoji. Krize u kojima se nalazimo ne daju se izolirati, ograditi kao u terapiji, kako bi se fokusirali samo na onaj aspekt života koji je u problemu. Sve je u problemu, ograde se ne mogu postaviti i nema te karantene koja će nas spasiti kada u karantenu unosimo bolest.

Predstave na programu se bave mehanizmima izbjegavanja pogleda u okolinu i tjeraju nas da je gledamo, da promatramo nestanak našeg staništa i tuđu nevolju koja omogućuje naš privremeni komfor. Smjestivši se u prostoru između udobne iluzije i raspadajuće stvarnosti, predstave će vas nasmijati i zabrinuti. Barem nakratko.

– Davor Mišković

→ Ulaz na sve izvedbe je slobodan, uz ograničen broj publike

→ Mjesto je moguće rezervirati na info@drugo-more.hr

→ Besplatne ulaznice moguće je preuzeti na mjestu izvedbe sat vremena prije početka

PROGRAM

Kostim 1/1 – razgovor sa Silvijem Vujičićem
srijeda, 24. 5. 2023.
17:00
MMSU Rijeka (Arhiv BADco.), Krešimirova 26c

•••

BADco.: Stranac
četvrtak, 25. 5. 2023.
20:00
Hrvatski kulturni dom na Sušaku (Strossmayerova 1, Rijeka)

•••

Žiga Divjak: Krize
petak, 26. 5. 2023.
20:00
Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka)

•••

Olga Dimitrijević i Maja Pelević: Svijet bez žena
subota, 27. 5. 2023.
20:00
Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka)

•••

Christian Guerematchi: Pokret nesvrstanih
nedjelja, 28. 5. 2023.
20:00
Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka)

RAZGOVOR:

SRIJEDA, 24. svibnja 2023.

MMSU Rijeka (Arhiv BADco.)

Kostim 1/1: razgovor sa Silvijem Vujičićem u arhivu BADco.

BADco. ‘Rad panike’ na Grobničkom polju 2020. godine. Foto: Tanja Kanazir

Silvio Vujičić je umjetnik čiji rad uključuje široki spektar interesa i medija, od biomaterijala, preko izvedbe do umjetne inteligencije. Njegov istraživački rad u suradnji s BADco. uvijek je nadilazio puko oblikovanje kostima i u svakom projektu pohranio je skriveni proces ili priču dubinski uvezan za problematiku predstave. Razgovor koji će sa Silvijem Vujičićem voditi dramaturg BADco. Goran Sergej Pristaš prilika je da se otključa neke od tih projekata i otvori potpuno nova perspektiva na pitanja pisanja kostimom u izvedbi. U okviru programa Refleks, razgovor će se održati na drugom katu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u arhivi izvedbenog kolektiva BADco.

Silvio Vujičić (1978., Zagreb) je vizualni umjetnik i modni dizajner koji se bavi temama odjevnih fetiša, seksualnog identiteta, slikarskih pigmenata, vrtova, otrovnih i psihoaktivnih tvari, smrti i prolaznosti. Njegovi projekti oslanjaju se na mitove, alkemijske zapise, umjetnost i povijest mode, koje Vujičić razlaže na kemijske, simboličke, društvene i političke elemente, povezujući povijest i suvremenost. Djeluje u medijima grafike, skulpture, instalacije i performansa. Od 2002. godine izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu (Austrija, Francuska, Nizozemska, Švedska, Njemačka, Švicarska, Italija, Slovenija, Srbija, Kina, Japan, SAD), uključujući i Međunarodni trijenale novomedijske umjetnosti, Peking (2011., 2014.); Digiark, Nacionalni muzej likovnih umjetnosti, Tajvan (2014.); FRAC des Pays de la Loire, Carquefou (2012.); MSU, Zagreb (2005., 2009., 2012.); Platform3 – Spaces for Contemporary Art, München (2010.); Device_art, Zagreb-San Francisco-Peking (2004., 2006., 2010.).

PREDSTAVE:

ČETVRTAK, 25. svibnja 2023.

Hrvatski kulturni dom na Sušaku

BADco.: Stranac

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

– predstava je inspirirana romanom Stranac, Alberta Camusa

Polazeći od problema izostanka (su)osjećanja i očekivane emocionalne reakcije, projekt Stranac preko Camusovog antijunaka Meursaulta sagledava socijalna i sistemska licemjerja sakrivena iza odnosa zasnovanih na transparentnosti. Ovo scensko čitanje Stranca koncentrira se na tri dominantne slike preuzete iz romana; situacije ispovijesti, zatvora i trenutka samog ubojstva kao točke u koju se akumuliraju sve silnice romana. Rasvjetljavanjem narativa i diskursa kao pokušaja objašnjenja onoga što se dogodilo generira se ispovijesna razina, zakon prozirnosti.

Gradnjom transparentne koreografske partiture mizanscenski se propituje izvedbena potentnost situacija i atmosfera upisanih u roman. Konačno, doslovno ispostavljeno rasvjetljavanju, ubojstvo kao središnje mjesto narativa izloženo je kao tableau neprestane prijetnje i scenska slika koja u gledateljevu oku uvijek ostaje nepotpuna u svojoj poetičnosti, uvijek nedovršena u iščekivanju vizualnog opuštanja, nejasna uslijed prevelike vidljivosti.

BADco. je kolaborativna izvedbena skupina koja radi u Zagrebu. Jezgru skupine čine: Ivana Ivković, Ana Kreitmeyer, Tomislav Medak, Goran Sergej Pristaš, Nikolina Pristaš i Zrinka Užbinec. Od svog osnutka u 2000. godini, BADco. se kroz suradnju troje koreografa/plesača, dvoje dramaturga i jednog filozofa, uz producenta skupine, sistematično bavi istraživanjem protokola izvođenja, predstavljanja i gledanja strukturirajući svoje projekte unutar različitih formalnih i percepcijskih odnosa i sklopova. Rekonfiguracija etabliranih odnosa izvedbe i publike, propitkivanje perspektivnih datosti i arhitektonike izvedbe, problematizacija komunikacijskih struktura – sve to čini BADco. međunarodno relevantnim umjetničkim fenomenom i jedinstvenim izvedbenim doživljajem.

Režija: Goran Sergej Pristaš

Dramaturgija i tekst: Goran Ferčec • Koreografija i izvedba: Nikolina Pristaš, Zrinka Užbinec, Ana Kreitmeyer • Tekstualni prilozi i izvedba: Petar Milat • Glazba i izvedba: Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz • Crteži i scena: Siniša Ilić • Kostimografija: Silvio Vujičić • Oblikovanje svjetla: Alan Vukelić • Oblikovanje zvuka: Jasmin Dasović • Maska: Iva Dežmar • Produkcija: Lovro Rumiha • Posebna zahvala: Maria Tsitroudi, Anders Paulin

•••

U predstavi su korišteni fragmenti tekstova: Albert Camus: Stranac, preveo Zlatko Crnković • Albert Camus: Ljeto u Alžiru, prevela Višnja Machiedo • Mahmud Derviš: Lična karta, preveo Mirza Sarajkić

Knige koje su inspirirale projekt: Akira Mizuta Lippit: Atomic Light (Shadow Optics) • Georges Didi-Huberman: Poput krijesnica, prevela Sana Perić • Alexander Garcia-Düttmann: Visconti – uvidi u krvi i mesu, preveo Dalibor Davidović

U predstavi se koristi film Ante Verzottija Juke box, 1966.

•••

Premijera održana 27. i 28. lipnja 2015. u Zagrebačkom plesnom centru, Ilica 10, Zagreb • Predstava je pripremana u prostoru – Mjesna uprava “Stjepan Radić” i Centar za kulturu Novi Zagreb • Projekt je podržan od: Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH i Zagrebačkog plesnog centra • Projekt je ostvaren u koprodukciji s Festivalom Perforacije udruge Domino

PETAK, 26. svibnja 2023.

Filodrammatica

Žiga Divjak: Krize

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

U životu se stalno suočavamo s raznim krizama, osobnim, poslovnim, društvenim, političkim, izbjegličkim, zdravstvenim, egzistencijalnim, itd. Iza svih njih vreba jedna koja je možda i najveća u povijesti čovječanstva: ekološka. Ipak, usprkos njenoj ozbiljnosti, ponestaje nam energije da se uhvatimo u koštac s novim krizama koje se stalno pojavljuju, dok uporno pokušavamo održati postojeću situaciju … zaboravljajući, pritom, da kriza može predstavljati izvanredno vrijeme u kojem ideje koje inače djeluju nemoguće, postaju moguće. Ključno pitanje je: koje ideje? One koje bi jamčile veću sigurnost, zaštitu, zdraviji život i opću dobrobit, ili one koje bi trebale donijeti još veće bogatstvo ionako već nezamislivo bogatima?

Predstavom Krize, Žiga Divjak i njegov tim bave se svim tim pitanjima i preispituju ljudsku spremnost na suradnju, kao i potrebu da na nov način pristupimo prirodi i shvatimo da ona nije resurs, već dio naše obitelji.

Žiga Divjak je na slovensko kulturno polje zašao još kao student trilogijom Neposredno prije revolucije (2013.-2015.), koja mu je donijela Prešernovu nagradu i s kojom je nastupao u Njemačkoj i Hrvatskoj. Njegova društveno angažirana pozicija i senzibilnost u vezi s gorućim društvenim pitanjima osigurale su mu režije u Mladinskom gledališču, Institutu Maska, Prešernovom gledališču u Kranju, Cankarjevom domu, te ljubljanskom SNT Drama i Mestnom gledališču, i donijele nekoliko nagrada na Borštnikovim susretima, vodećem festivalu slovenskog kazališta: nagradu za najboljeg redatelja za predstavu Čovjek koji je gledao svet (Mladinsko, 2017.), veliku nagradu za predstavu 6 (Nova pošta, 2018.), kao i za predstavu Gejm (Nova pošta, 2020.). Godine 2020. režirao je predstavu Vrućina koja se bavi temom klimatskih promjena.

Režija: Žiga Divjak

Glume: Sara Dirnbek, Iztok Drabik Jug, Klemen Kovačič, Draga Potočnjak, Katarina Stegnar, Vito Weis, Gregor Zorc • Pripovjedač: Blaž Šef • Dramaturgija: Goran Injac • Scenografija: Igor Vasiljev • Kostimografija: Tina Pavlović • Glazba i zvuk: Blaž Gracar • Oblikovanje svjetla: David Orešič • Snimanje pripovijedanja i postprodukcija: Silvo Zupančič • Prijevod radnog materijala na slovenski: Tina Malič • Lektorica (slovenska verzija): Mateja Dermelj • Lektorica (engleska verzija): Nataša Hirci • Producentica: Tina Dobnik

•••

Koprodukcija: Slovensko mladinsko gledališče, Maska Ljubljana, Bitef (Beograd) i Udruga Domino (Zagreb) • Koprodukcija je dio europskog projekta ACT — Art, Climate, Transition, koji povezuje umjetnost i aktivizam s ekologijom i pravednom tranzicijom

•••

Temeljeno na motivima iz knjiga Manje je više Jasona Hickela i Gljiva na kraju svijeta Anne Lowenhaupt Tsing

SUBOTA, 27. svibnja 2023.

Filodrammatica

Olga Dimitrijević i Maja Pelević: Svijet bez žena

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Žene i rad – tema je u fokusu projekta Svijet bez žena, čije autorice polaze od istraživanja strukturalnih nejednakosti u srpskom kazalištu: neravnopravnosti žena, nejednakih nadnica, normaliziranog nasilja, reprodukcije patrijarhalnih kapitalističkih obrazaca, i dolaze do pitanja: „Tko ima pravo na rad, u kojim uvjetima i koliko za to treba biti plaćen?“ Predstava preispituje koji su uopće dometi angažirane umjetnosti danas, kao i na koji način ljubav (prema umjetnosti) predstavlja najpodmukliji izvor društvene represije.

Iako sa svojim zakonitostima, specifičnostima i statusom djeluje da je izmješteno iz „normalnog“ života, kazalište funkcionira kao odličan case study za šire društvene procese. Stoga se pitanje žena i rada ne tretira samo u okviru kazališnog konteksta, već kao ključni motiv za promišljanje nekih budućih emancipacijskih politika. Ako u kazalištu, u kojem zamišljamo drugačije i nove svjetove, ne možemo nadići odnose moći i smisliti nove modele, kako ćemo to uspjeti u stvarnom svetu? Predstava ide izvan prebrojavanja, kvota i okvira liberalnog feminizma, pokušavajući otvoriti prostor za zamišljanje političkih i afektivnih akcija koje interveniraju u postojeći sustav i strukture nejednakosti. Možemo li ponovo zamisliti sindikalnu borbu u teatru? A sindikat žena? Šta ako bi žene u teatru stupile u generalni štrajk? Bi li to bilo zbog niskih plaća ili zbog seksizma i mizoginije kojima su neprestano izložene? Slalom kroz ove teme vodi nas do pokušaja traganja za novim jezikom, koji je i politički, i kazališni i poetski – novi jezik žena, rada i ljevice za dane koji dolaze.

Maja Pelević je diplomirala dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu i doktorirala na Odsjeku za teoriju umjetnosti i medija na Univerzitetu umjetnosti u Beogradu. Njene drame (Pomorandžina kora, Ja ili neko drugi, Bolivud, Beograd-Berlin, Možda smo mi Miki Maus…) prevedene su na brojne svjetske jezike, igrane širom Srbije i Europe i objavljene u brojnim antologijama. Od 2012. bavi se i režijom, autorskim projektima (Oni žive, Posledice, Nema nade, Sloboda je najskuplja kapitalistička reč, Lounli plenet) i izvodi svoje komade. Dobitnica je brojnih značajnih nagrada, među kojima su i „Borislav Mihajlović Mihiz“ za dramsko stvaralaštvo i Sterijina nagrada za najbolji suvremeni tekst za drame Pomorandžina kora i Poslednje devojčice. Živi i radi u Beogradu i Bečićima. Priželjkuje apokalipsu.

Olga Dimitrijević, rođena 1984. u Beogradu, SFRJ. U svojem radu istražuje teme društvenih borbi i nepravdi, ženskog prijateljstva i solidarnosti, kvir historije, granica političke imaginacije i mogućnosti boljeg sveta. Autorica je brojnih drama (Moja ti, Narodna drama, Radnici umiru pevajući…) i autorskih projekata (Crvena ljubav po romanu Aleksandre Kolontaj, Sloboda je najskuplja kapitalistička reč, Lepa Brena prodžekt /s Vladimirom Aleksićem/, Lounli planet /s grupom autora/, Radio Šabac, Drama o kraju sveta). Dramaturginja je na brojnim predstavama u zemlji i inozemstvu, i dobitnica nekoliko nagrada za svoj rad. Učesnica je Međunarodnog foruma Teatartrefena 2019. godine. Živi i radi između Beograda i Rijeke. Često sanja revoluciju.

Koncept, tekst i izvedba: Olga Dimitrijević i Maja Pelević

Koreografija i scenski pokret: Igor Koruga • Glazba: Anja Đorđević, Vladislav Rac • Video: Deana Petrović • Kostim: Selena Orb • Dizajn svjetla: Nikola Zavišić

•••

U predstavi su korišteni tekstovi Silvije Federici, Angele Dimitrakaki, Valerije Graziano, Katje Praznik, Danielle Child, Helene Reckitt i Jenny Richards • U predstavi se koristi pjesma grupe Lira Vega – Posledice rada

•••

Premijera: Centar za kulturnu dekontaminaciju, 27. rujna 2022. • Predstava je osvojila Nagradu publike na Festivalu Bitef 2022.

NEDJELJA, 28. svibnja 2023.

Filodrammatica

Christian Guerematchi: Pokret nesvrstanih

Foto: Matija Zanoškar / Drugo more (Flickr galerija)

Plesno-kazališni solo Pokret nesvrstanih umjetnička je potraga za crnačkim europskim identitetom i istraživanje kodova crnačkog i queer tijela. Kroz pokrete i zvukove afričke dijaspore, Christian Guerematchi istražuje rodnu fluidnost. Naslov predstave inspiriran je Pokretom nesvrstanih iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji je imao važnu ulogu u borbama za neovisnost u zemljama tzv. Trećeg svijeta, a čiji je suosnivač bio jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito. Važan izvor inspiracije je i knjiga Tito u Africi: Slike solidarnosti (2017.) koja opisuje Titove pokušaje dekolonizacije svijeta. Polazeći od Titove afrofuturističke utopije, Guerematchi otkriva utjelovljenje kulturnih kodova izgubljenih u prostoru i vremenu.

Guerematchi neprestano mijenja svoj identitet, ali čini se da mu nijedna uloga ne pristaje, jer njegovo tijelo kao da želi pobjeći od forme u koju su uliveni njegovi pokreti. Ova dvostruka svijest od plesača zahtijeva besprijekorno tehničko majstorstvo, budući da se čini da je plesač upleten u vlastitu fizičku strukturu, ali nam uvijek daje osjećaj da on ima kontrolu.

–Theaterkrant NL

Christian Guerematchi je rođen u Mariboru, u Sloveniji – u nekadašnjoj Jugoslaviji. Ima istočnoeuropske i srednjoafričke korijene. Nakon završenog baletnog konzervatorija radio je s Nacionalnim baletom u Mariboru, s Ballet Kiel (Njemačka) i Compagnie Thor u Bruxellesu (Belgija). Od 2006. godine živi u Nizozemskoj, gdje radi s koreografima kao što su Nicole Beutler, Emio Greco i Pieter C. Scholten. Pohađao je propedeutsku godinu na Sveučilištu u Amsterdamu na području kazališnih studija. Godine 2012. nominiran je za najbolju plesnu izvedbu za nagradu De Zwaan za ulogu u filmu ROCCO Emija Greca i Pietra C. Scholtena. Autorske nastupe započeo je s White Noise (2019.) u suradnji s Otionom, a nastavio sa solo nastupom Pokret nesvrstanih (2020.), prvi dio šireg istraživačkog projekta Epistemologija tijela, koji se fokusira na naracije o crnom tijelu. Njegova posljednja predstava je Hissy Fit – An Echo Between Bodies (2022).

Koreografija i izvedba: Christian Guerematchi

Dizajn zvuka: Shishani Vranck • Tekst i dramaturgija: Gita Hacham • Kostimi: Jonathan Ho • Dizajn svjetla: Mathisse Coornaert

•••

Produkcija: ICK Amsterdam • Koprodukcija: Tour production, DVMSCO