Soft Skills (HRV)

NOVO: NEMA VIŠE RASPOLOŽIVIH MJESTA

četvrtak, 23. svibnja, u 20:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

*premijera

autori: Aleksandra Stojaković Olenjuk, Jelena Lopatić, Edi Ćelić

Foto: Karlo Čargonja

Danas razgovaramo o predstavi ‘’Soft skills’’, a s nama su redateljica i izvođači predstave Aleksandra Stojaković Olenjuk, Edi Ćelić i Jelena Lopatić.

Recite, odakle to ime ‘’Soft skills’’? Soft skills, moram reći da to malo podsjeća na soft porn, ima li to neke veze s tim?

Edi: Da, nema baš veze s tim. Možda Alex može odgovoriti?

Alex: Pojam soft skills propituje ono što naziv predstave označava, a prema Svjetskom Ekonomskom Forumu to je skup vještina o kojima će naša budućnost ovisiti. Dakle, to je pojam iz ekonomije, inače vezan uz prakse koje se tiču samozastupanja, self-brandinga, pitchinga, storytellinga. Nema veze s pornografijom, koliko ja znam…

Ma šta ste vi meni luckasti izvođači… I sexy… Mljac, mljac… Dakle, pozivamo publiku na ‘’Soft skills’’ i da vam bude jasno, nije soft – znamo već što, to ćete doma… Ovo je nešto jako, jako ozbiljno.

Alex: Pa ne znam je li ozbiljno, ali ovakav izvedbeni čin za cilj ima redefiniciju ustaljenih umjetničkih i kazališnih običaja koji u svojoj prirodi integriraju nasilna ponašanja pojedinca ili sustava samog, pod izlikom da su pri kvalitetnom umjetničkom radu dozvoljeni postupci koji bi u drugačijem društvenom kontekstu bili društveno ili čak kazneno sankcionirani.

Aha, dobro, dobro. Je li to istina ili nam sada isto glumite kad ste glumci? Kako mi znamo da nam sve ovo ne glumite?

Edi: /

Alex: /

Jelena: /

Dobro, kužim, nećete nam reći, što ste zločesti... Dakle, pozivamo publiku na ‘’Soft skills’’ i da vam bude jasno, nije soft – znamo već što, to ćete raditi negdje drugdje.

Alex: Htjela bih još samo nadodati kako sam promišljanjem o navedenom, u okviru umjetničke i poslovne pozicije autorskog tima, pokušala ustanoviti kojim mehanizmima već djelujemo pri obavljanju naše izvođačke djelatnosti. Ta potraga dovela me je do sudara apsurda i intime pa se tako izvedbeni sadržaj koji je nastao referira na sebe samoga, na autore koji ga proizvode i izvode te na izvedbenu scenu koja navedene vještine definira. Igrajući se montažom percepcije plasiranog sadržaja, kroz iskustvo izvedbe ostvarujemo neposredni kontakt s gledateljem koji razotkriva mehanizam izvedbe pa čak i onda ili naročito onda kad se čini da izvedbe nema.

Da. Da. Odlično. Baš oksimoron sve skupa. Dobro, ne morate nam sve reći, nešto ćemo i sami valjda… Lukavci, lije jedne.

Koncept: Aleksandra Stojaković Olenjuk

Režija: Aleksandra Stojaković Olenjuk

Oblikovanje teksta: Aleksandra Stojaković Olenjuk

Autori teksta: Aleksandra Stojaković Olenjuk, Edi Ćelić, Jelena Lopatić

Izvedba: Jelena Lopatić, Edi Ćelić, Aleksandra Stojaković Olenjuk

Oblikovanje zvuka: Nikica Jurjević

Oblikovanje svjetla: Alan Vukelić

Glazba: Nikica Jurjević

Scenografija: Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić

Grafički dizajn: Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić

Kostimografija: Ivan Botički

Izvršna producentica: Jelena Milić

Produkcija: Umjetnička organizacija Kabinet i Umjetnička organizacija Pierre Vally Teatar

Predstava je sufinancirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

Sloboština Barbie (HRV)

petak, 24. svibnja, u 20:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

autorica: Maša Kolanović

režija: Natalija Manojlović

Foto: Karla Jurić

Roman Sloboština Barbie prati ratnu svakodnevicu osnovnoškolaca u njihovom tranzitu iz sigurnosti i stabilnosti djetinjstva u svijet odgovornosti i nesigurnosti odraslih. Iako rata ima samo u odjecima, ta svakodnevica osjeća se u otkrivanju podruma, otkazivanju nastave, obvezi igranja s djecom izbjeglicama i njihovim bebama ćelavicama, dok se pravi smisao života nazire u posjedovanju originalne Mattelove Barbie.

Na sceni nema djece, ali ima u odraslima na sceni. Tročlana vokalno-instrumentalna skupina vodi nas vlastitim odrastanjem u koji rat sebično prodire. Na svom koncertu sviraju set direktno inspiriran iskustvima iz sloboštinskog nebodera – od čekanja zadnje epizode Twin Peaksa, Eurosonga, Dinastije, zračnih uzbuna i pada „zida zvuka“. U obiteljima koje bi i dalje vozile Renault 4 da nije postao antikvitet, stvarni odrasli bave se samo vijestima, zbog čega su lutke postale primjenjiviji modeli odraslih. Nisu se bavili ratom, prihvaćali su tranziciju preko noći i besprijekorno usvajali kapitalističke vrijednosti neopterećeni financijskim ograničenjima. Lažni Ken Dr. Kajfeš, najdraža glumica Barbi Crystal iz Dinastije, Ken od Ane M. s facom Roberta Redforda, Bornina Skiper na vespi nekog talijanskog policajca patuljastog gabora i cijeli grad Mattelovih originala profiterske kćerkice Dee, prezentiraju odraslu budućnost svjetliju nego što se prikazuje na Dnevniku.

Roman završava tamo negdje gdje je stao rat, a predstava počinje tridesetak godina kasnije nastavljajući živote likova koje je Maša stvorila. Osim što predstava glazbom reflektira vrijeme i priču iz romana, ulazi s njim u dijalog, nastavlja ga, razvlači, proširuje, stanjuje i čeka vidjeti što nam govori danas kad ga, uz čitanje, i gledamo i slušamo.

Prema romanu Maše Kolanović

Autorica adaptacije i redateljica: Natalija Manojlović

Autorica adaptacije i dramaturginja: Ivana Vuković

Producentica: Romana Brajša

Izvode: Maja Kovač, Damir Klemenić i Amanda Prenkaj

Autori glazbe: Ivana Đula i Luka Vrbanić

Kostimografkinja: Ana Fucijaš

Oblikovatelj svjetla: Igor Markić-Nikolac

Asistentica režije: Petra Pleše

Asistentice produkcije: Hana Zrnčić Dim i Dina Tudor

Fotografkinja: Karla Jurić

Dizajn: Verlauf

Produkcija: umjetnička organizacija Punctum i KunstTeatar

Predstava je nastala u koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum i KunstTeatra uz podršku Ministarstva kulture i medija, Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Spolni odgoj II: Borba (HRV, SLO)

NOVO: NEMA VIŠE RASPOLOŽIVIH MJESTA

subota, 25. svibnja, u 20:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

autorice: Tjaša Črnigoj, Sendi Bakotić, Vanda Velagić, Tijana Todorović, Lene Lekše

Foto: Nada Žgank

Nova pošta otvorila je sezonu 2022/2023. projektom koji istražuje seksualni užitak kao osnovno seksualno pravo u okviru ljudskih prava. Teme koje su kreatori i kreatorice proučavale su bolni spolni odnos i vaginizam*, pitanje pristanka, seksualni užitak žena s invaliditetom, alternativne seksualne prakse i povijest spolnog odgoja u Jugoslaviji. Ta serija predavanja-performansa izvedena je tijekom cjelodnevnog događaja u listopadu 2023.

„Seksualni užitak predstavlja fizičko i/ili psihološko zadovoljstvo dobiveno iz dijeljenih ili samostalnih erotskih iskustava, što uključuje misli, fantazije, snove i emocije. […] Seksualni užitak fundamentalni je dio seksualnih prava u okviru ljudskih prava.“ (Iz Deklaracije o seksualnom užitku)

Naši međuljudski odnosi i naša seksualnost (još uvijek) su pod utjecajem patrijarhalnih odnosa. Brojna svjedočanstva o seksualnom nasilju pokazatelj su koliko je mizoginija i dalje ukorijenjena u našem društvu. Istovremeno postoji manjak struktura koje bi seksualni užitak prepoznale kao važan izvor utjehe, zadovoljstva i osnaživanja, te u tom procesu prioritet dale društveno marginaliziranim pojedincima. Prikupljanjem osobnih priča i u suradnji sa stručnjacima, projekt daje prostor temi seksualnog užitka žena* te nudi različite perspektive na njega. Ova serija predavanja-performansa informirat će publiku te se istodobno pozabaviti temama seksualnog užitka s različitim izvedbenim praksama i strategijama.

*Vaginizam se smatra najtežom vrstom seksualne disfunkcije kod žena. Vaginizam uzrokuje grčenje i stezanje donjih mišića rodnice zbog čega se onemogućuje vaginalna penetracija čak ni kada žena to želi.

Peti i posljednji dio serije predavanja-performansa rekonstruira borbu za reproduktivna prava u Jugoslaviji, koja se samo implicitno dotaknula seksualnih prava, ali nam je omogućila da danas možemo razgovarati o spolnom užitku. Borba seže u vremena tijekom i nakon Drugog svjetskog rata kada je u tzv. epidemiji (neprofesionalnih) pobačaja život izgubilo mnogo žena. U to je doba pobačaj bio ilegalan i kažnjiv zatvorom, a koncept silovanja u braku pravno nije postojao. Biografije Vide Tomšič, partizanke i važne jugoslavenske političarke, te dr. Franca Novaka – Luke, partizana, važnog ginekologa i drugog supruga Vide Tomšič, prate razvoj politike koja je bila progresivna za to doba: razvijanje ideje o planiranju obitelji kao ljudskog prava te pravo na spolni odgoj koji nadilazi biološku koncepciju seksualnosti. U samo središte problema tako su postavljeni tzv. humani odnose između spolova. U doba kada društvo doživljava retradicionalizaciju, a politike preispituju pravo na siguran pobačaj i kontracepciju, kada se više ne podrazumijeva da žena ima pravo odlučivati što će sa svojim tijelom, čini se da borba nikad ne prestaje.

Redateljica i scenaristica: Tjaša Črnigoj

Autorica i izvođačica: Sendi Bakotić

Autorica i izvođačica: Vanda Velagić

Scenarij, scenografija, kostimografija: Tijana Todorović

Autorica i scenografija: Lene Lekše

Stručne suradnice: dr. Maja Vehar, Živa Novak

Glas Vide Tomšič: Draga Potočnjak

Glas Franca Novaka: Matej Recer

Glas Bake: Nina Skrbinšek

Glas Naratorice: Sara Horžen

Odabir glazbe: autori predavanja-performansa

Jezična savjetnica: Mateja Dermelj

Montaža i oblikovanje zvuka: Jure Vlahovič, Silvo Zupančič

Urednica weba: Tery Žeželj

Producentica: Tina Dobnik

Fotografkinja: Nada Žgank

Video urednica i snimateljica: Hana Vodeb

Voditelji tehnike za predstavu: Manca Vukelič, Igor Remeta

Oblikovanje svjetla: Tjaša Črnigoj, Igor Remeta, Manca Vukelič, Tijana Todorović, Lene

Lekše, Demijan Pintarič

Odnosi s javnošću: Urska Comino (Maska), Helena Grahek (Mladinsko)

Grafičko oblikovanje: Mina Fina – grupa Ee

Produkcija: Nova pošta (Maska Ljubljana in Slovensko mladinsko gledališče)

Koprodukcija: City of Women

Partnerstvo: Kolektiv Igralke

Priprema za sadašnje (HRV)

NOVO: NEMA VIŠE RASPOLOŽIVIH MJESTA

nedjelja, 26. svibnja, u 20:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

koreografija: Ana Kreitmeyer

Foto: Sven Deranja

Koji nam je odnos prema budućnosti? Predstava plovi od anksioznosti do borbenosti zaranjajući u mrak i povišeno svjetlo. Pogled u tamno nebo razjašnjava sve nedoumice.

Priprema za sadašnje bavi se pokušajem afektivnog snalaženja u izazovima koje klimatska kriza postavlja pred nas. Struktura se temelji na principu niza (afektivnih, kondicijskih, kognitivnih) vježbi kao pripreme za katastrofe koje možemo i ne možemo zamišljati na temelju trenutnih i onih prijašnjih, svjesno se poigravajući apsurdima i nemogućnostima takvog pothvata u kontekstu neizvjesnosti posljedica desetljećima dugog sporog nasilja fosilnog kapitala i logike ekstraktivizma. Uronjena u mrak i dozvoljavajući izboje bijelog svjetla, predstava je zainteresirana za preplavljujuće emocije koje nastaju u rasponu od tjeskobe preko indiferentnosti do spremnosti i borbenosti, prihvaćajući taj nered i njegovu nerazrješivost, kao i frustraciju proturječnih odluka o tome kako koristimo vrijeme sadašnjeg trenutka.

Priprema za trk, nestašicu ili vrućinu jednako je važna kao priprema za izdržjivost, zagrljaj i neodustajanje, u želji da prijateljska zajednica izdrži sve nadolazeće ritmove i izazove.

Koreografija: Ana Kreitmeyer

Izvedba: Ana Novković, Jovana Zelenović, Koraljka Begović, Margareta Firinger, Silvija Dogan

Dramaturginja: Nina Gojić

Prostor i kostim: Silvio Vujičić

Glazba: Neven Benko

Svjetlo: Igor Pauška

Video instalacija: Vanja Babić

Koreografija za video instalaciju: Zrinka Užbinec i Ana Kreitmeyer

Tehnička podrška: Jasmin Dasović

Producentica: Hana Zrnčić Dim

Asistentica dramaturgije: Margareta Sinković

Snimanje i montaža predstave: Dražen Žerjav

Prijateljica projekta: Zrinka Užbinec

Hvala: Nikolini Pristaš, Marku Crnčeviću, Draženu Šivaku, Sandra Banić Naumovski

Produkcija: Ana Kreitmeyer, UO Thearte

Koprodukcija: Domino i CM Ribnjak

Predstava je realizirana u koprodukciji festivala Perforacije i Mreže izvedbenih umjetnosti udruge Domino te u okviru rezidencijalnog programa Scena Ribnjak u suradnji sa Centrom mladih Ribnjak, uz podršku Zaklade Kultura nova, Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH i donaciju scenografskih elemenata tvrtke Pijole-G i STRABAG.

Video instalacija u predstavi i najavna medijska kampanja realizirana je kroz projekt Prijeteći hibridi koji je ostvaren uz podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.

Cure (HRV)

NOVO: NEMA VIŠE RASPOLOŽIVIH MJESTA

utorak, 28. svibnja, u 20:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

izvode: Kolektiv Igralke

režija: Tjaša Črnigoj

Foto: Dražen Šokčević

Dokumentarna predstava Cure nastaje prema ispovijestima žena tri generacija: izvođačica u njihovim tridesetima, njihovih majki koje imaju oko šezdeset godina i njihovih baka koje imaju oko osamdeset godina.

Nakon predstave Bakice (2020) ovo je druga suradnja riječkog Kolektiva Igralke i redateljice Tjaše Črnigoj. Ovog puta autorice se bave temama odrastanja, prvih seksualnih iskustava i spolnog odgoja nekoliko generacija žena. Zanima ih što različitim generacijama znači “izgubiti nevinost”, koliko ih je bilo strah neželjene trudnoće i kakvu su podršku imale u svojem otkrivanju spolnosti. Kroz intimno iskopavanje obiteljskih povijesti, autorice i izvođačice susreću i sram i užitak i šutnju, svejednako nudeći poziv na razgovor o stvarima o kojima inače ne pričamo.

Predstava Cure kroz osobne priče žena ocrtava promjenu vremena i društveno-političkih sistema. U Hrvatskoj su danas reproduktivna i spolna prava žena ozbiljno ugrožena i nameće se pitanje kamo idemo, hoće li odrastanje budućih generacija biti sve sličnije odrastanju naših baka? Osim kroz razgovore s bakama i mamama, autorice su se pri stvaranju predstave inspirirale i kroz radionice sa sadašnjim tinejdžericama koje odrastaju u Rijeci.

Cure se tematski nadovezuju na predavanje-performans Spolni odgoj II: Borba redateljice Tjaše Črnigoj koji je nastao u produkciji Nove pošte (Maska i Slovensko mladinsko gledališče) i Mesta žensk u Ljubljani te s njim čine diptih. Borba je dio šireg ciklusa predavanja-performansa o seksualnom užitku žena, nastao je u partnerstvu s Kolektivom Igralke te rekonstruira borbu za reproduktivna prava žena u Jugoslaviji.

Redateljica i dramaturginja: Tjaša Črnigoj

Autorice: Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Tjaša Črnigoj, Anja Sabol, Tijana Todorović, Vanda Velagić

Suautorica koncepta i scenografije, kostimografkinja: Tijana Todorović

Scenograf: Ivan Botički

Oblikovanje svjetla: Marin Lukanović, Tjaša Črnigoj

Autorica videa: Mara Prpić

Grafičko oblikovanje i ilustracija: Tanja Blašković

Tehnički voditelj predstave: Marin Lukanović

Igraju: Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Anja Sabol, Vanda Velagić

DJ na predstavi i inspicijent: Marin Butorac

Koprodukcija Umjetničke organizacije Kolektiv Igralke, HNK-a Ivana pl. Zajca i Zavoda VIDNE

Partneri: Slovensko mladinsko gledališče i MASKA Ljubljana

Present Past: izložba i radionica stripa s Aleksandrom Zografom (SRB)

petak, 24. svibnja, u 14:00-17:00

Gradska knjižnica Rijeka, Art-kvart “Benčić”, Viktora Cara Emina 1

izlagači: Ana Petrović, Boris Stanić, Dragana Kuprešanin, Danilo Milošev Wostok i Zlata Vojnić Kortmiš

mentor: Aleksandar Zograf

→ izložba je otvorena do 28. svibnja

→ radno vrijeme: ponedjeljak, utorak, srijeda i petak od 8:00 – 19:30, četvrtak od 10:30 – 19:30, subota od 8:00 – 13:00 sati

Ana Petrović: Savremeno areološko nalazište, detalj iz stripa

Stripovi koji se prikazuju nastali su pod mentorstvom Saše Rakezića (alias Aleksandar Zograf) u okviru regionalnog projekta Goethe-Instituta Jugoistočne Europe pod nazivom Present Past, koji kroz različite umjetničke formate promišlja kulturno-političke odnose unutar susjedstava država nekadašnje Jugoslavije.

Petero autora/ica iz Srbije u svojim radovima povezuje pojam „Kava“ – riječ koja na Balkanu ima poseban značaj i predstavlja više od običnog napitka. Ona je svakog inspirirala na drugačiji način: Boris Stanić je bio nadahnut arheološkim aspektima njene priče, Ana Petrović je sama krenula istraživati ostatke koje današnje „kavopije“ ostavljaju za sobom, Dragana Kuprešanin je o svemu tome razmišljala kroz iskustvo izbjeglice s ratnog područja a Danilo Milošev Wostok i Zlata Vojnić Kortmiš su se vratili duboko u socijalistički period.

Aleksandar Zograf također će održati popodnevnu strip-radionicu, zajedno sa strip-autorima i autoricama iz Srbije, Draganom Kuprešanin, Anom Petrović, Danilom Milošev Wostokom / Zlatom Vojnić Kortmiš. Radionica pod nazivom „Psihonaut“ polaznike će kroz autobiografski pristup potaknuti na izražavanje iskustava putem stripa, a prijaviti se putem ovog formulara mogu svi zainteresirani, bez obzira na dob i predznanje.

+++ Nakon strip radionice, ispred knjižnice se od 17 do 18 sati organizira razgovor i druženje s Aleksandrom Zografom i strip autorima i autoricama iz Srbije.

Present Past: Izložba fotografija (BiH)

petak, 24. svibnja, u 18:00

Galerija Principij, Pod voltun 4

→ izložba je otvorena do 29. svibnja

→ radno vrijeme galerije: radnim danima od 10:00–13:00, 17:00–20:00, subotom od 10:00–13:00 (nedjeljom i praznikom zatvoreno)

Foto: Mitar Simikić

Izložba Dijane Muminović i Mitara Simikića uz mentorstvo Ziyaha Gafića, direktora Fondacije “VII Akademije” nastala je kao dio dvogodišnjeg regionalnog projekta Goethe-Instituta   u Sarajevu.

Dijana Muminović i Mitar Simikić, oboje diplomci VII Akademije, pričaju svoje vlastite, intimne, tihe priče kroz nježan i sofisticiran vizualni jezik o svojoj prošlosti i sadašnjosti. Mitar Simikić minuciozno bilježi ljude i život rijeke Janje, poetski oslikavajući narušen pejzaž zagađen termoelektranom, stvarajući složenu simbiozu gorkog i lijepog, sjećanja na djetinjstvo uz rijeku i njezinu neprepoznatljivu promjenu.

Pripremajući cikluse posvećene obiteljskim korijenima s majčine i očeve strane, snažno obilježene katoličkom i muslimanskom vjerom, Dijana Muminović upoznaje Bosnu koju do tada poznaje samo kroz obiteljske priče. Fotografije svjedoče autentičnu svakodnevicu Olova i Zagrađa, bosanskih sela iz kojih potječe njezina obitelj, ostavljajući dojam univerzalnih emocija i životnih ciklusa, koji nadilazi religiju i lokaciju, jezik koji svatko od nas prepoznaje kao svoj.

Autori fotografija: Dijana Muminović i Mitar Simikić

Mentor: Ziyah Gafić, Fondacija “VII Academy”

Kustosi/Likovni postav: Claudia i Bruce Strong 

Koordinacija: Ajla Eljšani-Arnautlija, Fondacija VII Academy

Tehničar: Miro Šarić

Present Past: Panel diskusija na engleksom jeziku

subota, 25. svibnja, u 11:00

Gradska knjižnica Rijeka, Art-kvart “Benčić”, Viktora Cara Emina

gosti: Ziyah Gafić (fotograf, ravnatelj VII Akademije, BiH), Zorica Milisavljević(koordinatorica projekta, Goethe-Institut Beograd), Aleksandar Zograf / Saša Rakezić (autor stripa, Srbija), Zoran Žmirić (književnik, Rijeka)

moderatorica: Gordana Brkić Žagar

Panel nas vodi u raspravu o umjetnosti koja nam je sačuvala hladnu glavu u tranziciji. Zapitat ćemo naše goste kako su se nosili s promjenama i kakva nas budućnost čeka, koja je danas uloga umjetnosti u dijalogu prošlosti i sadašnjosti te koja je snaga umjetnosti u lakšem razumijevanju ne samo sadašnjosti nego i budućnosti.

Ziyah Gafić (1980.), sarajevski fotograf i ravnatelj Fondacije VII Akademija, nagrađivani je fotoreporter koji je izvještavao s brojnih ratnih žarišta.

Saša Rakezić (1963.) alias Aleksandar Zograf jedan je od najpoznatijih i najnagrađivanijih srpskih strip crtača, ilustratora i karikaturista. U svojim radovima često se bavi životom u Jugoslaviji i drugim svjetskim ratom, prvenstveno kroz živote i iskustva pojedinaca koje službena historiografija nije primjećivala.

Zoran Žmirić (1969.) je riječki književnik, kolumnist i glazbenik. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja i djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike. Prepoznat je kao antiratni pisac koji se u svojim radovima često suočava sa prošlošću.

Zorica Milisavljević, koordinatorica projekata u Goethe-Institutu Beograd s dugogodišnjim iskustvom,  koja se u svom radu u okviru institucije fokusira se na proces, participaciju, samoorganizaciju, eksperiment, transdisciplinarnost i zajednički stvaralački prostor.

Present Past: Prezentacija umjetničkih radova u javnom prostoru uz šetnju i razgovor

nedjelja, 26. svibnja, u 17:00

Exportdrvo, Grobnička riva bb

instalacija u javnom prostoru

→ Darko Aleksovski (MK): Daydream Concrete Utopia

→ Ivana Mirchevska (MK): The Horizon is Not an Image I Can Arrest

Darko Aleksovski: Daydream Concrete Utopia

Kao prilika za upoznavanje prostornih intervencija umjetnika Darka Aleksovskog i umjetnice Ivane Mircevske održat će se vođena šetnja prostorom riječke Delte u suradnji s udrugom Urbani separe. Šetnja će posjetitelje upoznati s kontekstom ovog atipičnog dijela grada Rijeke, kao i načinima na koje su umjetnici svojim radovima reagirali na isti.

Daydream Concrete Utopia umjetnika Darka Aleksovskog promišlja o neprekidnim migracijama koje se odvijaju između vode i kopna. Nizovi zastava namjerno su postavljeni na različita mjesta kao poticaj za šetanje, gledanje i lutanje. Projekt je izvorno zamišljen u kontekstu odnosu mora i novca, kao i na temelju kolektivne nostalgije za različitim trenucima u lokalnoj i regionalnoj kolektivnoj povijesti te hijerarhijama koju takva dihotomija stvara među geopolitičkim i socijalnim identitetima.

The Horizon is Not an Image I Can Arrest umjetnice Ivane Mirchevske javna je umjetnička instalacija koja prikazuje digitalni print, te služi kao oznaka fragmentiranih tkiva sjećanja, zrcalo koje odražava nebo koje se izlijeva preko mora, te metalni obod koji služi kao razdjelnik meridijana. Ovaj neobičan ansambl površina ima proročku namjenu, omogućujući prostorno istraživanje tjelesnih i materijalnih ograničenja putem inherentnih sustava dijeljenja, izračuna i projekcija. Kakve slike proizvode horizonti i kako nas oni nadahnjuju? Konceptualno, horizont je apstraktno matematičko sredstvo za vizualizaciju koje u prvi plan postavlja materijalne i diskurzivne aparate koji oblikuju obrise našeg političkog, kulturnog i intimnog krajolika, te tako intervenira u načine na koje mislimo, osjećamo, krećemo se i djelujemo. Rad je posvećen načinu na koji se fragmentirani horizonti instrumentaliziraju i politiziraju, te razmišlja o tome kako se tokovi kontrole koji upravljaju našim svjetskim kretanjima mogu zamijeniti blažim, intimnijim i nepredvidljivijim plimama.

Mentor: Gjorgje Jovanovik

U suradnji s udrugom Urbani separe

Present Past: Književni café

utorak, 28. svibnja, u 18:00-20:00

Gradska knjižnica Rijeka, Art-kvart “Benčić”, Viktora Cara Emina

čitanja kratkih priča iz Rijeke i razgovor

sudjeluju: autorice Iva Mladenić, Marija Rađa, Sandra Kordić, Lara Vrsalović i mentor Zoran Žmirić

moderatorica: Dunja Matić Benčić

Čitanje u zagrebačkoj Booksi, foto: Katarina Zlatec 

U riječkoj se knjižnici predstavljaju priče nastale na radionici kratke priče sa književnikom Zoranom Žmirićem u sklopu dvogodišnjeg regionalnog projekta Goethe-Instituta Present Past. Ideja projekta ostvarena je kroz niz umjetničkih radionica na temu sadašnjosti i prošlosti, koje se međusobno inspiriraju i nadovezuju, tvoreći pritom svojevrsni lanac.

Prva u nizu takvih radionica održana je u Rijeci, a polaznice radionice, Sandra Kordić, Iva Mladenić, Marija Rađa i Lara Vrsalović za inspiraciju su koristile pojmove koji su povezivali i sudionike/ce projekta u ostalim zemljama: pasoš/rad, more/novac, kava/sigurnost. Koje su ideje nastale tijekom radionica i na koje su načine ti pojmovi inspirirali autorice za stvaranje sjajnih priča, saznat ćemo u razgovoru s autoricama i mentorom.