U serijalu Dopolavoro – iza scene predstavljamo priče o tome kako su nastali i razvijali se pojedini umjetnički projekti i radovi u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

U nastavku doznajte više o projektu Terra Effluviens autora i kustosa Nikole Bojića.

 
DIJAGRAMIRANJE ANTROPOCENA  DISKURZIVNI PROGRAM I IZLOŽBA

2019 / 2020

 

Projekt Terra Effluviens temelji se na rijetkom arhivskom materijalu – studiji Sistematizacija fenomena čovjekove sredine iz 1971. godine arhitekta Branka Petrovića. Objavljena u Jugoslaviji usred hladnoratovske napetosti, brojnih tehno-futurističkih vizija i rastućih ekoloških problema, ova studija predstavlja jedinstven slučaj. Radi se o složenoj viziji planetarne budućnosti, razrađenoj kao skup ekosistemskih modela, vizualno predstavljenih kroz seriju dijagrama koji pružaju uvid u isprepletenost ljudskih, tehnoloških i prirodnih sustava. Upravo ovi dijagrami koji su sve do so sad bili skriveni u arhivima, potaknuli dvadesetak domaćih i stranih umjetnika, dizajnera, teoretičara, arhitekata i znanstvenika da studiju koriste kao sofisticirani „diskurzivni uređaj” pomoću kojeg se može preispitati odnos prostora, tehnologije i čovjeka u eri ekološke krize.  

Autor i kustos projekta: Nikola Bojić, predavanje o studiji i dijagramima, Moderna Museet, Stockholm, 2019.

Nakon skoro pola stoljeća od njihove izvorne objave, projekt Terra Effluviens vraća originalne dijagrame u (novi) život, pri čemu Rijeka kao mjesto zbivanja ima poseban značaj. Naime, sa svojim vodenim (morskim i riječnim) ekosustavima, premreženim gustom infrastrukturom, originalna studija je analizirala upravo Rijeku kao složen teritorij kroz koji se može spekulirati o mogućim ekološkim budućnostima. Pojam „rijeka“ se pritom ne razumijeva isključivo kao vodotok, već kao terra effluviens, zemlja u permanentnom tekućem stanju, sistem međuzavisnih ljudskih i prirodnih sustava koji definiraju grad i daju mu život.
 

Terra Effluviens – teritorij tokova

 
Projekt je organiziran u dvije osnovne cjeline – diskurzivnoj i izložbenoj.

Diskurzivna cjelina odvila se u prostoru riječke Filodrammatice od 19. do 21. studenog 2019. Program seminara razvijao se oko triju tema – SUSTAVI (systems) (predviđanje budućnosti, kibernetika i teorija ekosustava); TOKOVI (flows) (Rijeka kao adekvatan ambijent za raspravu o tokovima društvenih, industrijskih i algoritamskih krajolika) i  VRSTE (species) (problem održivosti kroz nove oblike “suradnje” ljudi i drugih bioloških vrsta).

Foto: Petra Šporčić / Drugo more (Flickr galerija)

U trodnevnom programu terenskih istraživanja, dizajnerskih spekulacija i teorijskih diskusija sudjelovali su Gediminas Urbonas (MIT, Cambridge), Damir Ugljen, Armina Pilav (University of Sheffield), Martin Guinard (ZKM, Karlsruhe), Miro Roman (ETH, Zurich), Merve Bedir (Hong Kong University), Ivica Mitrović (Sveučilište u Splitu), Donato Ricci (SciencesPo, Paris), Louise Carver (Lancaster University), Gary Zhexi Zhang, Jamie Allen (FHNW, Basel), Idis Turato (Sveučilište u Zagrebu), Ida Križaj Leko (Delta Lab, Rijeka), Damir Prizmić (Radiona Makerspace, Zagreb), Damir Gamulin (000, Zagreb), Boštjan Surina (Prirodoslovni muzej Rijeka).

 
Diskurs razvijen na trodnevnom seminaru u drugoj fazi projekta transkribira se u tok tekstualnih podataka koji zajedno s arhivskim izvorima ulaze u ML (machine learning) model. Ovaj model s jedne strane prati kustoski definiranu komunikacijsku logiku pozvanih sudionika-autora (2019.), a s druge se strane organski nadograđuje na pojedine Petrovićeve dijagrame objavljene u izvornoj studiji (1971.). Rezultat je nova forma umjetne inteligencije (AI), odnosno “živog” hibridnog entiteta s kojim je moguće komunicirati u realnom vremenu i koji postaje jedan od glavnih aktera izložbe, koja je u fokusu druge faze projekta.

Modeliranje AI sustava povezivanjem triju modela u niz: struktura psiho medija (Petrović, 1971.), diskurzivnog ML modela (Bojić, 2020.), struktura tehno-medija (Petrović, 1971.).

 Vizualizacija analize tekstualnih podataka generiranih od strane od pojedinih autora-predavača u sklopu seminara Terra Effluviens održanog u Filodrammatici, studeni, 2019. Autor: Miro Roman

 

Drugi dio izložbe je zvučni krajolik nastao sonifikacijom podataka i site-specific zvučnim snimkama specifičnih riječkih lokacija. Odabir lokacija također se temelji na preklapanju nekoliko izvornih dijagrama iz 1971. sa suvremenim prostornim podacima, što rezultira novom zvučnom topografijom Rijeke koju je moguće istražiti kroz interaktivnu, višekanalnu zvučnu instalaciju.

Zvučni uzorci nastali su sondiranjem određenih lokaliteta i sonifikacijom prostorno-specifičnih podatkovnih tokova u realnom vremenu

 

Interaktivna instalacija koja taktilnim istraživanjem tijela hibrindnog entiteta – Homo Effluviensa posjetiteljima izložbe omogućuje uron u zvučnu topografiju Rijeke u realnom vremenu.

 

Autor i kustos projekta: Nikola Bojić

Dizajn dijagrama i arhivski materijal: Branko Petrović (1922.-1975.)

Dizajn izložbe i grafički dizajn: Damir Gamulin, Damir Prizmić 

Terensko istraživanje i audio zapisi: Ivo Vičić 

Dizajn zvuka, hardware i sonifikacija podataka: Miodrag Galović

Dizajn i programiranje AI modula: Miro Roman

Istraživači / autori prezentacija: Gediminas Urbonas, Damir Ugljen, Armina Pilav, Martin Guinard, Miro Roman, Merve Bedir, Ivica Mitrović, Donato Ricci, Louise Carver, Gary Zhexi Zhang, Jamie Allen, Idis Turato, Ida Križaj Leko, Boštjan Surina

 

Terra Effluviens je dio programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

 

   

Nikola Bojić je istraživač fokusiran na odnos prostora i tehnologije. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest umjetnosti i informacijske znanosti, a poslijediplomski studij završio je na Harvard Graduate School of Design. Izlagao je na brojnim međunarodnim seminarima znanstvenim konferencijama (najrecentije pozvano predavanje unutar Critical Zone, seminara Bruna Latoura, pri ZKM; Karlsruhe), kao i umjetničkim i arhitektonskim izložbama, uključujući najrecentije izložbe u Moderna Museet-u u Stockholmu, Milanski trijenale i Venecijanski bijenale gdje je vodio istraživanja unutar kustoskog tima za Litvanski nacionalni paviljon. Kao predavač na School of Architecture + Planning na sveučilištu MIT, sukreirao je i vodio kolegij Advanced Studio in Production of Space koji se bavio tehno-politikom modela i modeliranja. Do sad je objavio niz znanstvenih i stručnih članaka, autor je knjige umjetnika Excavations: The Sinking Gardens te gostujući urednik 96. broja časopisa Život umjetnosti koji se bavio problematikom teritorija. Kao ekspert za prostorna pitanja ili umjetnički voditelj sudjelovao je u nekoliko europskih projekata, a na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu radio je kao istraživač na polju digitalne humanistike (projekt ARTNET). Trenutno je asistent na katedri za teorijske predmete na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te pridruženi istraživač na programu Art, Culture and Technology pri MIT School of Architecture + Planning.
Nikola Bojić, foto Petra Šporčić

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV