Otvorenje izložbe ‘Snađi se druže’ u Fildorammatici. Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Devetnaesto izdanje manifestacije Moje, tvoje, naše održat će se u Filodrammatici od 7. do 9. studenog 2024., pod naslovom Snađi se druže.

Kroz grupnu izložbu (od 7. do 28. studenog) i dvodnevni simpozij (8. i 9. studenog), program označava završetak dvogodišnjeg međunarodnog projekta Figure it Out: The Art of Living Through System Failures (Snađi se druže: Umjetnost življenja kroz rupe u sustavu).

Projekt Snađi se druže je u koordinaciji Drugog mora, u partnerstvu s organizacijama Labomedia (Francuska), VEKTOR (Grčka), Unfinished Foundation (Malta) i Kiosk (Srbija), istraživao prakse i fenomene nebrige sustava i institucija prema pojedincima ili čitavim zajednicama,s naglaskom na načine na koje se ljudi u tom kontekstu snalaze i odupiru institucionaliziranom zanemarivanju i neprijateljstvu. VIŠE ↴

PROGRAM

MOJE, TVOJE, NAŠE 2024

Snađi se druže

 

IZLOŽBA

7. – 28. 11. 2024.

☛ Galerija Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

 

OTVORENJE IZLOŽBE:

četvrtak, 7. studenog, od 19 sati

 

RADNO VRIJEME GALERIJE:

pon-pet od 11 do 13 i od 17 do 20 sati

sub od 17 do 20 sati

 

IZLAŽU:

!Mediengruppe Bitnik, RYBN.org, Kiosk, Škart, Tania El Khoury, Istraživačka grupa Snađi se druže

 

**************

 

SIMPOZIJ

8. – 9. 11. 2024.

☛ velika dvorana Filodrammatice, Korzo 28/1, Rijeka

 

Petak, 08.11.

11 – 14h  –  ETHICS OF REFUSAL

uvodno izlaganje i radionica – Mara Ferreri i Irene Peano

 

18 – 20.30h  – THEORY AND POLITICS OF ILLEGALISM

uvodno izlaganje  – Valeria Graziano

Keynote predavanje – Delio Vasquez: Intercommunialism, the Internal Colonization of Europe and the Criminal Construct

Keynote predavanje – Amit Rai: How to do things with attention?

 

Subota, 09.11.2024.

 

11 – 13h –  STORYTELLING

uvodno izlaganje – Tomislav Medak

razgovor s umjetnicima  – sudjeluju: !Mediengruppe Bitnik, RYBN.ORG, Kiosk, Škart i ostali

 

**program se održava na engleskom jeziku

 

 

O IZLOŽBI:

U Galeriji Filodrammatica bit će predstavljeni radovi međunarodnih umjetnika i skupina !Mediengruppe Bitnik, RYBN, Kiosk, Škart i Tanie El Khoury, kao i rezultati istraživačke grupe Snađi se druže, koju čine Mara Ferreri, Valeria Graziano, Marcell Mars i Tomislav Medak.


→ PREDSTAVLJENI RADOVI / UMJETNICI:

Ghost Work | !Mediengruppe Bitnik
video instalacija

2023 – 2024

 

U radu Ghost Work, !Mediengruppe Bitnik istražuje inventivne prakse koje osmišljavaju ljudi s malo ili nimalo moći u trenucima kada se nađu iznevjereni od strane sustava.

Ghost Work prati !Mediengruppe Bitnik u kupnji pristupa aktivnom računu jednog freelancera iz Ukrajine na platformi za freelance rad Upwork. Korištenjem aplikacija za dopisivanje poput Telegrama, kroz transakcije je moguće pratiti tržište takvih računa za obavljanje honorarnih poslova. Kako bi povećali svoju zaradu, radnici iz zemalja s nižim prihodima “unajmljuju” račune od korisnika iz područja s višim prihodima. Iako poslodavci određuju plaću, većina tvrtki je za sličan posao spremna više platiti honorarnim radnicima na daljinu iz zemalja s višim prihodima, nego njihovim kolegama iz zemalja s navodno nižim troškovima života. Računi se mogu unajmiti ili izravno kupiti od radnika iz željenog dijela svijeta. Mjesečni najam iznosi najmanje 100 američkih dolara, dok neki računi dosežu i do 400 dolara, ovisno o reputaciji s kojom dolaze. Brokeri računa obično nude i bankarske usluge ili prodaju Payoneer ili Wise računa za potrebe isplate, što je posebno važno za radnike iz zemalja s ograničenim pristupom bankarskom sustavu. Kako bi izbjegli zabranu korištenja unajmljenog računa, radnici moraju paziti da njihovi podaci o lokaciji odgovaraju onima navedenima na računu, što se obično postiže VPN-om koji osigurava broker računa.

S radom Ghost Work, !Mediengruppe Bitnik dokumentira navedene resurse i mehanizme kao strategije preživljavanja koje pomažu radnicima da se snađu u globalnoj ekonomiji honorarnih poslova, o kojoj ovise i koja im omogućuje vrlo malo slobode.

!Mediengruppe Bitnik (čita se “ the not Mediengruppe Bitnik”) su suvremeni umjetnici koji rade na i s internetom. Njihova praksa se širi od digitalnih do fizičkih prostora, često namjerno primjenjujući gubitak kontrole kako bi time izazvali uspostavljene strukture i mehanizme. Njihovi radovi postavljaju temeljna pitanja o suvremenim problemima. U prošlosti su bili poznati po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, fizičkom glitchanju zgrade i slanju paketa s kamerom Julianu Assangeu u ekvadorsku ambasadu u Londonu. Godine 2014., uposlili su bota nazvanog „Random Darknet Shopper“ da tri mjeseca sumanuto kupuje po bespućima Darkneta, gdje je nasumično pokupovao predmete kao što su ključevi, cigarete, tenisice i ecstasy, koje je potom slao izravno u prostor galerije u kojoj je trajala izložba. Radove su prikazivali diljem svijeta, a nedavno su izlagali na izložbama u prostorima i na događajima kao što su: Aksioma Ljubljana, Pinakothek der Moderne Munich, CAC Shanghai, House of Electronic Arts Basel, Super Dakota Brussels, Kunsthaus Zurich, Onassis Cultural Center Athens, Public Access Gallery Chicago, Fondazione Prada Milano, Shanghai Minsheng 21st Century Museum i Tehran Roaming Biennial. Dobitnici su brojnih nagrada, među kojima su Swiss Art Award, PAX Art Award, Prix de la Société des Arts Genève, Golden Cube Dokfest Kassel i Honorary Mention Prix Ars Electronica. !Mediengruppe Bitnik čine Carmen Weisskopf i Domagoj Smoljo, a trenutno žive i rade u Berlinu.

Algoffshore | RYBN.ORG
5 ploterom otisnutih printova, 5 UV lampa

2017 – u trajanju

 

Algoffshore je set alata za optimizaciju pravnog okruženja, zasnovan na praksama izbjegavanja plaćanja poreza od strane bogataša i multinacionalnih kompanija (anonimizacija i utajivanje poreza putem trustova i fiktivnih kompanija, umjetnost ili kriptovalute kao mehanizmi za pranje novca, zastave pogodnosti za zaobilaženje društvenih i ekoloških normi).

Sastavljen od pet algoritamskih dijagrama trikova i taktika, Algoffshore naizgled djeluje kao čista suprotnost kolektivnom istraživanju projekta Snađi se druže, budući da je optimizacija poreznog sustava zapravo sam sustav. Ipak, u svojim zamršenostima, serija Algoffshore – onima koji pažljivo gledaju – pruža informacije o nekoliko frontova protiv financijskog tehno-kapitalizma, otkrivajući više o tehničkoj infrastrukturi, pravnoj osobnosti ekoloških zajednica i radikalnoj transformaciji poimanja vlasništva.

Drugi je kartografski sloj, onaj koji opisuje kontra-sustave, skriven unutar samih Algoffshore dijagrama. Skrivanje mapa unutar mapa inspirirano je tajnom mrežom Underground Railroad, čije bi mape otkrile informacije samo onima koji su unaprijed upozoreni na njihov sadržaj, dok bi neupućenima kritične informacije ostale nevidljive.

Osnovan 1999. godine, RYBN.ORG je umjetnički kolektiv sa sjedištem u Parizu koji provodi izvandisciplinarna istraživanja složenih odnosa između tehnologija i ekonomije. Kolektiv istražuje iznimno komplicirane sociopolitičke i tehničke fenomene poput visokofrekventnog trgovanja, tržišnih infrastruktura subsekundne brzine, kibernetičke eshatologije, diskretnih mreža offshore financija, povratka „ljudskih kalkulatora“ u digitalnom radu, širenja industrijskog patentiranja prema živim organizmima, itd. U okviru istraživanja za projekt Snađi se druže, RYBN.ORG i La Labomedia (Orléans) proveli su niz intervjua i praktičnih radionica. Prilikom istraživanja, “umjetnosti preživljavanja kroz rupe u sustavu” pristupa se na kolektivnoj razini, unutar političkih, pravnih i financijskih područja. Korpus uključuje aktualne strategije, kao što su stvaranje pravne osobnosti rijeka (Parlement de Loire), hakiranje pravnih subjekata kako bi se stvorila siva zona za vlasnička prava (Clip, Mietshaüser Syndikat), pokretanje referenduma za eksproprijaciju multinacionalnih kompanija u Berlinu (Deutsche Wohnen & Co Enteignen), korištenje složenih financijskih alata za poništavanje privatnog vlasništva (Foncière Antidote), postavljanje nezavisnih radio infrastruktura za tehničko samoodređenje (∏-Node, Mur.at, Tetaneutral, les Chatons) i otkup zemljišta za očuvanje šuma od intenzivne eksploatacije (Hauts les cimes).

Ženska posla | Kiosk
instalacija

2023 – 2024

 

Rad  Ženska posla rezultat je niza susreta i razgovora sa ženama diljem Srbije, tijekom kojih je grupa dijelila priče o tehnikama preživljavanja i snalaženja u pukotinama sustava državnih naknada, koji neprestano zakazuje u pružanju pomoći i životne podrške. Razgovaralo se između ostalog o cjeloživotnom radu bez ijednog dana službenog zaposlenja, o različitim sivim zonama rada, o stvarnim i fiktivnim zaradama, o nevidljivim sindikalnim borbama žena, o uzajamnoj solidarnosti, disfunkcionalnoj administrativnoj mreži socijalnih naknada, lažnim i stvarnim razvodima, upornosti, malim životnim gestama otpora i velikim borbama koje poduzimamo. Zabilježene priče i iskustva svjedoče o nevjerojatnoj maštovitosti i herojskim naporima žena u neprijateljskom okruženju, kao i o raznim vještinama koje stječemo kroz život i suočavanjem s izazovima. Gostoprimstvo, iskrenost, prekrasne domaće delicije, vitalna energija i snaga bili su glavni sastojci ovih neformalnih okupljanja, punih zaigranosti i radosti. Prikupljene priče, zvučni zapisi i fotografije sada su mogu doživjeti kroz umjetničku instalaciju, ali i kroz nove susrete uživo.

Kiosk (Ana Adamović, Branislava Stefanović, Jelena Mijić i Milica Pekić) u suradnji s Tarom Rukeci Milivojević, Sanjom Stamenković, Majom Vučković, Draganom Kojičić, Milicom Ivanović, Dženetom Agović, Zuzanom Karlečik)

Posebne zahvale: Nada, Muradija, Jovanka, Agnesa, Duda, Sandra, Sanja, Ajsela, Una, Marina, Ceca, Atifa, Maja, Ruška, Juca, Bahta, Vesna, Hajruša, Zorica, Verica, Ana, Maja, Dušanka, Fatima, Srđana, Sandra, Bisera i Snežana.

Hvala Vladislavu Mijiću na izvrsnom prijevodu sa srpskog, Paulu Leonardu Murrayu na lekturi i višestrukoj podršci, te našim dugogodišnjim kolegama i prijateljima, umjetničkom kolektivu škart na njihovoj podršci i suradnji.

Kiosk je umjetnički kolektiv koji su 2002. godine u Beogradu osnovale umjetnica Ana Adamović i povjesničarka umjetnosti Milica Pekić. Njihova se praksa temelji na suradnji, participaciji, estetskom iskustvu, kolektivnom autorstvu i istraživanju. Članovi tima variraju ovisno o projektu i programu; projekt Ženska posla spojio je Anu i Milicu s redateljicom, profesoricom, umjetnicom zvuka i multimedije Branislavom Stefanović te slikaricom i multimedijalnom umjetnicom Jelenom Mijić. Tijekom procesa, tim je rastao uz mnoge suradnike, sudionike, prijatelje i kolege.

Zastave koje govore | ŠKART
zastave na sintetičkom platnu

2024

 

Alati za preživljavanje: svaki drugačiji, svaki osoban, svaki koristan.

Kroz godine terenskog rada, grupa Škart je prikupljala iskustva sugovornika i prijatelja u različitim okruženjima – centrima za starije osobe, sirotištima, centrima za azilante, na prosvjedima, ali i u brojnim zajednicama i javnim prostorima.

Beskrajne priče (svako osobno iskustvo je najvažnije) skraćene su na mikro (ne)praktične situacije i predstavljene u obliku stripa, uvećane i otisnute kao zastave. Zastave koje govore, koje plešu s nestašnim i neurednim vjetrom, podsjećaju nas na važnost svakog malog nevidljivog alata pobune i svakog koraka u otporu.

Ili, kako kaže Slobodan S. (učitelj iz Dječjeg doma iz Bele Crkve): „ako ti je stalo i usuđuješ se – možeš promijeniti stvarnost; ako ne – možeš samo gledati u nebo.”

Sugovornici i prijatelji su Tijana S, Želimir Ž, Jadranka M, Radmila Ž, Dušan T, Pava M, Slobodan S, Nikola I, Iskra G, Ivan Č, Lejla H, Miroslav T, Reza A, Rada G, E.R, E.M, Dž.M, N.N, N.S, K.P, Đ.B, F.V, V.N, …

Kroz arhitekturu ljudskih odnosa i trajni unutarnji konflikt, zajedno s bezbrojnim različitim suradnicima, grupa ŠKART (otpadak/ausschus/scarto) (1990, Arhitektonski fakultet, Beograd) kontinuirano preispituje i kombinira rubne forme poezije, arhitekture, grafičkog dizajna, izdavaštva, glazbe, performansa, filma, stripa i alternativnog obrazovanja. Deset godina grupa se bavila strategijom samoizdavaštva i samodistribucije u antiratnim uličnim akcijama, uključujući Tvoje govno, tvoja odgovornost i Kuponi za preživljavanje. Zatim je idućih gotovo četvrt stoljeća grupa pokrenula i razvila nove kolektive i mreže kao što su Nepraktične žene, zbor Horkeskart, dječji zbor Mesečari, Prkosni penzioneri i Pesničenje. Godine 2011. grupa je sudjelovala na Venecijanskom bijenalu arhitekture s projektom SEE-SAW / PLAY-GROW (poligon disbalansa). ŠKART je izvodio, vodio radionice, izlagao i predavao u Europi, Americi i Aziji. Retrospektivne izložbe održane su u Rijeci (Kortil, 2009), Londonu (Space, Hackney, 2010), Beogradu (MPU, 2012) i Nagoyi (AICHI Trijenale 2013). Nedavno objavljena knjiga Škart: Building Human Relations Through Art (autorica Seda Yildiz, izdavač Onomatopoeia) bilježi tragove Škartove prakse od 1990-ih do danas.

Sejjaħ lil Malta | Tania El Khoury
virtualna izvedba, VR headset

2024

 

Sejjaħ lil Malta” na malteškom zvuči i znači isto što i na arapskom: “Pozovi Maltu.” Ova fraza bila je odgovor talijanske Obalne straže 10. listopada 2013. godine, kada je tonući brod pun izbjeglica poslao poziv u pomoć. Tog su dana u moru stradale trideset i četiri osobe – umrle zbog spora oko pomorskih granica.

U lipnju ove godine, Sejjaħ lil Malta pozvao je publiku u Valletti na Malti na putovanje tradicionalnim malteškim čamcima (dgħajjes), uz zvukove školjki sakupljenih s obala Soussea u Tunisu. Izvedba je snimljena CVR 360 kamerama i na ovoj izložbi može se doživjeti korištenjem VR headseta.

Sejjaħ lil Malta je site-specific izvedba koja istražuje pomake u našem doživljavanju Sredozemnog mora, tog promjenjivog prostora s brojnim granicama i smrtonosne zamke za mnoge koji traže sigurno utočište. Sam dgħajjes, nekada simbol kretanja i lokalnog umijeća, sada priča priču o privatiziranoj obali Sredozemlja. Školjke šapuću usmene povijesti zajednice vozača brodova u Valletti koji se bore za preživljavanje, izbjeglica koji su preživjeli putovanje Sredozemljem, te dvojice umjetnika – jednog u Sousseu, drugog u Valletti – koji svoju suradnju  ostvaruju preko mora. Sejjaħ lil Malta je zvuk Sredozemlja kao granice.

Site-specific izvedba: Tania El Khoury

Izvođači: Mohamed Ali “Dali” Aguerbi i Chakib Zidi
Vozač čamca: Rudy Camilleri
Naracija i glazba: Yasmin Kuymizakis
Pjevači: Mouheddine “Huita” Chalchoule i Yasmin Kuymizakis
Tehnička produkcija: Mohamed Ali “Dali” Aguerbi
Engleski prijevod: Ziad Abu-Rish
Malteški prijevod: Yasmin Kuymizakis
CVR 360 snimanje: Heritage Malta i Sveučilište na Malti
CVR 360 montaža i mastering: Jacob Saliba, Heritage Malta
CVR 360 producent: Adnan Hadzi, Sveučilište na Malti
Fotografije: Elisa von Brockdorff

Sejjaħ lil Malta prvotno je osmišljen i naručen za potrebe izložbe “Dal-Baħar Madwarha”, kustosice Maren Richter. U 2024. godini projekt je bio dio događaja Refugee Week Malta.

Izvedbu je 2024. godine producirao Unfinished Art Space, u sklopu projekta Figure It Out: The Art of Living Through System Failure, sufinanciranog od strane Europske unije i programa NGO Co-financing Scheme of the Malta Council for the Voluntary Sector sektor.

Tania El Khoury je umjetnica koja stvara interaktivne instalacije i performanse na temu proizvodnje kolektivnog pamćenja i kultiviranja solidarnosti. Njezin je rad aktiviran taktilnim, auditivnim i vizualnim materijalima koji se transformiraju kroz interakciju s publikom. Tania se bavi pitanjima raseljavanja, sustava granica, privatizacije i politike prostora, te načinima na koje ih se oblikuje kroz projekte izgradnje nacija i kolonijalno naslijeđe. Dobitnica je nagrada poput Herb Alpert Award in the Arts, Soros Art Fellowship, Bessie Outstanding Production Award, International Live Art Prize, Total Theatre Innovation Award i Arches Brick Award.

Figure It Out Online Zine | Istraživačka grupa Snađi se druže
internetski arhiv

2024

Figure it Out Online Zine

Figure It Out Online Zine je internetski arhiv koji je izradila Istraživačka grupa Snađi se druže, a koji predstavlja materijale prikupljene tijekom dvogodišnjeg istraživanja popularnih ilegalizama i oblika domišljatosti koje različiti ljudi razvijaju kako bi prevladali sistemska ograničenja i vlastitu nemoć u odnosu na institucije. Arhiv okuplja priče, intervjue, eseje i digitalnu knjižnicu koji dokumentiraju i pružaju uvid u razne “snađi-se-druže” prakse u različitim društvenim kontekstima, kao i njihove učinke u pogledu političke disruptivnosti i generiranja solidarnosti. Web stranica radi na platformi za kolektivno pisanje i eksperimentalno objavljivanje Sandpoints, a također se može lako pretvoriti i u print-on-demand zine, tj. brošuru koju je, u duhu bonfire razgovora koji su činili osnovu FIO terenske metodologije, moguće dijeliti i kolektivno čitati.

Web stranici možete pristupiti putem ove poveznice.

Istraživačku grupi Snađi se druže čine Mara Ferreri, Valeria Graziano, Marcell Mars, Tomislav Medak i Davor Mišković, koji su se okupili oko realizacije projekta Pirate Care, a u različitim su suradnjama radili i na drugim projektima. Inspirirano feminističkim i degrowth pedagogijama, njihovo se istraživanje bavi pitanjima nesigurnosti, zajedničkih dobara, stanovanja, zdravstvene prakse i raznih kolektivnih praksi. Njihov rad uključuje bavljenje političkom teorijom i studijima organizacije (Graziano), geografijom i urbanim studijima (Ferreri), digitalnom i medijskom kulturom (Mars i Medak) te kulturnom teorijom (Mišković).



O SIMPOZIJU:

Dvodnevni simpozij donosi zaključke i razgovore o korištenim metodologijama etičkog istraživanja fenomena koji su se sagledavali kroz projekt Snađi se druže, specifičnim lokalnim praksama koje nadilaze pravila i zakone, te ulogama pripovijedanja u suprotstavljanju institucionalnim ograničenjima, stvarajući prostor za istraživanje kreativnih i kritičkih pristupa življenju i preživljavanju zahvaljujući raznim neuspjesima sustava.

Program će u petak, 8. studenog otvoriti sesija pod nazivom Etika odbijanja (11 – 14h) na kojoj će Mara Ferreri i Irene Peano govoriti o metodološkim i etičkim dilemama s kojima se istraživači i umjetnici susreću prilikom dokumentiranja raznih oblika prijestupa i otpora društvenih skupina koje djeluju na rubu zakonitosti. Kada i kako dokumentirati i stvarati znanje o ovim radnjama, a da se sudionike i njihove taktike preživljavanja pritom ne izloži nadzoru i represiji od strane vlasti?

Radionica koja će uslijediti nastavit će istraživati ovu temu, a otvorena je za istraživače, umjetnike, aktiviste, socijalne radnike i sve one koji su uključeni u rad s ljudima, koji bi se mogli naći u opasnosti ako se razotkriju njihovi postupci i identiteti. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje u radionici, javite nam se email na info@drugo-more.hr.

VIŠE O RADIONICI

Radionica je otvorena za umjetnike, istraživače, aktiviste i praktičare koji rade s pojedincima i zajednicama kojima možda ne ide u korist ako se njihove priče objavljuju i dijele na konvencionalan način. Zajedno ćemo istražiti „etiku odbijanja” — ukorijenjenu u zajedničkom donošenju odluka između praktičara i sudionika o tome koje znanje treba ili ne treba biti proizvedeno i podijeljeno, te na koji način. Umjesto prikrivanja informacija, ova praksa nastoji očuvati autonomiju zajednica, omogućujući im da na probleme odgovaraju na vlastite načine.

Odbijanje nije skrivanje ili brisanje znanja; riječ je o odbijanju pretpostavljenog prava na to znanje — osobito kada to znanje ne donosi ništa zajednicama iz kojih je prikupljeno. Ono uključuje djela solidarnosti i povjerenja te etičku/političku posvećenost suprotstavljanju impulsima akademije i umjetnosti za izvlačenjem, predstavljanjem, izlaganjem, prikupljanjem, arhiviranjem i kontroliranjem. Odbijanje otkrivanja ili sudjelovanja često je zaštitni manevar koji priznaje subjektivne narative, usmjeravajući pogled sa zajednica prema silama sustava koje ih ugnjetavaju.

Na radionici ćemo ući u etička pitanja angažmana i anonimnosti, reprezentacije, odgovornosti prema poštivanju drugih sustava znanja i vrijednosti situiranih istraživanja, priznavanjem sposobnosti zajednica za strateškim samopredstavljanjem. Sudionici će biti pozvani da razmisle o svojim praksama, raspravljaju o zajedničkim izazovima i preispitaju načine na koje etički uključuju i predstavljaju zajednice s kojima surađuju u duhu zajedništva i solidarnosti.

Na poslijepodnevnoj sesiji pod nazivom Politike i teorije ilegalizma (18 – 20.30h), izlaganje Valerije Graziano i keynote predavanja Amita Raija i Delija Vasqueza bavit će se pitanjima političke važnosti narodnog ilegalizma, prateći njegove korijene i kulturne varijacije u različitim kontekstima. Oslanjajući se na primjere poput strategija u indijskoj kulturi jugaad, anarhističke tradicije u Europi i teorijskog pogleda na klasu kod Crnih pantera, raspravljat će o pojavi takvih praksi kao odgovora na neoliberalne i neokolonijalne pritiske te njihovoj evoluciji u oblike političke strategije.


→ KEYNOTE PREDAVANJA:

Delio Vasquez: Intercommunialism, the Internal Colonization of Europe and the Criminal Construct

Stranka crnih pantera razvila je 1970. godine teoriju interkomunalizma, ranu analizu globalizacije koja je proizašla iz njihovog razumijevanja kolonizacije. U izlaganju Intercommunalism, the Internal Colonization of Europe, and the Criminal Construct, Delio Vasquez koristit će ovu teoriju kao polaznu točku za analizu unutarnje kolonizacije Europe: samo prepoznavanjem povijesnog odnosa između europske kolonizacije vlastitih populacija i kolonizacije vanjskih populacija možemo u potpunosti razumjeti moć moderne kriminalizacije u suzbijanju svakodnevnih nastojanja siromašnih slojeva da prežive.

Amit Rai: How to do things with attention?

Na koji se način možemo posvetiti subalternim tehnikama etičkog odbijanja poput jugaada (riječ koja označava ‘ilegalno zaobilaženje’ na jezicima hindu i punjabi), hakiranja i piratstva, a da pritom ne dođe do izvlačenja vrijednosti unutar i za potrebe participativnog akcijskog istraživanja? Koje kriterije možemo koristiti kako bismo odlučili što objaviti, a što zadržati kada radimo s ilegaliziranim skupinama? Istraživanja temeljena na solidarnosti razvijaju antikolonijalne strategije i kolektivne prakse pažnje, uslijed čega politika percepcije postaje nešto više od pitanja revolucionarne stranačke discipline. Znati kada, zašto i tko razgovara s policijom važno je u trenucima urbanih protesta, ali postaje nevažno u društvima sa sveopćom primjenom softvera za prepoznavanje lica. Amit S. Rai će u izlaganju predstaviti zajedničke načine usmjeravanja pažnje koji mogu rasvijetliti promjenjive tehnološke i političke uvjete u kojima hakeri oblikuju svoje radikalno znanje o protunadzoru i pobuni (ono što je Gloria Anzaldúa nazvala intuitivnom sposobnošću preživljavanja u kolonijalnoj zoni kontakta). U tom smislu, naglasak je na zagovaranju onih praksi pažnje koje se mogu snaći u složenosti svakodnevne eksploatacije, razvlašćivanja, društvene dominacije, otpora, hakiranja i odbijanja.

 
Drugi dan simpozija kroz sesiju Pripovijedanje (subota, 9. studenog, 11 – 13h) usmjeren je na temu pripovijedanja kao alata otpora, s izlaganjem Tomislava Medaka i razgovorom s umjetnicima i umjetničkim skupinama !Mediengruppe Bitnik, RYBN, Kiosk, Škart i drugih, koji istražuju pripovijedanje kao medij marginaliziranih i kontra-narativa. Sesija će istražiti na koji način zajedničko pripovijedanje omogućuje otpor dominantnim narativima i odnos prema društvenim i političkim strukturama koje na nas utječu bez našeg pristanka.


→ BIOGRAFIJE SUDIONIKA:

Mara Ferreri

Mara Ferreri je urbana geografkinja s interesom za područja urbane geografije i stanovanja. Radi kao istraživačica na projektu Europskog istraživačkog vijeća Inhabiting Radical Housing i članica je tima Beyond Inhabitation Lab pri odsjeku DIST na Politehničkom Sveučilištu u Torinu. Njezini radovi o privremenom i platformskom urbanizmu, nesigurnosti stanovanja i organiziranju za stambene zajednice objavljivani su u brojnim zbornicima i časopisima, uključujući Urban Studies, Antipode, IJURR i Housing Studies. Autorica je knjige The Permanence of Temporary Urbanism (Amsterdam University Press, 2021) te je suosnivačica i urednica međunarodnog časopisa otvorenog pristupa Radical Housing Journal.

Irene Peano

Irene Peano doktorirala je socijalnu antropologiju na Sveučilištu Cambridge. Kao znanstvena docentica, trenutno radi na Institutu za društvene znanosti Sveučilišta u Lisabonu. Bila je dobitnica prestižne postdoktorske stipendije Marie Curie na Sveučilištu u Bologni i radila je kao gostujuća profesorica na Istraživačkom institutu Sveučilišta u Bukureštu. U istraživanjima se bavi različitim aspektima radne migracije, njezinim upravljanjem i različitim oblicima otpora, pri čemu uvijek nastoji usvojiti angažirani pristup temeljen na solidarnosti kao metodi.
Valeria Graziano

Valeria Graziano je teoretičarka kulture koja živi i radi u Rijeci. Ukorijenjen u kolektivnoj praksi, njezin je rad oblikovan talijanskim operaismom, institucionalnom analizom i materijalističkim feminizmima. U istraživanjima se bavi strategijama odbijanja rada, zajedničkim djelovanjem u socijalnoj reprodukciji i politikom užitka. Jedna je od pokretačica Pirate Care Syllabusa (https://pirate.care) i koordinatorica radne grupe “Analysis, Theory & Politics of Care” (COST Action CA21102). Radove je objavljivala u brojnim časopisima i knjigama, uključujući MIT Press; Theory & Event; ephemera. Cultural Studies; i Capitalism Nature Socialism. Njena knjiga Pirate Care: Acts Against the Criminalization of Solidarity, koju je napisala zajedno s Marcellom Marsom i Tomislavom Medakom, bit će objavljena u izdanju Pluto Pressa 2025. godine.

Delio Vásquez

Delio Vásquez je edukator i znanstvenik iz područja političke teorije, filozofije, afrikanistike i društvene povijesti. Profesor je na Sveučilištu New York, gdje proučava kriminalizaciju siromašnih i njihove oblike otpora. Rođen je i odrastao u Bronxu, New York.

Amit Rai

Amit Rai predaje i istražuje u područjima subalternih DIY medijskih ekologija, svakodnevnog hakiranja socijalne reprodukcije u subalternim zajednicama, ekoloških sustava pažnje u rasnom kapitalizmu i njihovih poremećaja, financijalizacije umjetničke i kulturne vrijednosti i njezine sabotaže, te rase kao oblika stvarne apstrakcije. Predavač je u Londonu i Nizozemskoj. Rođen je u Bhopalu, Indija, a odrastao je u Bostonu, New Yorku, Kaliforniji, Washingtonu, Velikoj Britaniji i Bombayu.

Tomislav Medak

Tomislav Medak je član teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta/MAMA-e u Zagrebu, amaterski knjižničar za projekt Memory of the World/Public library te politički organizator s fokusom na skrb, ekologiju i tehnologiju. Zajedno s Valerijom Graziano i Marcellom Marsom, 2019. godine je pokrenuo “Pirate Care”, projekt militantnog istraživanja i kolektivnog učenja, o kojem pripremaju knjigu u izdanju Pluto Pressa. Autor je dviju kratkih knjiga: The Hard Matter of Abstraction – A Guidebook to Domination by Abstraction (V_____erlag für Handbücher, 2016) i Shit Tech for A Shitty World (Aksioma, 2015).

Marcell Mars

Marcell Mars je programer, teoretičar medija i aktivist. Razvija i održava softversku infrastrukturu za niz radikalnih projekata. Jedan je od osnivača Multimedijalnog instituta/MAMA u Zagrebu. Njegovo istraživanje Ruling Class Studies, započeto na Akademiji Jan van Eyck (2011.), bavi se digitalnim inovacijama i inteligencijom koju stvaraju korporacije poput Googlea, Amazona, Facebooka i eBaya. Zajedno s Tomislavom Medakom osnovao je Memory of the World/Public Library, za koji razvija i održava softversku infrastrukturu.

Davor Mišković

Davor Mišković je kulturni radnik i direktor neprofitne organizacije Drugo more, gdje se bavi selekcijom programa i izvršnom produkcijom. Također radi kao istraživač kulturnog sektora, aktivno sudjelujući u kreiranju kulturnih politika i upravljanju kulturnim institucijama i mrežama. Magistrirao je sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je više od 50 članaka za kulturne časopise i knjige. Radio je za Ministarstvo kulture i surađivao s brojnim udrugama u kulturi, agencijama za istraživanje tržišta, dnevnim novinama i časopisima.





Znaš put, ali ne možeš putem. Ne puštaju te, nemaš za putarinu ili šta već. Moraš šumom, kad već ne možeš drumom. Šuma je mračna, tu vrebaju oni što paze na put, prevaranti ili takvi kao ti. Putem ne idu ni moćni i bogati, oni lete, samo nekako dođu. Ti se moraš snaći šumom, nekako proći.

Snađi se druže je projekt koji u fokusu ima one koji se snalaze u šumi, koji nastoje doći na odredište izvan zadanih puteva, koji otkrivaju vlastite ili idu stazama drugih sličnih sebi. Te se staze ponekad utabaju tako da postanu putevi, ucrtavaju se u mape koje služe drugima kao orijentacija, ali često se i brzo zatvaraju pod budnim okom čuvara. Svi oni koji krenu ovim putevima imaju razlog zašto se ne mogu kretati „službenim“ putem. Ti razlozi se kreću od prevare, izbjegavanja dužnosti, poput plaćanja poreza, pa do krajnje nužde, opstanka i preživljavanja. Između njih nema jasne granice i ponašanja onih kojima život ovisi o uspjehu zaobilazne strategije i onih koji će time znatno profitirati ponekad su vrlo slična, a opravdavamo ih ili osuđujemo upravo zbog toga.

Okvir prihvatljivog ponašanja i postizanja ciljeva određen je društvenim konsenzusom ili je zadan voljom moćnika. Ovaj se okvir obavija oko naših potreba i želja, te određuje naše ponašanje. No, ponekad se nađemo u situaciji da mu se ne želimo ili ne možemo prilagoditi, te ga prilagođavamo sebi. Ponašanja kojim to činimo su laganje, muljanje, krivotvorenje, krađa, i slična. Kada vidimo takve postupke radi ostvarivanja nekih prava koja su zajamčena drugima ili radi neimaštine i opstanka, onda takva ponašanja u nama izazivaju osmijeh i divimo se ljudskoj ingenioznosti. Kada ih pak vidimo radi ostvarivanja koristi ili velikih dobitaka na štetu drugih onda u nama izazivaju ogorčenje. Stoga je razina smijeha koje u nama izazivaju ova ponašanja odličan indikator radi li se o nečemu što smo spremni prihvatiti ili osuditi.

Neki od primjera ovih praksi su mogućnost kupovine žarulja na buvljacima u Poljskoj po izrazito jeftinim cijenama kako bi ih se na poslu zamijenilo za ispravne i uštedilo nekoliko centi, ili pak tržište kravljih ušiju u Indiji, jer odrezane uši predstavljaju dokaz osiguravajućem društvu kako je krava „uginula“ i omogućuje naplatu premije osiguranja. Slično, siromašne obitelji iz južne Srbije odlaze na ljetovanje u apartmane u Grčku kako bi tamo pekli paprike i kuhali ajvar jer se u apartmanima na plaća struja. U digitalnoj sferi se razvilo preuzimanje njemačkog ili nekog drugog zapadnoeuropskog identiteta od strane azijskih platformskih radnika jer su naknade za rad ovisne o državljanstvu ovih radnika. Niz je sličnih anegdotalnih primjera i svatko od nas zna barem za jedan takav primjer.

Prikupljanje ovakvih priča i anegdota okosnica je projekta Snađi se druže. Njihovom sistematizacijom dobivamo uvid ne samo u načine snalaženja ljudi nego i u neuspjehe sustava u kojem uopće postoji potreba za takvim snalaženjem. Jer iz prikupljenih priča jasno je kako se ne radi o obijesnim nego o nužnim praksama, o ponašanju koje nastaje kao odgovor na odsustvo mogućnosti zadovoljavanja osnovnih potreba unutar postojećeg okvira.

Iz ovih priča nastali su umjetnički radovi koji ukazuju na mnoge od prikupljenih priča ili pak inspirirane njima sami otkrivaju neke od mogućih praksi i oni čine izložbu oko koje se razvija program ovogodišnje manifestacije Moje, tvoje, naše.

– Davor Mišković




Co-funded by the European Union - logo


Projekt ‘Figure it Out: The Art of Living Through System Failures’ sufinancira Europska unija. Stavovi i mišljenja izraženi u projektu odnose se isključivo na autore i ne moraju nužno odražavati stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu, koji za njih ne mogu snositi odgovornost.

Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Drugog mora i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.



Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV