No photos available right now.

Please verify your settings, clear your RSS cache on the Slickr Flickr Admin page and check your Flickr feed

Otvorenje izložbe, foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Koji biljni život nastanjuje napuštene industrijske prostore na Mlaki, Brajdici, Marganovu, Delti – pitanje je koji si je postavio riječki umjetnik Igor Eškinja. Uzorke biljaka s tih prostora transformirao je u dizajnerske uzorke od kojih gradi novi prostor, pričajući priču o biljkama kojima je u prostoru stvorenom ljudskom rukom odsutnost čovjeka omogućila život.
 

Instalacija Sanjaju li biljke sutrašnjicu? bit će postavljena u prostoru DeltaLaba (Delta 5, Rijeka) od 25. lipnja do 25. srpnja 2020., u okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Izložba će otvoriti u četvrtak, 25. lipnjau 20 sati. Nakon toga, izložbu možete posjetiti od ponedjeljka do subote od 17 do 21 sat. Ulaz je slobodan.

U četvrtak, 16. srpnja u 20 sati u Delta Labu, Igor Eškinja razgovarao je s Boštjanom Surinom, biologom iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji mu je u pripremnoj fazi izložbe pomagao u prepoznavanju biljnog svijeta koji naseljava riječke industrijske prostore. Više saznajte OVDJE.

NOVO: izložba će ponovno biti otvorena od 13. do 22. kolovoza, od ponedjeljka do subote od 17 do 21 sat.



Prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

Moderni svijet počiva na kategorijama koje nam omogućuju klasifikaciju poznatog svijeta u vrste, razrede i skupine. Dvije osnovne kategorije su one prirode i kulture koje razlikuju svijet prirode i svijet stvoren ljudskom intervencijom. No, svijet oko nas često izmiče našim kategorizacijama, organizmi i fenomeni znaju se naći negdje između, pripadajući različitim klasama. Jedno od takvih izmicanja nastaje i u prostorima nastalim ljudskom akcijom koju prirodni svijet ponovno zauzima. Ne zauzima ga, međutim, kao da tamo nije bilo ljudske intervencije, nego je upravo ta intervencija omogućila život određenim organizmima.

Zavirite “Iza scene” i upoznajte biljke pronađene u napuštenim riječkim industrijskim prostorima

Biljke koje nastanjuju takve prostore nisu iste kao one koje nalazimo na livadama i u šumama u okolici grada; nama su to nepoznate biljke koje klasificiramo kao korov, nešto od čega nemamo koristi. Metafora korova može se protegnuti i na same napuštene prostore koji više nemaju funkciju, izmiču našim kategorizacijama i prema kojima ne možemo izgraditi odnos jer ih zapravo ne poznajemo.

Video snimka razgovora Igora Eškinje i Boštjana Surine u Delta Labu, snimila i montirala Mara Prpić

Audio snimka razgovora 

Uzorke biljaka iz napuštenih riječkih industrijskih prostora umjetnik je transformirao u dizajnerske uzorke, zidne tapete od kojih se gradi novi prostor, pričajući priču o biljkama kojima je u prostoru stvorenom ljudskom rukom odsutnost čovjeka omogućila život.

 


 

“»Zidne tapete su oblik ukrašavanja interijera koji je u 19. stoljeću bio izuzetno izražen. Bio je prisutan uglavnom u građanskim kućama, ali i u radničkim, čak i ruralnim. Zanimljivo je da su uzorci biljaka na njima uglavnom predstavljali nekakav tip bogatstva, vezivali se za nešto dobrostojeće, bilo da su to bile nekakve egzotične situacije vezane za kolonije i bogatstva koja dolaze iz dalekog svijeta ili nešto drugo. Ovdje mi je bilo zanimljivo da napravim neku vrstu subverzije i da ulogu tog reprezentativnog biljnog svijeta preuzme korov.
 
U oblikovanju rada, u njegovom konceptualnom postavljanju, bilo mi je jako važno da je to flora koja je samoorganizirana. U procesu rada kontaktirao sam Prirodoslovni muzej, te su mi od velike pomoći bili Željka Modrić Surina i Boštjan Surina, biolozi, znanstvenici. Zajedno smo prošli lokacije, identificirali različite biljke, i otvorilo se cijelo novo područje gdje taj biljni svijet ima dinamike rasta i organizirana širenja izuzetno bliska ljudskim… Znači, biljke koje koloniziraju, biljke koje su oportunisti, biljke koje naseljavaju prostor nakon što su tamo već bile neke druge biljke, biljke migranti…«”

– Aneli Dragojević Mijatović, Igor Eškinja priprema rad za EPK: Život koji niče iz nekadašnjih propalih tvornica, Novi list

 

 

Igor Eškinja (1975.) živi i radi u Rijeci. Glavne značajke njegovog rada su upotreba galerijskog prostora kao okvira za definiranje umjetničkog rada te afirmacija imaginarnog kao autentičnog mjesta umjetnosti. Eškinjini radovi su uključeni u međunarodne izložbe: Manifesta 7, Rovereto, (2008); Complicity, Rena Bransten gallery, San Francisco (2009); 28 Grafični Biennale, Ljubljana, (2009); Dirt, Wellcome foundation, London, (2011), Rearview Mirror, Power plant, Toronto, (2011); Ash and Gold – a world tour, Marta Herford, (2012); 2nd Ural Industrial Biennale, Ekaterinburg, (2012); 8 ways to overcome space and time, Muzej savremene umetnosti, Beograd, (2013), T-ht nagrada, MSU, Zagreb (2016.), Every time a ear di soun – Dokumenta 14 program, Savvy contemporary, Berlin (2017), kao i samostalne izložbe: Project for unsuccessful gathering, Casino Luxembourg-Forum d'art contemporain, Luxembourg (2009.), The Day After, Federico Luger gallery, Milano, (2011) Inhabitants of generic places, Kunstforum, Vienna, Museum of Contemporary Art-Zagreb (2011); Interieur Captivant, MAC/VAL museum, Vitry, (2012); Quixote, MUWA, Graz, (2014).
1T0A5907

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV