Kako komuniciramo s našim kompjuterima?

Foto: Kristijan Vučković / Drugo more (Flickr galerija)

Kritički okidači je izložba španjolskih umjetnika Césara Escudera Andaluza i Martína Nadala, koja se bavi propitivanjem odnosa i razumijevanja interakcije između čovjeka i stroja kroz spekulativnu i kritičku umjetnost i dizajn. Umjetnici to čine istražujući sučelja, mrežne prakse i skrivene algoritme.

Izložba će se otvoriti u Galeriji Filodrammatica u četvrtak, 19. rujna 20 sati, i ostaje otvorena do 4. listopada, radnim danima od 17 do 20 sati. Ukoliko želite posjetiti izložbu u nekom drugom terminu, javite nam se putem e-maila, Facebooka, Twittera ili Instagrama.

Dan nakon otvorenja izložbe, umjetnici će održati radionicu Bitcoin Stvari (BoT), na kojoj možete izraditi vlastiti razigrani uređaj za rudarenje digitalne valute bitcoin!

 

 

Kritičke umjetničke prakse su tradicionalno razvijale umjetnička djela koja su naglasak stavljala na razotkrivanje problema koji su skriveni od pogleda korisnika. Njemački filozof Walter Benjamin je 1936. godine tvrdio da umjetnici moraju ući u raspravu s aparatom, umjesto da misle da ga posjeduju, jer u stvarnosti on zapravo posjeduje njih.

Ako su računala aparati s kojima smo kao ljudi u određenoj interakciji, tada bi sučelje bio prostor u kojem s tim strojem možemo komunicirati zajedničkim jezikom. Sučelje ili međusklop je, općenito govoreći, skup sredstava koja omogućuju interakciju između čovjeka (korisnika) i nekoga stroja, uređaja, programa ili drugoga složenog sustava. U informatici i računalstvu, korisničkim se sučeljem najčešće smatra dio računalnoga programa koji obavlja razmjenu podataka (interakciju) s korisnikom. Današnji programi najčešće imaju grafičko sučelje u kojem korisnik uz pomoć miša i tipkovnice upravlja ikonama, prozorima, okvirima za unos teksta i drugim grafičkim elementima prikazanima na zaslonu računala.

Izložba donosi zanimljive radove kao što su slike koje se sastoje od pomno raspoređenih ikona na zaslonu računala, stari kalkulator prenamijenjen u najgori uređaj za rudarenje digitalne valute Bitcoin, pokretne figurice poznatih ličnosti povezane s internetom koje se prestaju kretati kad neka od njih umre u stvarnom životu, i malene robote koji poput pravih “botova” donose kaos tako da nasumično klikču po ekranima tableta.

 

Na koje nas načine artefakti i sučelja mijenjaju i utječu na naše razumijevanje svijeta? Koje su društvene implikacije nevidljivih praksi koje oblikuju načine na koje označavamo i tretiramo ljude i kompanije? Kako možemo shvatiti i opisati učinke sučelja i algoritama na društvo, ekonomiju i međuljudske odnose? Kakvo će društvo nastati iz takve strukture?

Odabrani Escuderovi i Nadalovi radovi predstavljeni na izložbi upućuju ova važna pitanja, kroz istovremenu kritiku naših trenutnih i postojećih sučelja i njihovih kulturnih, političkih, društvenih i ekoloških posljedica.

 

O AUTORIMA

César Escudero Andaluz je umjetnik i istraživač koji se bavi interakcijom između čovjeka i stroja, kritikom sučelja, digitalnom kulturom i njenim društvenim i političkim utjecajima i posljedicama. Njegov rad obuhvaća izradu slika, kiparstvo, videoigre, instalacije, umreženu kulturu, Internet Stvari, robotiku, arheologiju medija, itd. Od 2011. godine je istraživač na Kunstuniversität Linz u Interface Culture LAB. Djela je izlagao na međunarodnim događajima, muzejima, galerijama i konferencijama povezanima s elektroničkom umjetnošću, uključujući Ars Electronica Center (AT), ZKM (DE), ISMAR2015 (JP), WRO2015 (PL), Transnumeriques (FR), Hangar.org (ES), KIKK (BE), Rome Media Art Festival (IT) i ADAF (GR).

Martín Nadal je umjetnik i developer koji studira Interface Cultures na Kunstuniversität Linz. Proteklih je nekoliko godina bio suradnik na raznim projektima na temu kriptovaluta, blockchaina, Interneta Stvari, itd., i vodio radionice iz područja umjetnosti i tehnologije. Njegovi su radovi prikazani na Visualizar 11, Medialab Prado u Madridu, Ars Electronica festivalu i Art Meets Radical Openness Festivalu u Linz, Settimana della Scienza u Genovi i na IAMAS – Institute of Advanced Media Arts and Sciences u japanskom gradu Ogakiju.

BitterCoin / Martín Nadal, Cesar Escudero AndaluzFoto: tom mesic / Ars Electronica (Flickr)

 

Izloženi radovi:

File_Món je serija slika Césara Escudera koju čine s interneta preuzete fotografije na kojima su raspoređene kompjuterske ikone, podsjećajući na pozadinu odnosno desktop wallpaper na računalnom ekranu. Ekran je pritom korišten kao „platno“ za izradu kritičkog kolaža, čime se stvara mogućnost stvaranja novih slika na računalu, bez korištenja nekog posebnog programa.

 

Death of Things (DoT) je serija pokretnih figura Martína Nadala koje predstavljaju javne ličnosti, čije kretnje ovise o tome jesu li ti ljudi i dalje živi.

Svaka figurica u sebi sadrži mikroprocesor i spaja se na internet. Kad sustav na Wikipediji detektira da je određena osoba umrla, figura se trajno prestaje kretati, čime se ostvaruje poveznica između „života“ objekta i života osobe.

 

Nadalov i Escuderov zajednički rad BITTERCOIN – The worst miner ever, odnosno „najgori uređaj za rudarenje digitalne valute“, je zapravo stari kalkulator koji je hakiran na na čin da ga se može koristiti za rudarenje, odnosno ovjeravanje neriješenih transakcija bitcoina u blockchainu. Bittercoin kombinira Internet Stvari (IoT) s arheologijom medija i ekonomijom. Radi kao najjednostavnije računalo, što znači da je za proizvodnju bitcoina potrebna vječnost. Sve se operacije prikazuju na ekranu kalkulatora i naknadno printaju.

Za vrijeme trajanja izložbe, uređaj uporno nastoji proizvesti novac, koristeći ekonomski sustav u potpunosti suprotan od tradicionalnog tržišta umjetnina. Oko stroja se skuplja papir, čime je vidljiva količina potrebnog računanja, kao i potrebni prirodni resursi koji se potroše u procesu, često pokrivajući cijelu prostoriju i sam stroj. Rad stoga progovara o naporu i utrošenom vremenu koje zahtijevaju tehnološke naprave.

Bittercoin je potpuno funkcionalni stroj za rudarenje koji se spaja na blockchain. Iako je to gotovo nevjerojatno, u slučaju da uspješno „izrudari“ blok, podaci se šalju natrag na server, upisujući kao nagradu odgovarajuću količinu bitcoina u novčanik umjetnika.

 

Zastava istovremeno simbolizira pripadanje i isključivost, označava vlasništvo i povlači linije između različitih nacionalnosti. U radu SalvapatriasMartin Nadal koristi simbolizam kao sredstvo isticanja političkih problema u Europi, prikazujući vidljivim povratak nacionalizma u Europi kroz različite perspektive. U prvoj fazi rada umjetnik se fokusira na porast španjolskog nacionalizma koji se javlja kao odgovor na želju za neovisnošću od strane dijela katalonskih nacionalista.

Umjetnik prikazuje fotografije demonstracija u kojem prosvjednici drže zastave u rukama. Tim fotografijama suprotstavlja gotovo iste fotografije, koje se razlikuju samo po zastavi koja je na njima istaknuta. Pomoću umjetne inteligencije, dijelovi slika su zamijenjeni, čime se sadržaj slika premješta u drugačiji kontekst.

 

Interfight Césara Escudera je serija robota, tzv. datapollutera, čija je svrha zakomplicirati odnose među sustavima. Čine to na način da proizvode krive informacije za pronalaženje lokacije neke internetske stranice, u svrhu borbe protiv tzv. informacijskih posrednika ili data brokera koji skupljaju naše podatke i često ih prodaju vladama ili marketinškim tvrtkama, i slično. Interflight postaje posebno zanimljiv u trenucima kada se unutar operativnog sustava ponaša slobodno i djeluje kao uljez: otvara i zatvara aplikacije, donosi odluke, ruši društvene mreže, upisuje nasumične komentare i objavljuje ih u vaše ime.

Kao paradoksalna metoda naglašavanja prisutnosti sučelja u našim životima, botovi rade tako da kao koriste kapacitet tijela posjetitelja i na taj način ulaze u odnos s drugim grafičkim sučeljem na provodljivim površinama kao što su ekrani na dodir. Kontakt između dva sučelja pritom uzrokuje fizičku reakciju, poput trenja i vibracije.

 

Escuderov rad TAPEBOOK je svojevrsna vježba u arheologiji medija, koja podrazumijeva konverziju podataka preuzetih s društvenih mreža u audio dokumente i njihovo snimanje na kazete. Informacije se preuzimaju izravno s grafičkog korisničkog sučelja, izmjenjuje rizomske strukture hiperteksta i prerađuje ih u linearni slijed zvukova. Korisnik može odabrati i poslušati snimke nastale na tekstovima filozofa, umjetnika i pisaca koji su na svojim profilima govorili o medijskoj umjetnosti.

 

F.U.C.K.- ID. Free Universal Cut Kit for Internet Dissidence ili Besplatna univerzalna oprema za presijecanje interneta je autonomni uređaj za rezanje internetskih kabela kojeg pokreću morske struje. Roniocu treba nekoliko minuta da pričvrsti uređaj za kabel, nakon čega se na prostor za rezanje smješta pila. Krilo smješteno na stražnjoj strani stvara potrebni otpor koji pokreće njihalo s pilom. U nekoliko će tjedana lagana kretnja morskih struja prerezati 60 milimetara debeli kabel.

 

Bitcoin Traces Martina Nadala je istraživanje o konstrukciji vrijednosti. Iskorištavanjem transparentnosti blockchaina moguće je vizualno prikazati cijeli put od stvaranja bitcoina do neke određene transakcije, što u konačnici izgleda kao apstraktna kružna kompozicija. Stvorena apstrakcija nije samo tehnička, već priča priču o novcu, o tome kako je stvoren i kroz koliko je transakcija prošao.

 

 

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV