Ornamenti invazivnih vrsta

Maja Smrekar, foto Borut Peterlin
Foto: Borut Peterlin / Aksioma (Flickr galerija)
  

Izumiranje prije ili kasnije očekuje sve oblike života, što ne isključuje i najvećeg invazivnog predatora na planeti – čovjeka. Brzi rast invazivnih vrsta – prirodni fenomen kojeg je pokrenula vrsta Homo Sapiens – može se razumjeti kao (ne)namjerni eksperiment koji nam omogućava da izravno opažamo dramu šestog masivnog izumiranja vrsta na Zemlji.

Nastavljajući svoj opus istraživanja tipologije invazivnih vrsta, na sjecištu geopolitičkih parametara s jedne i lokalno-socioloških paradigmi s druge strane, slovenska umjetnica Maja Smrekar odabrala je pojedine označitelje slovenske kulturne baštine i preoblikovala ih u Opremu za preživljavanje u antropocenu, geološkom dobu u kojem se upravo nalazimo.

Izložba se u galeriji Filodrammatica (Korzo 28, prvi kat) otvara u četvrtak, 18. siječnja, u 20 sati, i ostaje otvorena do 2. veljače 2018. godine. Ulaz je slobodan.

 

 
Kao hibrid između košnice i slovenske seljačke škrinje, mobilni set za preživljavanje povezuje suvremenu umjetnost i folklor.

“Njegov jajolik oblik podsjeća na simbol života, a vanjština u duhu narodnog ukrašavanja prikazuje vrste koje na području Slovenije postaju sve raširenije i nameću se kao invazivne: japanski dvornik, gigantska šapika, raznolika trokutnjača i azijska bubamara.”

– Mojca Kumerdej, Ocenjujemo: Maja Smrekar, Delo, 28. 7. 2015.
 

Maja Smrekar, foto Borut Peterlin Foto: Borut Peterlin / Aksioma (Flickr galerija)
   

Takva intervencija u dizajn, koji se temelji na narodnom bogatstvu i stoga je prožet snažnom aurom kolektivnog emocionalnog doživljaja, potiče na razmišljanje o dinamici tržišne globalizacije koja korporativno kanibalizira lokalne ekonomske dinamike i (pre)usmjeruje ih prema zajedničkom označitelju – franšizi. Upotreba taktičkog medija, kao aktivističko-umjetničke prakse koja se suprotstavlja dominantnom političkom i ekonomskom poretku, u ovom je projektu komentar na imperative pozicija moći i ideologije s kojima se Ekologija povezala na samom početku. Zahvaljujući subverzivnoj franšizi Oprema za preživljavanje u antropocenu, koja služi kao diskurzivni agent, možemo promišljati dinamiku postojanja u realnosti neke bliže budućnosti, u kojoj će opstanak vrsta puno više ovisiti o poznavanju lokalne okoline nego o jednoznačnom prisvajanju globalnih ekoloških ideja na temelju zajedničkog ideološkog nazivnika.

“Praktični i korisni set za preživljavanje djeluje kao parafraza nestajućih kultura i ekonomija, koje se razgrađuju u bazenu suvremenog neoliberalnog kapitalizma, kao i kritika mainstream ekologije koja «rješava» problem klimatskih promjena unutar okvira globalnog neoliberalizma, a time i unutar postojećih kapitalističkih paradigmi, čime korporacije iz dana u dan samo još više jačaju zahvaljujući poreznim oazama.”

– Mojca Kumerdej, Ocenjujemo: Maja Smrekar, Delo, 28. 7. 2015.
 

Maja Smrekar je rođena u Sloveniji 1978. godine. Diplomirala je na Odsjeku za kiparstvo Akademije likovnih umjenosti i dizajna u Ljubljani. U oblikovanju i izvedbi intermedijalnih umjetničkih projekata bavi se konceptom života, povezivanjem humanističkih i prirodnih znanosti i osmišljavanjem iskursa o mogućim stvarnostima bliske budućnosti. U produkciji Muldimedijalnog centra Kiberpipa u Ljubljani, gdje je dvije godine radila kao umjetnička direktorica u području intermedijalnih umjetnosti, 2010. godine je organizirala Međunarodni festival HAIP10/Nova priroda. Na međunarodnom festivalu Cynetart 2012 u Dresdenu (Njemačka), osvojila je Prvu nagradu Europskog centra za umjetnost Hellerau. Dobitnica je Honorary Mention u kategoriji Hibridne umjetnosti na festivalu Ars Electronica 2013 u Linzu (Austrija), a iste je godine osvojila i nagradu Zlatna prica ljubljanske Liberalne akademije, u području vizualnih umjetnosti. Na festivalu Ars Electronica 2017, osvojila je nagradu Zlatna Nica za projekt K-9_topology. Trenutno živi i radi na relaciji Ljubljana – Berlin.
19562594091_236827433d_o

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV