U okviru programa Refleks, u četvrtak 11. travnja u 19 sati u velikoj dvorani Filodrammtice (Korzo 28/1, Rijeka) održat će se razgovor s palestinskim umjetnikom i aktivistom Majdom Nasrallahom. Ulaz je slobodan, a razgovor će biti na engleskom jeziku.

Majd Nasrallah je organizator u kulturi i zajednici, istraživač i kustos iz grada Qalansuwe u tzv. području Trokuta u Palestini. U radu se bavi temama narodnog obrazovanja, grassroots političkog organiziranja i proizvodnjom kritičnog znanja. Trenutno boravi na rezidenciji u Muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu.

Poslušajte snimku razgovora

Razgovor najavljuje sljedećim riječima:

«Dok se brutalnost i nezaustavljivi genocid može pratiti na ekranima diljem svijeta, čime se dovodi u pitanje sama srž naših ljudskih vrijednosti, sve važnija postaje kritička odgovornost i uloga kulturnih institucija, prostora umjetnosti i grassroots kolektiva.

Ta važnost raste uslijed strateški osmišljenih kampanja iskrivljavanja stvarnosti putem sustavne primjene cenzure i strategija dehumanizacije koje provode međunarodni akteri, od vlada do novinskih agencija. U tom kontekstu, kulturni praktičari, umjetnici i aktivisti prepoznaju činjenicu da nije dovoljno samo sudjelovati u otporu, već i poticati suočavanje sa samim diskursom o otporu.

Postojanje kulturnih organizacija u Palestini danas je obilježeno paradigmom nesigurnosti. Njihovo je djelovanje narušeno politikama donatora, dok s druge strane njihovu slobodu izražavanja ograničavaju sigurnosne strukture. Stoga se može reći da u ovom povijesnom trenutku dobivamo priliku za kritičku reevaluaciju našeg znanja i metoda kulturne produkcije.

To također podrazumijeva da bismo trebali početi postavljati neka teška pitanja. Što otvaranje prostora za radikalnu imaginaciju drugačije budućnosti, koja ohrabruje diskurs otpora, zaista implicira? Kako hrabro istraživati nove političke i društvene vrijednosti i predlagati kreativne oblike organiziranja zajednice koji aktivno doprinose njihovom ostvarivanju? S obzirom na trenutnu opasnost i prijetnju kulturnim organizacijama, što globalna solidarnost doista znači u praksi? Još važnije, kako da se u našem radu odmaknemo od pukog upozoravanja na kršenja ljudskih vrijednosti, do aktivnog postavljanja tih vrijednosti u središte naše kolektivne borbe za dostojanstvo, oslobođenje i slobodu?»