Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno

Južna sazviježđa: Poetike nesvrstanih * Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno (foto: Hyun-Suk Seo, The Age of the Future, 2020, isječak iz videa; po narudžbi Azijskog kulturnog centra Gwangju, ljubaznošću umjetnika)Hyun-Suk Seo, Doba budućnosti, 2020, isječak iz videa; po narudžbi Azijskog kulturnog centra Gwangju, ljubaznošću umjetnika

U sklopu programa šesnaeste po redu manifestacije Moje, tvoje, naše i povodom šezdesete obljetnice osnutka Pokreta nesvrstanih, u suradnji s ljubljanskom Modernom galerijom predstavljamo izložbu Južna sazviježđa: Poetike nesvrstanih (Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno) kustosice Bojane Piškur.
 
Na izložbi u Galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) od 24. rujna do 15. listopada 2021. radove će izlagati umjetnice i umjetnici Dan Acostioaei, Nika Autor, Đorđe Balmazović, Ferenc Gróf, Ibro Hasanović, Dubravka Sekulić, Hyun-Suk Seo i Mila Turajlić. Uz umjetničke radove, na izložbi će biti predstavljena kartografija međunarodne kulturne suradnje SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju, autorice Teje Merhar, i odabrani arhivski materijali Pokreta nesvrstanih.
 
Izložba će se otvoriti u petak, 24. rujna u 18 sati , nakon čega ostaje otvorena do 15. listopada, od ponedjeljka do subote od 16 do 20 sati.

U skladu s trenutno važećim mjerama i preporukama za sprječavanje zaraze koronavirusom, broj posjetitelja koji mogu istovremeno boraviti u prostoru galerije je ograničen. Posjetitelji se pozivaju na održavanje fizičke udaljenosti te ispravno nošenje zaštitnih maski za lice.

 

Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno je adaptirana verzija izložbe Južna sazviježđa: Poetike nesvrstanih koja je prvotno prikazana 2019. godine u Modernoj galeriji u Ljubljani. Drugo izdanje, pod naslovom Solidarity Spores predstavljeno je 2020. godine u Asia Culture Centru u južnokorejskom gradu Gwangju. Riječka izložba konceptualizirana je na drugačiji način, budući da se održava na šezdesetu godišnjicu prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu. Kao svojevrsni uvod u kulturnu politiku Pokreta nesvrstanih, izložba se fokusira na pojedine povijesne događaje, pri čemu se predstavljeni projekti i istraživanja bave temama kulturne razmjene i kulturnih programa između Jugoslavije i nesvrstanih zemalja u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Izložba također sadrži suvremene radove koji ispituju važnost korištenja ideja Pokreta nesvrstanih u današnjem vremenu, iz pozicije da „napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno“. Razlozi tome su mnogi: razočaranja u trenutni globalni svjetski poredak, osobito brza neoliberalna globalizacija koja je stvorila velike probleme – nejednakost, porast novih oblika gospodarske i političke ovisnosti, jačanje fašizama i desničarskih politika, itd.

Riječka izložba u tom smislu predlaže preispitivanje sljedećeg: može li nesvrstani internacionalizam, koji je u jednom trenutku imao značajnu snagu, ponovno zaživjeti? Kako koristiti te ideje u praktičnom i političkom smislu? Što učiniti s kulturnom baštinom Pokreta nesvrstanih – s arhivima, umjetninama, zbirkama? Da bi se u današnjoj kulturnoj sferi doista uvažilo naslijeđe nesvrstanosti, potrebno je razmisliti o radikalnijim mjerama, ne samo na deklarativnim, već i na primjenjivim razinama: na razini upravljanja, proizvodnje znanja i baštine. To postaje sve teže zbog postojećih i novonastajućih revizionističkih desničarskih politika na ovim prostorima i šire, koje sustavno uništavaju ne samo ideje antifašizma, socijalizma i nesvrstanosti, već također krše naša prava i slobode izražavanja.

Nije dovoljno napisati revolucionarnu pjesmu, potrebno je postati ta pjesma.”

Bojana Piškur
kustosica izložbe

 

O radovima i autori/ca/ma

(više o svakom radu bit će objavljeno u katalogu izložbe)

 

Dan Acostioaei

Mora pod pustinjama

video instalacija, 2016.–2017.

Dan Acostioaei, Mora pod pustinjama / Sees under Deserts / Mări sub pustiuri, 2016–2017; isječak iz videaDan Acostioaei, Mora pod pustinjama, 2016–2017; isječak iz videa

Korištenjem višeslojne naracije koja nadilazi osobna sjećanja i geopolitičku analizu, fotografska i video instalacija Mări sub pustiuri (Mora pod pustinjama) nudi artikulaciju afektivnog znanja u odnosu na socijalističko naslijeđe. Osobne i političke veze isprepliću se u gustoj kulturnoj i ideološkoj pozadini koja kombinira višestruke temporalnosti. Polazna točka rada sastoji se od dokumenata, slika i materijalnih tragova koje je autorov otac ostavio dok je radio kao inženjer građevine u Siriji od 1975. do 1978. i u Iraku od 1981. do 1983. godine…

Dan Acostioaei je vizualni umjetnik koji živi i radi u Iaşiju u Rumunjskoj. Predaje na Sveučilištu za umjetnost George Enescu. Jedan je od osnivača udruge Vector. U radovima se bavi identitetskim modelima rumunjskog društva u tranziciji, kao i ideološkim granicama između ekonomije i uvjeta umjetničke produkcije u istočnoj Europi. Izlagao je na mnogim izložbama, među kojima su One Sixth of the Earth – Ecologies of Image, MUSAC, Leon, Španjolska (2012.), Transitland: Videoart in Central and Eastern Europe 1989–2009, Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía, Madrid, Španjolska (2010.), Illuminations, Level 2 Gallery, Tate Modern, London, UK (2007.), In Times of Hope and Unrest, MNAC, Bukurešt, Rumunjska (2015.), i Art Encounters, Timişoara i Arad, Rumunjska (2017.).

 

Nika Autor & Newsreel Front

Newsreel 63 – Vlak sjenki

video instalacija, 2017.

Nika Autor & Newsreel Front, Newsreel 63 – The Train of Shadows (Vlak sjenki), 2017; isječak iz videaNika Autor & Newsreel Front, Newsreel 63 – Vlak sjenki, 2017; isječak iz videa

Newsreel 63 slijedi prakse vezane za formu filmskog žurnala, s naglaskom na jednu određenu sliku – djelić videa snimljenog na nekada poznatoj željezničkoj pruzi Beograd – Ljubljana, kojom izbjeglice danas ne putuju u spavaćim kolima, već između kotača vlaka. Rad zalazi u vizualno istraživanje željeznica i traga za njihovom povijesnom, društvenom i političkom pričom. Njegovi esejistički i asocijativni elementi povezuju taj povijesni narativ s našom težnjom za srećom, idejom putovanja u trenutnoj društvenoj konstelaciji, gdje je naša čežnja za srećom toliko često vezana za ideju da negdje otputujemo – ili da si, zapravo, osiguramo sredstva za puko preživljavanje…

Nika Autor je diplomirala i magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, doktoriravši na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Njezina se praksa prvenstveno temelji na eksperimentalnim video zapisima i dokumentarnim filmovima, filmskim esejima, fotografiji, kolažima, crtežima i prostornim video instalacijama. Fokus njezina rada je istraživanje nevidljivosti/nečujnosti u odnosu na prikrivene teme zaboravljene prošlosti i prešućene sadašnjosti. Njezin se rad usredotočuje na stvaranje posebnih slika, specifičnih konstrukcija kolektivnog sjećanja, kao i na osobne/usmene pripovijesti. U radovima preispituje politiku azila i migracija, prava radnika i politiku sjećanja. Članica je Newsreel Fronta (Obzorniška Fronta), neformalnog kolektiva radnika koji potječu iz teorije filma i umjetničke prakse.

 

Đorđe Balmazović

Non-aligned cross-cultural pollination

crteži, 2020./2021.

Đorđe Balmazović - crteži iz serije "Non-aligned cross-cultural pollination"; digitalni tisak, 2020/21

Đorđe Balmazović – crteži iz serije “Non-aligned cross-cultural pollination”; digitalni tisak, 2020/21

Serijom crteža u boji, autor donosi pogled na pojedine događaje, inicijative i ustanove koji su osnovani sa svrhom oblikovanja kulturne politike, poboljšanja međusobne komunikacije i poticanja kulturne razmjene između zemalja članica Pokreta nesvrstanih (primjerice, Ljubljanski bijenale grafičke umjetnosti, Pool nesvrstanih novinskih agencija, GANEFO ili Igre novih snaga u nastajanju, Galerija umjetnosti nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito u Titogradu, itd.).

Đorđe Balmazović je umjetnik i grafički dizajner, član kolektiva Škart (Beograd / Ljubljana). Jedan od njegovih novijih radova je grafički roman Rat koji je 2018. godine izdala Fabrika knjiga Beograd. Njegov rad Heroji trenutno je predstavljen na izložbi Bigger than Myself: Heroic Voices from ex Yugoslavia, MAXXI, Rim (kustosica Zdenka Badovinac).

 

Ferenc Gróf

Teorem o naivnom skupu (zastava, boja, kontinenata)

instalacija, 2018.–2019.

Ferenc Gróf, Naive Set Theorem (of Flags, of Colors, of Continents) / Teorem o naivnom skupu (zastava, boja, kontinenata), 1989, 2018; ljubaznošću umjetnika i Galerije acb, Budimpešta; foto Dejan Habicht, MGFerenc Gróf, Teorem o naivnom skupu (zastava, boja, kontinenata), 1989, 2018; ljubaznošću umjetnika i Galerije acb, Budimpešta; foto Dejan Habicht, MG

Projekt se temelji na seriji zastava koje prikazuju kolorimetrijsku vremensku crtu druge polovice dvadesetog stoljeća. Tri glavna geopolitička bloka ovog razdoblja, nesvrstane zemlje, NATO i Varšavski pakt, predstavljeni su prosječnom bojom nacionalnih zastava svojih zemalja. Serija zastava slijedi ključne datume njihovog osnivanja i prati događaje tijekom stoljeća kroz raspad socijalističkog bloka, do uspona NATO-a i institucionalizacije Pokreta nesvrstanih. U pozadini ove šarene vremenske linije pretapajućih nacionalnih simbola, na zidu je prikazan reaktualizirani plakat „3 kontinenta, 1 revolucija“ iz 1968. godine“, s izmiješanim i isprekidanim bojama od kojih se sastoji instalacija zastave…

Ferenc Gróf (1972, Pécs, Mađarska) diplomirao je na Mađarskom sveučilištu za umjetnost u Budimpešti. Od 2012. predaje na École Nationale Supérieure d’Art (ENSA) u Bourgesu u Francuskoj. U radu se bavi ideološkim tragovima na sjecištu grafičkog dizajna i prostornih iskustava. Jedan je od osnivača pariške zadruge Société Réaliste (osnovane 2004.) koja se bavi pitanjima suvremenih političkih reprezentacija, ideološkog oblikovanja i intervencija temeljenih na tekstu. Nedavne samostalne izložbe Société Réaliste uključuju: amal al-gam, Galerija acb, Budimpešta, 2014., Universal Anthem, tranzit.ro, Cluj, 2013., A Rough Guide to Hell, P!, New York, 2013., Thelema of Nations, Galerie Jérôme Poggi, Pariz, 2013., i Empire, State, Building, MNAC, Bukurešt, 2012., Ludwig Museum, Budimpešta, 2012., i Jeu de Paume, Pariz, 2011. godine. Radovi Société Réaliste su također bili uključeni u brojne grupne izložbe i bijenala u Šangaju, 2012., Lyonu, 2009. i Istanbulu, 2009. godine. Budući da je od 2015. godine Société Réaliste u mirovanju, Ferenc Gróf nastavlja svoj rad kao samostalni umjetnik. Među novijim samostalnim izložbama ubrajaju se Without Index (Muzej Kiscelli, Budimpešta, 2016.), X with a dot below (Galerija acb / OFF Biennale, Budimpešta, 2017.) i or firing of a red star alert (Galerija acb, Budimpešta, 2018.), Anxiocene (Les moulins de Paillard, Poncé-sur-le-Loir, Francuska, 2019.), i Concrete time (Isbn books+gallery, Budimpešta). Gróf živi i radi u Parizu.

 

Ibro Hasanović

Bauk

video instalacija, 2012.

Ibro Hasanović, Spectre, 2012; isječak iz videaIbro Hasanović, Bauk, 2012; isječak iz videa

Bauk (Spectre) je meditacija o propadanju i smrti, o načinima na koje pamćenje proganja sadašnjost i na nju utječe. Film je snimljen na Galebu, brodu jugoslavenske mornarice koji je Josip Broz Tito koristio za zabave, međunarodne posjete i diplomaciju…

Ibro Hasanović (1981.) je bosansko-francuski umjetnik koji živi i radi u Parizu. Između ostalog, izlagao je na izložbama u MAXXI – Museo nazionale delle arti del XXI secolo, Rim; Kunstverein, Hamburg; ARGOS Centre for Audiovisual Arts, Bruxelles; Muzej suvremene umjetnosti Metelkova, Ljubljana; Carré d’Art – Musée d’art contemporain de Nîmes, Francuska; Muzej suvremene umjetnosti Skopje, Makedonija; Guangdong Museum of Art, Kina; Casino Luxembourg – Forum d’art contemporain, Luksemburg; Pera Museum, Istanbul; Austrian Cultural Forum, New York; Münchner Stadtmuseum, München; Garage Museum of Contemporary Art, Moskva; Kunsthalle Wien, Beč; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; i Künstlerhaus – Halle für Kunst & Medien, Graz. Više na ibrohasanovic.com

 

Dubravka Sekulić

The Non-aligned (Round) Table and its Discontents

fanzin, 2021.

Dubravka Sekulić, Konferencija u Harareju 1986, iz serije crteža/kolaža, 2021Dubravka Sekulić, Konferencija u Harareju 1986, iz serije crteža/kolaža, 2021

Najdominantnija prostorna figura na fotografijama konferencija Pokreta nesvrstanih je veliki okrugli stol, prostorni razmještaj sastanka koji je predstavljao načela pokreta: horizontalnost, solidarnost i proaktivnost. Bez vođa, samo odnosi. Rad The Non-aligned (Round) Table and its Discontents prati transformaciju okruglog stola u prvih 30 godina postojanja pokreta, naglašavajući kako sama forma prostora u kojima se iznose ideje ponekad otkriva više od samih riječi.

Tekst i crteži: Dubravka Sekulić, dizajn: Ana Labudović, tisak: RISO i prijatelji.

Dubravka Sekulić je arhitektica i edukatorica koja istražuje transformacije izgrađenog okoliša na prijelazu između politike, zakona i ekonomije. Zanima je razumijevanje (izgrađenog) okoliša kao arhive i narušavanje zdravorazumskog poimanja arhitekture. Viša je mentorica na Školi za arhitekturu na Royal College of Arts u Londonu. Doktorirala je povijest i teoriju arhitekture na Odjelu za arhitekturu Instituta za povijest i teoriju gta na ETH Zürich. Bila je asistentica na IZK Institutu za suvremenu umjetnost na Tehničkom sveučilištu u Grazu. U suradnji s Elise Misao Hunchuck i Jonathanom D Solomonom pokrenula je New Schools for Space. Redovito objavljuje i predaje. Autorica je knjige Glotzt Nicht so Romantisch! (Jan van Eyck Academie, 2012.), a sa Žigom Testenom i Galom Kirnom uredila je knjigu Surfing the Black (Jan van Eyck Academie, 2012.). S Milicom Tomić uredila je časopis GAM 14 Exhibiting Matters (Jovis, 2018.) i ko-kurirala konferenciju Life of Crops: Towards an Investigative Memorialization (Graz, 2019.). Nedavno je s umjetnicom i filmskom autoricom Anom Hušman dovršila film Don’t Trace Draw (2020.).

 

Hyun-Suk Seo

Doba budućnosti

video instalacija, 2020.

Hyun-Suk Seo, The Age of the Future, 2020, isječak iz videa; po narudžbi Azijskog kulturnog centra Gwangju, ljubaznošću umjetnikaHyun-Suk Seo, Doba budućnosti, 2020, isječak iz videa; po narudžbi Azijskog kulturnog centra Gwangju, ljubaznošću umjetnika

U sklopu video projekta o ulozi modernističke arhitekture u formiranju modernih nacija u Aziji, Hyun-Suk Seo je istraživao slučaj kambodžanskog arhitekta Vanna Molyvanna, koji je bio zadužen za izgradnju infrastrukture u Phnom Penhu pod vladavinom princa Sihanouka, neposredno nakon proglašenja neovisnosti Kambodže od Francuske 1953. godine. „Olimpijski stadion“, jedno od Molyvannovih najznačajnijih djela, ugostio je po dovršetku 1964. godine drugo izdanje Igara novih snaga u nastajanju (GANEFO), koje je uslijedilo nakon uspješne inauguracije u Jakarti godinu dana ranije. Igre su bile dio međunarodnih nastojanja za izgradnju saveza koji će biti neovisan o američkim utjecajima, pri čemu je stadion trebao utjeloviti odlučnost Kambodže da čini aktivni dio kolektivne energije…

Hyun-Suk Seo je južnokorejski umjetnik koji živi i radi u Seulu. Njegove pokretne slike i izvedbe, kao i pisani radovi, istražuju načine na koje kako osjetila i prostor međusobno djeluju i mijenjaju jedni druge. Heterotopia (2010. – 2011.), The Devine Prostitution of the Soul (2011.), Stage Freight (2013.), Heartlessly Autumn Wind (2013.), From the Sea (2014.), The Angel – Tenuously Named (2017.), i The Incomplete Ruins (u suradnji s Gimhongsokom, 2019.), uz druga site specific izvedbena djela i izložbe, preispituju i prepravljaju granice „umjetničkog djela“ i gledateljskog iskustva. Prve faze njegovih video projekata o modernističkoj arhitekturi u azijskom postkolonijalnom kontekstu prikazane su na bijenalu u Gwangjuu (2011., 2018.), bijenalu arhitekture u Veneciji (2014., 2018.) i međunarodnom festivalu dokumentarnog filma DMZ (2019.). Suautor je knjiga Art of the Future (2016.) i Horror to the Extreme: Changing Boundaries in Asian Cinema (2009.) i suurednik časopisa Ob.Scene za „stvari izvan scene“. Predaje kolegije o filmu na Sveučilištu Yonsei.

 

Mila Turajlić (powered by Filmske novosti)

‘The eyes of the whole world are on Belgrade today’ [Non-Aligned Newsreels・Fragments #1]

video instalacija, 2021.

Mila Turajlić, Non-Aligned Newsreels Fragment 1, ljubaznošću autorice

Referirajući se na burmanskog premijera U Nua, koji je u svom govoru na otvaranju Beogradske konferencije Pokreta nesvrstanih u rujnu 1961. izjavio da su „oči cijelog svijeta danas uprte u Beograd“, ova instalacija istražuje tu konferenciju kao medijski događaj i antikolonijalnu platformu. Rad je dio umjetničkog istraživačkog projekta u nastajanju Non-Aligned Newsreels

Mila Turajlić (1979.) je rođena u Jugoslaviji, živi u Parizu i radi u Beogradu. Snima filmske i video radove kombinacijom dokumentarne arhive, igranih filmova i pronađenih snimaka, stvarajući novi refleksivni jezik u kojem se sjećanje i ruševine suprotstavljaju nestajućim povijesnim narativima. Njezini nagrađivani dugometražni dokumentarni filmovi Cinema Komunisto – montaža koja kombinacijom igranog i dokumentarnog filma propituje korištenje filmova u izgradnji političkog narativa socijalističke Jugoslavije – i Druga strana svega – obiteljska kronika koja se odigrava na političkim linijama fronta njezinog podijeljenog doma iz djetinjstva – prikazivani su na brojnim festivalima, u kinima diljem Europe i SAD-a, kao i na mreži kanala HBO Europe. Jedan od njezinih posljednjih projekata bila je serija video instalacija koje je naručila MoMA za potrebe velike izložbe o jugoslavenskoj modernističkoj arhitekturi. Njezin najnoviji dokumentarni film The Labudović Reels (2021.) je svojevrsno arhivsko putovanje s Titovim kamermanom Stevanom Labudovićem, u kojem se istražuje uloga jugoslavenske kinematografije u borbama za oslobođenje zemalja Trećeg svijeta i rekonstruira nastanak Pokreta nesvrstanih. www.dissimila.rs

 

Teja Merhar

Kartografija međunarodne kulturne suradnje SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju

kartografski prikaz, 2019.

Međunarodna kulturna suradnja SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju, Teja Merhar; dizajn mape Đorđe Balmazović, 2019Međunarodna kulturna suradnja SFR Jugoslavije i zemalja u razvoju, Teja Merhar; dizajn mape: Đorđe Balmazović, 2019

Jugoslavija je međunarodnu bilateralnu kulturnu suradnju regulirala uz pomoć konvencija o kulturi i programa kulturne suradnje koje je sastavila Komisija za kulturne odnose sa stranim zemljama u Beogradu. Karta prikazuje suradnje 1960-ih i 1970-ih godina, a uvelike se temelji na konvencijama o kulturi i programima kulturne suradnje koje je Jugoslavija ratificirala s nesvrstanim zemljama.

Teja Merhar je kustosica u Arhivskom odjelu Moderne galerije u Ljubljani.

 

Arhivski materijali Pokreta nesvrstanih

plakati, fotografije, publikacije

OSPAAAL plakati, 1980-e, offset tisak; foto Dejan Habicht, Moderna galerija LjubljanaOSPAAAL plakati, 1980-e, offset tisak; foto Dejan Habicht, MG

Prikazani materijali iz fotografskog arhiva Moderne galerije i arhiva Pokreta nesvrstanih Bojane Piškur uključuju politički angažirane plakate Organizacije solidarnosti s narodima Afrike, Azije i Latinske Amerike (OSPAAAL), fotografije s nekoliko izdanja međunarodne izložbe i bijenala grafike u Ljubljani i knjižice iz serije Nesvrstanost i nesvrstani.

 

 

O kustosici

 

Bojana Piškur radi kao kustosica u Modernoj galeriji u Ljubljani. Njezin profesionalni interes usmjeren je na politička pitanja koja se odnose ili se očituju na području umjetnosti, s posebnim naglaskom na post-jugoslavensku regiju. Temom nesvrstanosti bavi se kroz izložbu Southern Constellations: The Poetics of the Non-Aligned, koja je dosad bila predstavljena u Modernoj galeriji, Ljubljana (2019.) i Azijskom kulturnom centru, Gwangju, Južna Koreja (2020.). S kolegama iz regije nedavno je bila kustosica izložbe Realize! Resist! React! Performance and Politics in the 1990s in the Post-Yugoslav Context.

 

 

MOJE, TVOJE, NAŠE #16:
NESVRSTANI

☛ Filodrammatica, Korzo 28/1, Rijeka

 

IZLOŽBA ↑
24. 9. – 15. 10. 2021.

Južna sazviježđa: poetike nesvrstanih

Napisati revolucionarnu pjesmu nije dovoljno

 

KONFERENCIJA
27. – 29. 9. 2021.

Towards a Conjuctural Political Economy of Non-Alignment and Cultural Politics

 

FILMSKI PROGRAM

27. i 28. 9. 2021.

 


 

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV