Dobrodošli u budućnost

No photos available right now.

Please verify your settings, clear your RSS cache on the Slickr Flickr Admin page and check your Flickr feed

Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

Grupna izložba Novi svjetski poredak nastala je u produkciji londonske umjetničke organizacije Furtherfield i u Rijeku stiže u okviru europskog projekta State Machines i Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Umjetnici čije ćemo eksperimentalne radove imati priliku vidjeti su Jaya Klara Brekke, Elias HaasePete GomesRob Myers, Max DoveyO’KhaosPaul SeidlerPaul KollingMax HampshireLina TheodorouCorina Angheloiu, James Stewart i xfx (poznata kao Ami Clarke).
 
U sklopu istoimenog dvodnevnog događaja na temu blockchain tehnologije, izložba se u galeriji Filodrammatica (Korzo 28/1, Rijeka) otvara u četvrtak 15. veljače u 20 sati, i ostaje otvorena do 9. ožujka. Ulaz je besplatan.
 
Izložba zamišlja svijet u kojem je odgovornost za razne vidove života (reprodukcija, donošenje odluka, organizacija, njega, skrbništvo) mehanizirana i automatizirana, prepuštena blockchain tehnologiji i preseljena jednom za svagda iz prirodnih i društvenih sustava u sigurni, umreženi, digitalni registar transakcija i računalno izvedenih ugovora.

 

Novi svjetski poredak donosi radove među kojima je prototip šume koja samu sebe posjeduje i iskorištava u svrhu daljnjeg širenja (Terra0, P. Seidler, P. Kolling i M. Hampshire), androidni cvijet u formi metalne skulpture koji u zamjenu za bitcoine od umjetnika naručuje nova umjetnička djela (Plantoid, O’Khaos), ilustrirana znanstveno-fantastičnu novela o posljedicama novog vala potpuno financijalizirane automatizacije u globalnim razmjerima (Bad Shibe, R. Myers i L. Theodorou) i film koji okuplja različita mišljenja vodećih svjetskih mislilaca, računalnih znanstvenika, poduzetnika, umjetnika i aktivista o problematici tehnologije blockchaina.

Izložba je dio velikog programa publikacija, radionica i predavanja koji okuplja vodeće međunarodne umjetnike i pisce iz cijelog svijeta. Prvotno predstavljena u galeriji Furtherfield u londonskom Finsbury Parku tijekom svibnja 2017., izložba je netom prije Rijeke gostovala u Projektnom prostoru Aksioma u Ljubljani.

Video prilog portala Moja Rijeka s otvorenja izložbe

 

ŠTO JE UOPĆE BLOCKCHAIN?

Jednostavno rečeno, blockchain je mrežni komunikacijski protokol koji se temelji na distribuiranoj bazi podataka koja sve zapise pohranjuje na više različitih računala istovremeno. Podaci se lančano povezuju i osiguravaju kriptiranjem. Funkcionalno gledano, blockchain služi kao otvoreni, distribuirani registar koji trajno pohranjuje i ovjerava sve transakcije između dvije strane. 

Prvotno zasnovana 2008. godine i upotrijebljena kao ključna komponenta digitalne valute bitcoin, blockchain tehnologija se danas primjenjuje u različitim područjima, uključujući financije, osiguranje, komunikaciju i zdravstvo. Njezini zagovaratelji kao prednost naglašavaju eliminaciju svakog posredništva, od davatelja internetskih usluga do bankara. Stoga ne čudi da, poput Mreže u devedesetima, blockchain pokreće strastvene rasprave i nove utopijske vizije o budućnosti komunikacijskih tehnologija.

 

U nastavku saznajte više o izloženim radovima i njihovim autorima:
 

Plantoid (O’Khaos)

Zasnovan na blockchain tehnologiji, Plantoid je autonomni umjetnički rad koji samog sebe reproducira korištenjem sila estetske ljepote i automatiziranog upravljanja. U trenutku kada metalna skulptura cvjetne biljke primi određeni broj bitcoina, nekom umjetniku šalje narudžbu za stvaranje novog umjetničkog djela. Svi koji su financijski doprinijeli nastanku Plantoida imaju mogućnost odrediti pravila u pogledu genetskih osobina (DNK) i duše (načina upravljanja) novog Plantoid «djeteta». Posjetitelji izložbe moći će kupiti bitcoine i donirati ih skulpturi, i time odrediti kako će se Plantoid dalje razvijati. Više

O’Khaos Creations je umjetnički kolektiv čiji članovi žele istraživati kreativnost pomoću interaktivnih instalacija, kinetičkih skulptura i mehaničkih naprava od recikliranog materijala, pod Creative Commons licencom. Jedna od suosnivačica kolektiva, 2010. godine, je Primavera de Filippi, koja kao umjetnica, poznavateljica koda i istraživačica u području prava proučava međusobno preplitanje zakona, tehnologije i umjetnosti. Primavera je producirala genezu Plantoida i otada radi na stvaranju ekosustava koji bi omogućio evoluciju drugih Plantoida.

 

Terra0 (Paul Seidler, Paul Kolling i Max Hampshire)

Nastao u suradnji Paula Seidlera, Paula Kollinga i Maxa Hampshirea, umjetnički rad Terra0 je prototip šume koja je sam svoj vlasnik i koja iskorištava samu sebe. Šuma, čiji su začetnici ljudi, tijekom vremena stvara kapital prodajom licenci za sječu svojih stabala i korištenjem svojih sredstava pomoću automatiziranih procesa, pametnih ugovora i blockchain tehnologije. Terra0 prodaje sirovine, akumulira kapital, kupuje nove parcele i u konačnici se širi na nove teritorije. Više

Paul Seidler je umjetnik i dizajner interakcija koji živi i radi u Berlinu. Od 2013. godine studira na Umjetničkom sveučilištu u programu digitalnih medija kod prof. Joachima Sautera. Tijekom studija radio je u raznim istraživačkim ustanovama, uključujući Design Research Lab i Hybrid Plattform. Njegovi su projekti i tekstovi bili predstavljeni na događajima kao što su Leap Berlin, CTM, Dutch Design Week i ecocore. Rad Terra0 je prvotno osmislio s Paulom Kollingom u okviru digitalnog programa na Umjetničkom sveučilištu u Berlinu.

Paul Kolling je medijski umjetnik i dizajner koji živi u Berlinu. Nakon što je neko vrijeme radio kao stolar, upisao je studij vizualnih komunikacija na Umjetničkom sveučilištu u Berlinu. Od 2014. godine studira u okviru novomedijskog programa kod profesora Joachima Sautera i Jussija Ängesleve. Svoj rad temelji na sjecištu medijske umjetnosti, istraživanja dizajna i industrijskog dizajna, i teži prema istraživanju veza između (novih) materijala, objekata i novih tehnologija.

 

Satoshijeva zakletva (Jaya Klara Brekke i Elias Haase)

Satoshi je oznaka za nekoga tko je bistrouman, pametan i jasno razmišlja. To je i ime anonimnog (ili anonimnih) osnivača bitcoina i blockchaina. Na tragu one Hipokratove, Satoshijeva zakletva Jaye Klare Brekke i Eliasa Haaseja je metoda koja programerima nalaže kako jasno promišljati o vrstama odnosa koji se lančano povezuju prilikom kodiranja novih blockchain aplikacija i njihovih mogućih učinaka na ljude i okoliš. Koristeći tri osnovne odlike blockchain tehnologije – nepromjenljivost, neutralnost i decentralizaciju – «Satoshijeva zakletva» predstavlja niz blokova iz kojeg je moguće oblikovati etičke smjernice za nove blockchain projekte: moć, promjena, delegiranje, objelodanjivanje, neslaganje i egzodus. Više

Jaya Klara Brekke se bavi teorijom, tehnologijom i dizajnom i trenutno piše doktorsku disertaciju o političkim geografijama blockchain infrastruktura na Sveučilištu Durham. Kroz istraživački projekt Distributing Chains proučava koncepte vlasti, suvereniteta, povjerenja i konsenzusa, te ih slijedi u njihovom usvajanju, kodiranju i ostvarenju kroz tehnologije blockchaina. Živi i radi između Londona, Atene i Durhama.

Eliasa Haasea zanimaju alternativni putevi u tehnologijom obilježenim budućnostima i načini na koje se ti putevi križaju sa životom. Kritički se odnosi prema homogenizirajućem utjecaju tehnički potkovanih elita i sudjeluje u rušenju prepreka kako bi što više različitih ljudi moglo sudjelovati u oblikovanju budućnosti tehnologije. Jedan je od osnivača B9lab-a, koji provodi obuku i istraživanja oko blockchaina i decentraliziranih aplikacija.

 

Bad Shibe (Rob Myers i Lina Theodorou)

Foto: Pau Ros / Furtherfield (Flickr)

Bad Shibe je SF novela pisca Roba Myersa i ilustratorice Line Theodorou, koja nas poziva da zamislimo kako bi društvo moglo izgledati kada bi se sustav osmišljen za provjeru prijenosa digitalne imovine pojavio u svijetu u kojem se ugled temelji na “pratiteljima” i oznakama “sviđa mi se”. Pozivajući nas da o ljudima i društvima razmišljamo u istoj mjeri kao i o tehnološkim učincima, priča se bavi implikacijama novog vala potpuno financijalizirane automatizacije u globalnim razmjerima i borbom za razlikovanje dobra i zla prilikom udruživanja sposobnosti ljudi i strojeva. Više

Rob Myers je umjetnik, haker i pisac. U svojem radu već više od dva desetljeća istražuje i pojašnjava društvenu važnost praksi u ekspresivnim i proizvodnim kulturama, od naizgled svakodnevnih i birokratskih do duboko tajanstvenih. Njegova djela najčešće preuzimaju formu softvera i poigravaju se pojmovima umjetnosti, vrijednosti, autorstva i kreacije u dobu digitalnih mreža.

Lina Theodorou živi i radi u Berlinu i Ateni, a u radu se uglavnom bavi videom i instalacijama. Sudjelovala je na izložbama u institucijama kao što su likovni centar Bozar u Bruxellesu, Museumsquartier u Beču, Nacionalni muzej suvremene umjetnosti u Ateni, EMAF, europski festival medijske umjetnosti u Osnabrücku, Deste Foundation u Ateni, Neue Galerie am Landesmuseum Joanneum u Grazu, Museum Fridericianum u Kasselu, Macedonian Museum Of Contemporary Art u Solunu, 8. međunarodno istambulsko bijenale, 6. ev+a Limerick bijenale, 53. međunarodni festival kratkog filma Oberhausen, 11. međunarodna izložba arhitekture na Venecijanskom bijenalu, festival Impakt u Utrechtu, State Museum Of Contemporary Art u Solunu, muzej Benaki u Ateni, Alexander S. Onassis Foundation Cultural Center, Museum of Rome in Travastere u Rimu, i Bijenale pokretnih slika u Buenos Airesu.

 

x-fx.org (Ami Clarke)

Internetska stranica x-fx.org prikazuje video bez naslova, prikupljanje podataka iz domaće platforme za rudarenje ethera umjetnice Ami Clarke, koji prikazuje letimičan pogled na materijalne dijelove uređaja za rudarenje ethera (digitalne valute koja služi kao gorivo za blockchain mrežu platforme Ethereum), koji prenosi korištenu energiju i povećanu vrijednost “uradi sam” rudnika kriptovalute s fino kalibriranim financijskim izračunima ne baš besplatnog sustava za rudarenje novca. Podaci su komponenta veće zagonetke koja je raspoređena po različitim događajima i mjestima, a pokrenuta je na Bacanju kockice (A Throw of the Dice), seriji izložbi i radionica u prostoru londonskog Banner Repeatera 2016. godine koja se bavila pojedinim proturječnim tvrdnjama o blockchain tehnologiji. Stranica sadrži zvučni zapis s radionica Thinking through the block na Banner Repeateru, na kojoj su sudjelovali Tom Clark, Paul Purgas, Alessandro Ludovico, Karen Di Franco, Ruth Catlow, Ben Vickers, Tom Pearson, Malavika Rajnarayan, Prayas Abhinav, Satya Gummuluri i Ami Clarke. Više

Ami Clarke je umjetnica koja se u svojem radu bavi modelima masovnih postupaka ponašanja (kao što su, primjerice, financijska tržišta), u očekivanju novih oblika ponašanja koji proizlaze iz vijesti koje u prvom redu nastaju i šire se na društvenim mrežama: naime, čini se da ljudi u grupama djeluju na razini predverbalnog emocionalnog intenziteta, što dovodi do onoga što se naziva post-truth politikom. Osnivačica je Banner Repeatera, čitaonice s javnim Arhivom izdanja umjetnika i eksperimentalnog projektnog prostora na željezničkoj postaji Hackney Downs u Londonu. Nedavno se kao izlagačica i kustosica predstavila u institucijama kao što su ICA (Dundee), Wysing Arts Centre, Museo del Chopo (Ciudad de México) i Hayward Gallery. Kroz Banner Repeater i nekoliko izdavačkih kuća, Clarke od umjetnika i pisaca naručuje nova djela.

 

Blockchain – promijeni sve zauvijek (Pete Gomes)

Blockchain – promijeni sve zauvijek je Furtherfieldov film u režiji Petea Gomesa čija je ideja bila ukazati na različite ljude koji su uključeni u razmišljanje o blockchain tehnologijama, okupljajući vodeće svjetske mislioce, računalne znanstvenike, poduzetnike, umjetnike i aktiviste kako bi odgovorili na neke od ključnih pitanja: Što jedan blockchain može napraviti? Tko gradi tu novu stvarnost? Kako ćemo vladati? Kakva će zbog blockchaina biti budućnost? Više

Pete Gomes je filmski redatelj i umjetnik koji se u radu bavi svim formama pokretnih slika. Njegovi su filmovi prikazivani po cijeloj Europi, u Indiji, Rusiji, Tasmaniji, Južnoj Americi i SAD-u, kao i u ustanovama kao što su Institute of Contemporary Art, Whitechapel Gallery, Architecture Foundation, Royal Opera House, Southbank Centre, Gimpel Fils, Tate Modern, Tate Britain, Barcelona Centre for Contemporary Culture, Stedelijk Museum, Vienna Museum of Contemporary Art, Leeds International Film Festival, Sonar i druge. Za film Path 1 je 2013. godine primio nagradu arhitekta Bernarda Tchumija na Cinecity Architectural Film Project u Melbourneu. Rado surađuje s drugim umjetnicima, kao što su Shobana Jeyasingh, Scanner, Michael Nyman, Errollyn Wallen, Jocelyn Pook, Donnacha Dennehy i Throbbing Gristle. Trenutno radi na doktorskoj disertaciji na temu improvizacije i razvija nove metode rada vezene za produkciju i izvedbu prilikom improvizacije na filmu.

 

Breath (BRH) (Max Dovey)

Breath (BRH) koristi ljudsko disanje za rudarenje kriptovaluta. Korištenjem spirometrije, medicinske tehnike mjerenja ljudskog disanja, instalacija istražuje načine na koje tijelo može obavljati računalne procese rudarenja kriptovaluta, pretvarajući izdisaje u hash rate računala, odnosno njegovu snagu rudarenja. Brzina ljudskog izdisaja tako određuje snagu rudarenja mikro računala koje rudari XMR (monero) blockchain. BRH koristi kriptovalute kako bi istražio ulogu tijela u financijskim sustavima koji se tek pojavljuju i razmotrio nove reprezentacije vrijednosti koje se vežu za decentralizirane tehnologije kao što je blockchain. Više

Najnovije podatke o instalaciji i rudarenju pratite u realnom vremenu na http://respiration.ltd

Za Maxa Doveyja se može reći da je 28.3% muškarac, 14.1% umjetnik i 8.4% uspješan. Također je umjetnik, istraživač i predavač koji se bavi politikama podataka i algoritamskom vladavinom. Njegovi radovi istražuju političke narative koji proizlaze iz tehnologije i digitalne kulture te se manifestiraju u prostorima koje odlikuje situacija, poput barova, televizijskih kvizova, banaka i drugih sudioničkih scenarija. Diplomirao je likovnu umjetnost i magistrirao medijski dizajn na Institutu Piet Zwart. Pridruženi je istraživač na Institutu za mrežne kulture (Institute of Networked Cultures) i redovito piše za Open Democracy, Imperica i Furtherfield. Njegovi su radovi do sada bili predstavljeni na festivalima Ars Electronica, Art Rotterdam i na mnogim glazbenim festivalima u Velikoj Britaniji.

 

Handfastr – ugovaranje obaveza gdje god se nalazili (Corina Angheloiu, Max Dovey i James Stewart)

Handfastr – ugovaranje obaveza gdje god se nalazili autora Corine Angheloiu, Maxa Doveyja i Jamesa Stewarta je program za petominutno sklapanje bračnog ugovora koji koristi blockchain tehnologiju za rekonfiguraciju društvenih zavjeta. Handfastr reducira brak na financijski sporazum između dviju strana, prilagođavajući praktične i funkcionalne aspekte u platformu koja korisnicima pametnih telefona omogućava dogovaranje financijskih obaveza u javnom prostoru bez neke prethodne pripreme.

Corina Angheloiu je strateginja dizajna koja traga za načinima oblikovanja sustavnih promjena koje bi omogućile društvenu i klimatsku pravdu. Radi u Forumu za budućnost (Forum for the Future), gdje se bavi problemima poput plastičnog otpada u morima i budućnosti civilnoga društva. Istovremeno pohađa doktorski studij na Centru za okolišnu politiku na londonskom Imperial College, gdje istražuje ulogu budućih metoda dizajna u prelasku na urbanu održivost.

James Stewart je predavač, istraživač i akademski poduzetnik s dvadesetpetogodišnjim iskustvom u proučavanju oblikovanja i prisvajanja informacijskih tehnologija u nastajanju. Trenutno istražuje uspon «podataka» i «algoritama» kao fokusa analize i izuma, kao i načine na koje ih različite disciplinarne i profesionalne skupine nastoje ugraditi u svoje aktivnosti, što uključuje istraživanje novih procesa dokazivanja (Evidence processes) i algoritamski posredovanog rada. Ima doktorat iz znanstvenih i tehnoloških studija.

 

Furtherfield je neprofitna organizacija koju su 1996. godine osnovali umjetnici i kustosi Ruth Catlow i Marc Garret. Kroz umjetnička djela, laboratorije i rasprave oko umjetnosti i tehnologije, akteri iz najrazličitijih područja bave se istraživanjem ključnih pitanja današnjice. Urbani zeleni prostor londonskog Finsbury Parka, gdje su smješteni Furtherfieldova galerija i laboratorij, sada je platforma za terenski rad ljudske i strojne imaginacije, koja naglašava vrijednost javne sfere u našem brzo promjenjivom, globalno povezanom i jedinstveno raznovrsnom kontekstu. Međunarodna mreža suradnika koristi umjetničke metode u proučavanju tehnologija u nastajanju kako bi im se povećala dostupnost i otkrio njihov najširi potencijal. Na taj se način nova kulturna, društvena i ekonomska vrijednost razvija u partnerstvu s umjetničkim, istraživačkim, poslovnim i javnim sektorima.
uXaZOJHd_400x400

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV