Foto: Tanja Kanazir / Drugo more (Flickr galerija)

U okviru programskog pravca Dopolavoro projekta Rijeka 2020, u četvrtak 8. listopada u 20 sati u prostoru Exportdrva (Grobnička riva bb, Rijeka) otvara se izložba Piratska skrb, kojom će se predstaviti međunarodna mrežu aktivista i istraživača koji se protive kriminalizaciji solidarnosti i rade na izgradnji zajedničkih sustava skrbi za ljude.

Projekt su inicirali istraživačica Valeria Graziano i istraživači Marcell Mars i Tomislav Medak, a kontribuirali su Laura Benítez Valero, Emina Bužinkić, Rasmus Fleischer, Maddalena Fragnito, Mary Maggic, Iva Marčetić, Paula Pin (Biotranslab/ Pechblenda), Power Makes Us Sick (PMS), Zoe Romano, Chris Gorodtzki i Morana Miljanović (Sea-Watch), Cassie Thornton, Ivory Tuesday, Ana Vilenica i Women on Waves.

Izložba ostaje otvorena do 31. listopada, svakim danom od 11 do 21 sat. Ulaz je slobodan.

 

Živimo u svijetu u kojem kapetanice hapse jer spašavaju ljudske živote na moru; svijetu u kojem nekome tko downloada znanstvene članke prijeti 35 godina zatvora; svijetu u kojem neki riskiraju progon zbog toga što doturaju kontracepcijska sredstva onima koji ne mogu legalno do njih. Ljudima prijeti nevolja sa zakonom jer daju hranu siromašnima, lijekove bolesnima, vodu skapavaujućima, krov nad glavom beskućnicima. Unatoč tome naše heroine ne posustaju pružati skrb i prkositi zakonima. One su pirati.

Sea-Watch, Pirate Care, Piratska skrbPrimjer piratske skrbi: njemačka nevladina organizacija Sea-Watch koja se bavi “ilegalnim” spašavanjem ljudi u Sredozemnom moru (foto Chris Grodotzki / Sea-Watch)

Izložba Piratska skrb (en. Pirate Care) je uvod u sve prisutnije oblike aktivizma u kojima se susreću “skrb” i “piratstvo”, aktivizma koji pokušava na nove i zanimljive načine intervenirati u jedan od najvećih izazova našeg vremena, to jest “krizu skrbi”. Izložba polazi od pretpostavke da živimo u vremenu u kojima je skrb, kao politički i kolektivni kapacitet društava da se brinu o potrebama ljudi i njihovog okoliša, često dovedena u pitanje ili čak kriminalizirana. Presudno za prakse piratske skrbi je spremnost da otvoreno krše zakone i pravne režime kad god ti zakoni i režimi onemogućuju solidarnost te da politiziraju taj neposluh kako bi dovele u pitanje status quo. Taj neposluh i to politiziranje te prakse čini piratskom skrbi.

Planka.nu, foto HackitatPrimjer piratske skrbi: švedska mreža organizacija Planka.nu koja promiče besplatni javni prijevoz, čiji članovi uplaćuju u mjesečni fond iz kojeg se plaćaju kazne onih koji su uhvaćeni u vožnji bez karte (isječak iz filma Hackitat)

Izložba je nastala na Silabusu Piratske skrbi. Silabus je korpus pedagoških materijala u nastajanju koji pišemo s aktivistima/-cama i umjetnicima/-ama piratske skrbi kako bismo aktivirali učenje iz njihovih praksi. Silabus živi na platformi za online izdavaštvo Sandpoints koju razvija Marcell Mars, a ona omogućuje kolaborativno pisanje i remiksiranje silabusa te održavanje kataloga tekstualnih materijala koji prate silabus. Prva verzija silabusa pisana je u studenom 2019. godine tijekom rezidencijalnog boravka desetak aktivistica i umjetnica koji je Drugo more organiziralo u sklopu programa Rijeka 2020, a svjetlo dana je ugledala 8. ožujka za otvorenje izložbe “…o kruhu, vinu, autima, sigurnosti i miru” u bečkom Kunsthalleu.

Pirate Care Flatten the Curve - piratska skrb

S izbijanjem zaraze COVID-19 u Europi u ožujku, Piratska skrb je bila jedna od rijetkih aktivnosti u sklopu Rijeke 2020 koja nije obustavljena. Rad na silabusu transformirao se u kolektivno dokumentiranje vala organiziranja uzajamne pomoći, solidarnosti i skrbi u lokalnim zajednicama kako bi se ublažile zdravstvene, socijalne i ekonomske posljedice pandemije, a koje je dobilo naslov “Izravnajmo krivulju, povećajmo skrb”. Proširena mreža sudionica u Piratskoj skrbi skupljala je i kreirala bilješke, savjete i praktične upute za prakse koje su nastajale iz spontano organiziranih inicijativa u Hrvatskoj, Italiji, Britaniji i drugdje. Ta pravovremena reakcija našla je na veliki opći i znanstveni odjek diljem svijeta, s intervjuima, spominjanima i prilozima u izdanjima i događanjima kao što su Artforum, Wired, Art Monthly, The Care Manifesto, MoneyLab #8, Venice Climate Camp, Institut za mrežne kulture i mnogim drugima.

Predstavljajući izbor tema i primjera iz Silabusa Piratske skrbi, izložba je poziv na učenje iz neposlušnih praksi koje se opiru kriminalizaciji migracija i solidarnosti, pomažu ženama gdje pobačaj nije dostupan, zajednički organiziraju rad skrbi gdje dječjih vrtića nema dovoljno, bore se protiv krize stanovanja i duga, nude pomoć u psihosocijalnom zdravlju osjetljivim zajednicama, politiziraju feminističko pristup zdravlju kroz biološke i tehničko hakiranje te politiziraju digitalno piratstvo.

Memory of the World, foto Ivan KuharićSkeneri za knjige izrađeni za projekt Memory of the World, “mrežu međupovezanih knjižnica u sjeni” koja se zalaže za slobodan pristup knjigama svim pripadnicima društva (foto Ivan Kuharić)

 

Projekt Piratska skrb iniciran je na Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta Coventry, a razvija se uz podršku Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture i bečkog muzeja Kunsthalle.

 

Website projekta: https://pirate.care/
Pirate Care Syllabus: https://syllabus.pirate.care/

 


 

POKRETAČI

Valeria Graziano je kulturna teoretičarka i praktičarka koja je trenutno istraživačica pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu Coventry. U fokusu njenog istraživačkog rada su tehnike, tehnologije i alati koji vode k odbijanju rada i potencijalima političkog užitka. Njen pristup oslanja se na tradicije autonomističkog marksizma, institucionalne analize, materijalističkog feminizma i kritičke teorije organizacije. Međunarodna je predavačica, sudjelujući u programima na sveučilištima Roma Tre, Aalto i Goldsmiths. Kao praktičarka, razvijala je projekte za Impulse Festival; Intermediae; Manifesta 7 i Vanabbemuseum, između ostalih.

Marcell Mars je istraživač pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu Coventry. Jedan je od osnivača Multimedijalnog instituta/MAMA u Zagrebu. Njegov istraživački projekt “Studije vladajuće klase”, koji je započeo na Jan van Eyck Akademiji 2011. godine, preispituje procese digitalne inovacije, adaptacije i inteligencije u korporacijama kao što su Google, Amazon, Facebook i eBay. On je doktorand pri Laboratoriju za istraživanje digitalnih kultura na Sveučilištu Leuphana, gdje piše tezu pod naslovom “Foreshadowed Libraries”. S Tomislavom Medakom pokrenuo je projekt “Memory of the World/Public Library“, za koji razvija i održava softversku infrastrukturu.

Tomislav Medak je doktorand pri Centru za postdigitalne kulture Sveučilišta Coventry. Član je teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta i knjižničar-amater projekta “Memory of the World/Public Library“. U istraživačkom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalizma i postkapitalističke tranzicije, s posebnim fokusom na ekonomiji intelektualnog vlasništva i nejednakoj razvijenosti znanosti i tehnologija. Autor je dvaju ogleda: “The Hard Matter of Abstracion – A Guidebook to Domination by Abstraction” i “Shit Tech for A Shitty World”. S Marcellom Marsom uredio je zbornik “Javna knjižnica” i pamflet “Guerilla Open Access”.


 

Annual Archive

Annual Archive

Annual Archive

PRETRAŽI ARHIV